Što stoji u imovinskoj kartici novog-starog predsjednika Milanovića? Velika plaća, stan u Zagrebu, ušteđevina... - Monitor.hr
Utorak (18:00)

Transparentan, normalno

Što stoji u imovinskoj kartici novog-starog predsjednika Milanovića? Velika plaća, stan u Zagrebu, ušteđevina…

Svima je poznato da je diplomirao pravo 1991., a nakon studija započeo je kao stažist na Trgovačkom sudu u Zagrebu, da bi se ubrzo zaposlio u Ministarstvu vanjskih poslova. Bio je sudionik mirovne misije OESS-a u Azerbajdžanu 1994., a od 1996. do 1999. djelovao je kao savjetnik u hrvatskoj misiji pri Europskoj uniji i NATO-u u Bruxellesu, gdje je i magistrirao. 2003. godine postao je pomoćnik ministru vanjskih poslova, a godinu kasnije postao je član Izvršnog odbora SDP-a. Dalje znamo – postao je predsjednik SDP-a nakon smrti Ivice Račana, a 2011. postaje premijer. Kao predsjednik prima plaću od 6300 eura, otplaćuje kredit od 93 tisuće eura, a posjeduje stan u Zagrebu kupljen kreditom. Naslijedio je stan i garažu u Zagrebu, oranicu u Glavicama te oranicu, livadu i vikendicu sa zemljištem u Solinama, ali kao suvlasnik. Poslovni


Slične vijesti

Utorak (12:00)

Zakletva na čast i ostale bajke

Pratite uživo: Inauguracija Zorana Milanovića

  • Specijalna emisija na HRT-u
  • Jutarnji piše o jutru na Pantovčaku, posljednjim pripremama, novinari su satima stajali na hladoći…
  • Tekst prisege koji će Milanović izgovoriti – na tportalu
  • Puhovski: Milanović je, sada se ispostavlja, bio u pravu glede završetka rata u Ukrajini (N1)
  • Jandroković poslao poruku: Veliki su izazovi, nove okolnosti, nove igre, sklapaju se novi savezi i ništa nije kao što je bilo. Iz tog razloga ćemo morati kvalitetnije surađivati. Moramo biti odgovorni… (tportal)
  • Sve predsjedničke inauguracije – ceremonije i politički kontekst (HRT), od fanfara, lente i plotuna na Markovu trgu, preko šokačkih pjesama, ruža na obrazu i kontroverznih uzvanika, do skromne ceremonije na Pantovčaku (Večernji)
  • Pratite komentare uživo na Forumu
13.01. (19:00)

Čovjek priča činjenice... uglavnom

Trijumfu Zorana Milanovića doprinijeli su slabost HDZ-a, izostanak protukandidata na ljevici i vješta populistička retorika

Odluka hrvatskih birača bila je jasna već nakon prvog izbornog kruga. Postojalo je samo jedno otvoreno pitanje: koliko će brojčano uvjerljiva biti Milanovićeva pobjeda nad Draganom Primorcem. Dosad je najimpresivniji bio rezultat Stipe Mesića protiv Jadranke Kosor 2005. godine, a Milanović je nadmašio i samog sebe prije pet godina. No, i Josipović, Mesić pa čak i Kolinda su imali ukupno veći broj glasova, što zbog manje izlaznosti, ali i manjeg broja stanovnika. Najveći Primorčev problem nedvojbeno je bio to što zapravo nije imao iskrenu podršku HDZ-a. Primorcu mnogi HDZ-ovci još pamte kako im je okrenuo leđa prije 15 godina, kada je izbačen iz stranke. Milanović je uspio osvojiti i birače zdesna, pomaknuvši svoju retoriku na tu stranu, uz populizam. No, za razliku od drugih populista, on ne zastrašuje javnost imaginarnim opasnostima, zbog čega je njegova priča uvjerljivija. Faktograf

29.12.2024. (21:00)

Može se reći da je obećani karakter došao do izražaja

Pregled mandata: Kako je izgledalo pet godina predsjednika Zorana Milanovića

Milanovićev mandat nije bio obilježen velikim promjenama koje je on predstavio i progurao ili njegovim pobjedama u “tvrdoj kohabitaciji” s premijerom Andrejem Plenkovićem, već jednostavnom činjenicom da je institucija Predsjednika Republike zapravo jedna od rijetkih koja nije pod direktnom ili indirektnom kontrolom HDZ-a. Mandat “normalnog” predsjednika “s karakterom” započeo je u vrijeme “nove normalnosti” nametnute pandemijom koronavirusa, a koja je uključivala preispitivanja diljem svijeta jesu li lockdown te obavezno cijepljenje ispravne taktike u borbi s virusom koji je iz dana u dan uzimao sve više maha. Tada je isplivala afera s ilegalnim klubom Dragana Kovačevića, a bilo je tu i optužbi za seksizam, a kasnije i nisko “outanje” ministra Habijana. Ostatak mandata pamtimo po sukobima s Ustavnim sudom, ministrima Banožićem i Butkovićem, a tu su i stavovi u vezi vojske i, konkretno, NSATU misije, što ga je dovodilo i u povremene trzavice s ministrom Anušićem. Tu su mu upućene i kritike za prekomjerno korištenje Black Hawk helikoptera. Pamte se i sapunice vezane uz Vrhovni sud, VSOA-u i SOA-u. Faktograf

27.11.2024. (00:00)

Predsjednik na papiru, kampanja na steroidima

Raos: Treći put biramo ove godine – što zapravo želimo od predsjednika?

Ovo su osmi predsjednički izbori u Hrvatskoj (od 1992. godine) te šesti koji se održavaju u božićno doba zbog toga što je Franjo Tuđman umro tijekom svojega drugog mandata, u prosincu 1999. godine. U sklopu ustavnih reformi 2000. značajno su smanjene ovlasti predsjednika te je dokinut polupredsjednički sustav osmišljen po uzoru na Francusku. Ukupno gledano, od 1992. do danas, 19 godina osobe iz iste stranke ili tabora bile su na poziciji predsjednika i premijera, a 13 godina osobe iz različitih opcija. Bez obzira na to što predsjednik ima značajno smanjene ovlasti, njegova funkcija se u Hrvatskoj i dalje doživljava kao izrazito važna te nerijetko kandidati u kampanji najavljuju niz promjena koje s Pantovčaka nije moguće ostvariti. Međutim, kada se sagleda stvarne, ustavne ovlasti predsjednika, može se složiti katalog pitanja na koja bi svi kandidati za Pantovčak trebali imati spreman odgovor, poput slanja zakona na ocjene ustavnosti, tematskih sjednica Vlade, stav prema ratovima na Bliskom istoku i Ukrajini, vojni rok, vojne intervencije u ratom pogođenim državama, ustavnom poretku u BiH… Višeslav Raos za tportal

18.03.2024. (15:00)

Sad je sve jasno

Ustavni sud odlučio: Predsjednik ne može biti na listi, ali niti kandidat za premijera dok obavlja tu dužnost

Članak 96. Ustava propisuje da Predsjednik Republike ne može obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost, te da nakon izbora podnosi ostavku na članstvo u političkoj stranci, o čemu obavještava Hrvatski sabor. Predsjednik Republike nestranačka je osoba i dok obavlja tu dužnost ne smije sudjelovati u političkim aktivnostima nijedne političke stranke, što isključuje bilo kakvu mogućnost da Predsjednik Republike u kontekstu raspisanih parlamentarnih izbora bude kandidat na listi za izbor zastupnika ili istican kao kandidat za dužnost predsjednika Vlade Republike Hrvatske i da u tom svojstvu sudjeluje u političkoj izbornoj kampanji – rekao je Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda.

Kao predsjednik, dakle, ne smije sudjelovati u političkoj utakmici, ne bi smio sudjelovati ni na SDP-ovim skupovima, a SDP ga ne bi smio isticati kao kandidata. Pritom Ustavni sud ne odgovara na hipotetska pitanja, o tome može više reći DIP, zaključuje Šeparović. Ustavni sud na temelju protuustavnih radnji može poništiti izbore. N1, Index

Dakle, prema Ustavu se može jedino šutjeti. Jer sad su sve karte otvorene, SDP neće isticati nekog drugog kao kandidata, a Milanović će pričekati rezultate da može podnijeti ostavku. No, to je politička kategorija na koju Šeparović nije htio dati odgovor, što je i razumljivo jer se radi o hipotetskoj situaciji van njegovih ovlasti – zaključuju na Forumu.

24.12.2019. (12:30)

Djeca trebaju vođu

Savjeti 11 intelektualaca budućoj predsjednici/ku

“Mora sudjelovati u društveno korisnim akcijama, biti uvijek na strani slabijih, biti njihov zaštitnik” – Ivo Goldstein, povjesničar.

“Neka sjednu lijepo na špicu i ispijaju kave. Svojim dosadašnjim političkim radom i idejama pokazali su da nam pomoći ionako ne mogu” – Josip Glaurdić, profesor politologije.

“Predsjednik/ca ima sve pretpostavke da detektira teme i pitanja ključna za napredak hrvatske države i društva stvarajući oko njih konstruktivnu raspravu u javnosti” – Emil Tedeschi, poduzetnik.

“Da stane u obranu civilizacijskih vrijednosti, kulture i umjetnosti, u obranu samomislećih, onih koji istražuju a posebno onih s kojima se ne slaže” – Rajko Grlić, redatelj.