Strani radnici u graditeljstvu su jeftiniji 30 posto od domaćih radnika, a cijene i dalje rastu - Monitor.hr
08.07. (15:00)

Na kraju su zapravo ipak skuplji

Strani radnici u graditeljstvu su jeftiniji 30 posto od domaćih radnika, a cijene i dalje rastu

Građevinski sektor bilježi stalni godišnji porast stranih radnika još od 2015. godine. Prošle godine je u cijelom gospodarstvu izdano 172.000 dozvola za strane radnike, od čega je u graditeljstvu bilo oko 69.000 dozvola, što je 40 posto ukupnog broja. No, pokraj plaće, treba uzeti u obzir kako poslodavac za stranog radnika ima i druge troškove, poput agencijske naknade, trošak vize, prehrane, smještaja, prijevoza pa zatim edukacije  tzv. oportunitetni trošak vrlo niske produktivnosti. Dakle, građevinska firma mora više od dvije godine financirati edukaciju takvih radnika, nadajući se da će nakon tog vremena oni postati profitabilni. Naizgled nema logike zašto su cijene gradnje sada veće, no kada se dublje zagrebe – zaista je logično. Iako postoji više faktora koji utječu na porast cijena gradnje, zapravo se sve svodi na osnovni zakon ekonomije – zakon ponude i potražnje. Lider


Slične vijesti

09.10. (20:00)

Zgrade na potresnom testu

AI i inovativni materijali jačaju otpornost na potrese

David Biggs, stručnjak za protupotresnu gradnju, ističe da su ključni izazovi u modernom graditeljstvu korištenje novih materijala poput nemetalne armature, pametnih legura i polimera ojačanih vlaknima. Tehnologije poput umjetne inteligencije olakšavaju simulacije potresa i pomažu u dizajnu sigurnijih struktura. Međutim, prepreke poput složenosti propisa i ekonomskih troškova često usporavaju primjenu. Zelena tranzicija u graditeljstvu donosi ekološki održive materijale koji će također poboljšati otpornost na potrese. Poslovni

17.09. (22:00)

Neuništiv, ali nas može uništiti

Azbest – nekad nezaobilazan u gradnji, danas opasan i zabranjen

Azbest je grupa sitnih minerala (silikata) koje je nemoguće vidjeti golim okom i koji su opasni ako ih se udahne. U doslovnom prijevodu s grčkog, riječ azbest znači “neuništivo”, pa to objašnjava široku primjenu koju je azbest imao u građevinarstvu od 50-ih do 80-ih godina prošlog stoljeća. Azbest je dobar izolator elektriciteta, mehaničkih sila, zraka, topline i otporan je na koroziju, toplinu i većinu kemikalija. Krovovi, cijevi, žbuka…, sve je u sebi sadržavalo azbest kako bi bilo trajnije. Doduše, ako je azbest u dobrom stanju, siguran je, no čim se malo ošteti, postaje opasan. Upotreba azbesta u Hrvatskoj i cijeloj EU zabranjena je od 2006., no to ne znači da su svi koji imaju azbestne krovove ili cijevi trebali obnoviti svoje domove. Sva nova gradnja ide bez azbesta, a sve renovacije “azbestnih” domova, zgrada, postrojenja moraju se obaviti s puno opreza i poštujući zakonom propisana pravila. Savjeti

11.09. (16:00)

Građevina na steroidima: Kad radnici dolaze brže nego što lopate padaju

Zbog stranih radnika ima više radnika u građevini nego prije, no nije sve tako bajno

Procjene su da je u sektoru građevine iz Hrvatske otišlo čak 60 tisuća ljudi, a u isti sektor došlo je 80 tisuća stranih radnika. Dakle, prema brojkama Hrvatska ima 20 tisuća više ljudi nego prije odlaska domaće rane snage. Brojke nam idu u prilog, no nedostaje kvalificiranih ljudi. Građevinarski sektor ne stoji loše – puno se gradi u cijeloj državi, ali i obnavlja te ulaže u infrastrukturu. Pronalaženje kvalitetnog radnika danas je izuzetno izazovno, a pritom se ne misli samo na radnu snagu na gradilištu, već i na visoko obrazovane stručnjake, inženjere i arhitekte. Lider

22.08. (13:00)

Prijatelj građevinaca

Robotski krovopokrivač mijenja ljude u opasnim zadacima

Posao krovopokrivača treći je najopasniji posao u SAD-u, prema podacima tamošnje agencije OSHA, zadužene za sigurnost na radu. Ne čudi stoga da 72% tvrtki, koje se bave tim poslom, imaju poteškoća u pronalasku nove radne snage, kažu iz njujorškog startupa Renovate Robotics, pa nude rješenje. Njihov autonomni robotski krovopokrivač Rufus trebao bi moći zamijeniti radnike na krovovima barem u jednom, onom najopasnijem dijelu njihovog posla. Njihov robot Rufus V1 u stanju je automatizirati postavljanje šindre na kose krovove manjih ili većih kuća. Na krov se diže pomoću klasičnih transportnih krovnih liftova u obliku ljestvi. Jednom kad se smjesti na “radno mjesto” potrebno ga je usidriti na ključne točke po rubovima krova i pustiti na posao. On se tada vitlima i sajlama kreće po krovu, pronalazi potrebno mjesto, uzima crijepove te ih instalira u redove. Bug

03.07. (13:00)

Sused majstor

Većina fasada u Bošnjacima izgleda kao da su prošarana rafalnom paljbom, dok su druge netaknute, iskusni građevinar: Stvar je i u kvaliteti fasade

Radi se o tome da taj sam armirajući sloj nije kvalitetno izveden i sami završni sloj nema nekakvu nosivost, ne znam napamet koliko džula mora imati opterećenje da podnosi neke takve ekstremne uvjete koji se dešavaju. Kod same fasadne ovojnice bitno je da se poštuje sustav i da se ne miješaju materijali. Proizvođač sustava koji je odabran preporuča način na koji se to treba izvesti. S obzirom na današnju situaciju, da svi svašta rade, događaju se i ovakve stvari, jer se ne vodi briga o kvaliteti izvođenja samih radova. Mi smo 32 godine na tržištu i bavimo se fasadama, već više od 20 godina od proizvođača s kojima mi radimo imamo na tržištu sustav koji može premostiti takve ekstremne uvjete. Je li ovdje stvar u needuciranosti, nepoštivanju struke ili nešto treće, u to ne bih ulazio – rekao je za tportal vlasnik građevinskog obrta.

09.06. (23:00)

Ako nemaš za stan, isprintaj si ga

3D printanje moglo bi riješiti problem nedostatka kuća

Zahvaljujući 3D printerima, uređajima koji stvaraju trodimenzionalne objekte iz digitalnih modela, dosad su izgrađeni deseci domova, od Virginije pa sve do Meksika. Najveće naselje 3D printanih kuća na svijetu u izgradnji je u Teksasu, nedaleko od Austina. Naime, upravo bi 3D printanje moglo riješiti nedostatak kuća u američkoj saveznoj državi Maine gdje će do 2030. biti potrebno sagraditi 80 tisuća novih, piše CNN. Ljudi ne mogu naći domove, jako su skupi. Također, imamo sve stariju populaciju. Sve je manje električara, vodoinstalatera ili građevinara, kažu. Zbog toga je prošli mjesec ASCC predstavio, kako tvrde, najveći polimerni 3D printer na svijetu. Riječ je o takozvanoj “Tvornici budućnosti 1.0” koju Dagher prepoznaje kao ključ rješavanja stambene krize u toj američkoj saveznoj državi. Poslovni

24.03. (12:00)

A koliko košta toner za takav printer?

Građevinski 3D pisač, po prvi put na robotskoj ruci, izradio 8 metara visoku katnicu

Novi 3D pisač, čija je ispisna glava postavljena na veliku robotsku ruku, montiranu na okretnu platformu. Takva konstrukcija omogućava da se cijeli sklop relativno lako prevozi, primjerice na prikolici, a isto se tako jednostavno postavlja na mjesto rada. No, kako bi došli do preciznog ispisa teškog betona, s još težom mlaznicom na vrhu dugačke pomične robotske ruke, u ICON-u su morali riješiti problem dinamičke stabilizacije ispisne glave. To im je, kažu, bio najteži inženjerski zadatak s kojim su se susreli. Ipak, sada su projekt doveli do faze funkcionalnog prototipa, a kako bi ga predstavili javnosti, njime su ispisali nešto više od 8 metara visoku betonsku kuću – na kat. Bug

18.03. (12:00)

Isprintano k'o kuća

AI arhitekt dizajnira ekološki prihvatljive kuće otporne na požare i oluje

Tvrtka Icon, sa sjedištem u Austinu, predstavila je AI arhitekta kao dio svoje suite novih tehnologija. Ovaj AI arhitekt, nazvan Vitruvije, razvijen je kroz 18 mjeseci te koristi chatbot sučelje za razgovor s budućim vlasnicima kuća i stvaranje njihovih dizajnerskih projekata. Icon se nada da će ovaj AI robot eliminirati potrebu za skučenim urbanim naseljima, omogućujući pristupačne, nisko-ugljične i klimatski otporne domove u inovativnim oblicima. Iconova tehnologija 3D ispisa, koja uključuje robota Phoenix, omogućuje bržu i jeftiniju izgradnju domova, uz potencijalno smanjenje troškova kuće za najmanje 100.000 dolara. Green

25.11.2023. (23:00)

Zelena kućica

Bambus: Materijal za revoluciju u građevini – jeftin, čvrst, savitljiv i ima ga u izobilju

Stabljike bambusa pohranjuju za vrijeme rasta više ugljika nego mnoge vrste drveća. Plantaža bambusa može tako pohraniti više od 400 tona ugljika po hektaru. Jedna je od najbrže rastućih biljaka na planetu – neke sorte rastu čak metar dnevno. Osim toga, spada u porodicu trava, pa kad se stabljika ubere, ponovno izraste, za razliku od većine stabala. Ima dugu povijest korištenja u građevinarstvu u Aziji, ali u Europi i SAD-u i dalje je nišni materijal. Tretiran toplinski i kemikalijama, koristi se sve češće za podove, kuhinjske ploče i daske za rezanje, ali rijetko kao strukturni materijal. Iz jedne londonske tvrtke kažu da potražnja za bambusom raste, a 30 posto klijenata njegove tvrtke sada koristi taj materijal. Izgrađen je od njega cijeli školski kampus u Novom Meksiku, studio za jogu u Kostarici te most i paviljon na Filipinima. Tportal