"Strah od terorističkih napada je više stvar medija nego realna prijetnja" - Monitor.hr
24.11.2015. (13:30)

Kaže statistika

"Strah od terorističkih napada je više stvar medija nego realna prijetnja"

Teroristički napadi u Parizu, već drugi put u samo jednoj kalendarskoj godini, snažno su ojačali razvoj kolektivnog straha u Europi. No niti zbrajajući sve terorističke napade u Europi od kraja Drugog svjetskog rata do danas terorizam ne bi trebao predstavljati za prosječnog Europljana gotovo nikakvu brigu. Dovoljno je analizirati Eurostatovu statistiku o glavnim uzrocima smrti u EU kako bi se u to uvjerili. Usprkos toj činjenici, razlog velikog straha koji nastaje nakon terorističkih napada vezan je više uz glamuroznost, brutalnost, nepredvidivost i medijskom izvještavanju događaja, nego li uz realnu statističku mogućnost da i sami budemo žrtve napada. H-alter


Slične vijesti

17.03.2024. (12:00)

Sve je to u glavi

Otkriven okidač straha u mozgu i kako ga isključiti

Problemom pretjeranog straha pozabavili su se i neurobiolozi Kalifornijskog sveučilišta u San Diegu. Oni su mapirali promjene u kemiji mozga i neuralnoj signalizaciji kod miševa podvrgnutih jakim strahovima ne bi li bolje razumjeli što je strah, kako on djeluje na organizam i, ako je ikako moguće, kako ga zaustaviti na vrijeme. Davani su im električni šokovi dvaju različitih jačina nakon čega su se oni koji su primali šokove veće snage doslovno smrzavali od straha. Eksperimenti na miševima pokazali su da je jaki strah uključio “prekidač” u neuronima, mijenjajući mehanizam neurotransmisije s glutamata na takozvane GABA (gama-aminomaslačna kiselina) neurotransmitere koji sprečavaju njihovu aktivnost. Čini se da taj prekidač održava generalni strah i kad ga ne bi trebali osjećati, izazivajući pritom simptome anksioznog poremećaja. Istraživači su otkrili i način na koji će miševima ublažiti osjećaj straha. Pokazalo se naime kako pravovremena terapija uobičajenim antidepresivom fluoksetinom sprečava promjenu neurotransmitera i naknadnu pojavu straha. Bug

20.10.2023. (15:00)

The horror, the horror

Industrija straha: Mračnim sadržajima protiv straha, tjeskobe i nesigurnih vremena

Raste interes za mračniji sadržaj i distopijske teme. Konzumiraju li se s mjerom, mogu služiti kao alat za procesiranje trauma, pa čak i priprema za izazove u budućnosti. Zato su i horori sve popularniji, publika sve više uživa i u sadržaju koji tematizira nadnaravno, poput podcasta ‘The Uncanny‘ koji BBC pretvara u televizijski šou.  Objašnjenje je da neki u horor-sadržaju uživaju zbog adrenalina, a na neke on djeluje kao svojevrsni sigurnosni ventil. Ako živimo u svijetu koji je nesiguran i kaotičan, konzumirani horori i užasi mogu pomoći u sigurnom procesiranju tjeskobe i obnavljanju osjećaja kontrole. Za mnoge je važno da strah iskuse u sigurnom okruženju. Lider

13.01.2023. (15:00)

Boj se ovna, boj se govna. A kad ćemo živjeti?

Beck: Industrija straha vreba na nas

Svi želimo sigurnost, ali znamo i da smo krhki, da se naši obiteljski odnosi, naše tijelo, pa čak i naše društvo, ekonomija i država mogu raspasti, možda čak i u trenu. Mediji znaju tu našu slabost pa guraju prste baš onamo gdje najviše boli, samo da bi ušićarili koji klik više. Skrb za budućnost je razumna, jer je uvijek potrebno planirati i predviđati, ma koliko smo za to malo sposobni. Strah je koristan u opasnosti jer nam govori što da radimo – da udarimo, pobjegnemo ili pritajimo se. No i briga i strah mogu postati teški i nepodnošljivi ako pretjeramo i počnemo se brinuti o vremenski i prostorno dalekom, neizvjesnom i zapravo nepostojećem – tada se pretvaraju u tjeskobu, a ona je grč koji nas blokira. Shizoidni čovjek 21. stoljeća bjesomučno skuplja lijekove i metke, parcele i stanove, konzerve i sapune, dvopeke i kanistre, dionice i police, i onda ih skriva, kao što vjeverica skriva žirove i orahe. Boris Beck za Večernji.

12.01.2021. (20:30)

Novo normalno je dost nenormalno

Ravnateljica Vrapča: Normalno je ako se sad osjećamo loše, napeto i nervozno

Potres je nezgodan stresor jer stalno generira osjećaj bespomoćnosti budući da ga ne možemo kontrolirati, ne možemo ga spriječiti ili ublažiti i potpuno smo bespomoćni, a on je jako ugrožavajući. S druge strane već godinu dana imamo život u pandemiji koji je dosta zahtjevan za naš psihički aparat, tako da smo se već umorili – kaže ravnateljica Vrapča doc. dr. Petrana Brečić za Index i naglašava da je važno da ljudi prihvate da je sasvim normalno ako se sad osjećaju loše i imaju osjećaj da su napeti, nervozni, da ne mogu spavati, da stalno zamišljaju ružne scenarije.

16.12.2020. (18:30)

Strah od ljudi

Branimir Pofuk: Ne prepuštajte se strahu od bolesti, ali isto tako ni strahu od onih čiji je strah manji od vašeg

Jedni se boje zaraze toliko da nijednu mjeru ne smatraju pretjeranom. Štoviše, većinu mjera koje su sada na snazi smatraju nedovoljno strogima. Osim zaraze, oni se osobito boje onih koji se zaraze ne boje. Taj strah dovodi do agresivnosti onih ustrašenijih prema onima premalo ustrašenima. Međutim, kod ovih drugih, koji se manje ili nimalo ne boje zaraze, rađa se strah od agresivnosti ovih prvih, ustrašenijih i savjesnijih. Strah da će vas označiti tim trenutno najgorim mogućim, a društveno sasvim prihvatljivim etiketama: antivakcer i antimasker – piše Branimir Pofuk.

13.09.2020. (20:00)

Prihvatiti strah ili ga uhvatiti za rogove?

Šonje: Predviđanja i strah – Taleb protiv Ioannidisa

Očito je da strah prožima ovu priču. Taleb ga nekritički prihvaća, Ioannidis ga želi kontrolirati. Njihova (znanstvena) rasprava ne odudara od brojnih rasprava kojima smo svjedoci proteklih mjeseci, koje se vode u medijima, parlamentima i privatnim domovima. Jezik kojim oni vode raspravu je sofisticiraniji, a ideje su bolje artikulirane. Ali ipak, sve se svodi na strah – na njegovu ulogu i naš odnos prema njemu: hoćemo li dozvoliti da nas paralizira (želimo li biti paranoidni pesimisti u Talebovom kvadrantu), hoćemo li ga slijepo odbaciti i izložiti se velikim rizicima (želimo li biti naivni optimisti u jugozapadnom kvadrantu), ili ćemo stalno propitivati strah nastojeći se preseliti iz kvadranta Ioannidis 1 u Ioannidis 2. Strah može biti i potencijalni neprijatelj i potencijalni saveznik, samo ga treba smjestiti na mjesto koje mu pripada. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

04.10.2019. (16:00)

Strah golmana od greške

Golman Real Madrida u teškom je stanju, Thibaut Courtois ima psihičkih problema

Courtois se na poluvremenu požalio na vrtoglavicu, opću slabost i probavne probleme, a liječnici su posumnjali na virozu. Pokušali su ga osposobiti za nastavak utakmice, ali nisu uspjeli te je golman Reala odmah sa stadiona prebačen u bolnicu, a s njim su uz liječnike ‘kraljevskog kluba’ bili i roditelji. Nakon prvih pregleda dijagnosticirana mu je – anksioznost. Psihološko je to stanje koje se očituje osjećajem tjeskobe, prestrašenosti, straha sve do stanja panike, uz tjelesnu napetost i unutrašnji nemir, te postojanje osjećaja kao da će osoba zbog svega nabrojanog – ‘eksplodirati’. Tportal

06.09.2019. (13:30)

Ausländer Angst

Nijemci se najviše plaše – stranaca

56 posto Nijemaca plaši se da će im državu preplaviti veliki broj izbjeglica, dok je drugi najjači strah Nijemaca – napetosti kao rezultat daljnjeg priljeva stranaca. Zanimljivo je da veći strah od stranaca imaju Nijemci na istoku države, gdje je stranaca manje, te da vrlo malo ljudi zapravo ima neugodna osobna iskustva s izbjeglicama, piše Deutsche Welle. DW javlja i kako se broj Nijemaca koji imaju takozvani “mali oružani list” povećao s 260.000 iz 2014. godine na 640.000 danas.

16.12.2017. (08:31)

Podsvijest se poigrava s nama

Čega se grozimo?

Neki ljudi mrze da ih se preplaši, ali neki obožavaju taj doživljaj užasa. To pak leži na različitim “prijenosnicima signala” među stanicama našeg mozga koji su zaduženi za naš temeljni impuls bijega ili borbe. U te neurotransmitere spada i dopamin: on ima važnu ulogu i u našim drugim osjećajima, na primjer uzbuđenju ili radosti. Isto tako, on nadzire “sustav nagrada” u našem mozgu što onda objašnjava zašto se netko rado plaši. Deutsche Welle

01.10.2017. (23:17)

15 neobičnih fobija