Što JPMorgan dobiva akvizicijom First Republic Bank - Monitor.hr
06.05.2023. (12:00)

Jednima luksuz, drugima luk i suze

Što JPMorgan dobiva akvizicijom First Republic Bank

JPMorgan, First Republic and the curse of the second best | The Japan Times

Financijski div JPMorgan preuzeo je First Republic Bank, zajedno sa sto milijardi dolara depozita i ukupnom imovinom od 229 milijardi dolara. Baš kao i nakon globalne financijske krize kada je JPMorgan po najnižim cijenama preuzeo banke Bears, Stearns i Washington Mutual, najveća američka nacionalna banka ponovno će profitirati od potresa u bankarskom sektoru. Što, dakle, JPMorgan dobiva akvizicijom First Republica? Business Insider naveo je nekoliko točaka:

  • Veća prisutnost u Silicijskoj dolini – pad First Republica, baš kao i Sillicon Valley Banke u ožujku, pruža JPMorganu priliku da privuče velik dio startupova u svoj portfelj.
  • Veći broj savjetnika za klijente visoke neto vrijednosti – kupnjom First Republica dobiva i 150 vrhunskih savjetnika.  JPMorgan je 2021. objavio da planira više nego udvostručiti broj djelatnika u svom Odjelu savjetovanja, s 450 na tisuću u sljedećih pet godina, kako bi unaprijedio svoje usluge ‘ultrabogatoj klijenteli‘.
  • Općenito isplativa akvizicija – akvizicija je dobra odluka za JPMorgan, piše Business Insider. Banka će preuzeti oko 173 milijarde dolara kredita, 30 milijardi dolara vrijednosnih papira i 92 milijarde dolara depozita. Nakon uplate od 2,6 milijardi dolara FDIC-u i preuzimanja oko dvije milijarde dolara troškova restrukturiranja, banka će ostvariti oko 500 milijuna dolara inkrementalnog prihoda. Lider

Slične vijesti

22.10.2022. (12:00)

Socijalizam za bankare i mjere štednje za sve ostale

Yanis Varoufakis: Zatrovani novac ili stagnacija u pozlaćenom kavezu

Ima komentatora koji se nadaju da zapadni novac sada prolazi kroz proces pročišćavanja vatrom inflacije i rastućih kamatnih stopa. Ali inflacija ne može eliminisati otrov iz zapadnog monetarnog sistema. Posle više od jedne decenije zavisnosti od zatrovanog novca, mi zapravo ne znamo šta bi bio primeren metod detoksifikacije. Današnja inflacija nije inflacija koju smo imali 70-ih i ranih 80-ih godina 20. veka. Današnja inflacija ugrožava rad, kapital i državnu upravu onako kako to inflacija pre 50 godina nije mogla. U ono vreme rad je bio dovoljno dobro organizovan da izdejstvuje povećanja zarada kojima je sprečena kriza troškova života, a kompanije i države nisu mogle računati na prilive besplatnog novca. U današnjoj situaciji ne postoji optimalna kamatna stopa koja može povratiti ravnotežu između tražnje i ponude, a da istovremeno ne pokrene talas bankrotstava u privatnom i javnom sektoru. To je dugoročna cena toksičnog novca. Peščanik

26.03.2020. (22:00)

Sad smo kratko kod kuće, kad se vratimo na posao počinju dugotrajni problemi

Kako će se Hrvatska izvući iz krize uzrokovane koronom?

Ekonomski lab počinje seriju tekstova o interakciji između epidemije i gospodarstva, jer je očito da će se fokus ove društvene drame postupno seliti na to područje. Prvi tekst je o ograničenju fiskalnog kapaciteta, iliti o sposobnosti države da skuplja novce. A novca će nedostajati, za što postoje tri rješenja:

  1. Izravna međunarodna pomoć hrvatskom proračunu (iz EU)
  2. Sklapanje aranžmana sa službenim međunarodnim kreditorima (MMF, uz što obično idu strogi uvjeti)
  3. Pojačano oslanjanje na HNB (što može završiti inflacijom)
15.09.2018. (20:30)

Danas je godišnjica početka financijske krize

Sjećam se 15. rujna 2008. godine kao da je bio jučer. Tokom vikenda koji je tome prethodio su tadašnji američki ministar financija Henry Paulson, šef Sustava federalnih rezervi (FED) Ben Bernanke i vodeće glave Wall Streeta očajnički – i naposljetku uzaludno – tražili kupca za banku Lehman koja je bila pred bankrotom. Banka je na kraju morala u stečaj. Ostala je gomila dugova od 600 milijardi dolara. Posao je izgubilo 25.000 ljudi u ovoj banci, a milijuni ljudi su ostali bez dobrog djela svoje imovine kada su burze doživjele krah – piše za DW profesor Thomas Straubhaar

03.03.2017. (12:09)

Jel to dovoljno da ne ponove?!

Banke platile 321 milijardu dolara kazni od krize 2007.

Banke širom svijeta platile su oko 321 milijardu dolara kazni od globalne financijske krize 2007.-2008. godine, i to za nedopuštena ponašanja poput pranja novca, tržišnih manipulacija pa sve do financiranja terorizma. Većinu su platile banke iz Sjeverne Amerike – blizu 63 posto, a očekuje se da će u idućim godinama europski i azijski regulatori uhvatiti korak s agresivnijim i efikasnijim kolegama iz SAD-a pa globiti tamošnje banke. Najviše kazni naplaćeno je 2014., iduće godine iznos je drastično pao, da bi lani opet počeo pomalo rasti, kako pokazuje Bloombergov grafikon. Reuters

27.11.2016. (12:13)

Superhikov plan

Razlika između bogatih i siromašnih nikad veća

U ekonomskoj krizi najviše su izgubili oni koji su imali najviše i najmanje, no u razvijenim zemljama oporaviti su se uspjeli tek ovi prvi, što je uz državne mjere rezanja pridonijelo još većem produbljivanju jaza između bogatih i siromašnih do rekordne razine, objavio je OECD. Nejednakost se mjere Ginijevim koeficijentom, i on je najviši u Čileu, Meksiku, SAD-u i u Turskoj, dok je najniži na Islandu, u Norveškoj, Danskoj, Sloveniji i Finskoj, koje imaju i najniže stope siromaštva. Novost je i da u kategoriju najugroženijih od siromaštva osim tradicionalne skupine iznad 65 godina polako ulaze i mladi. T-Portal

21.10.2016. (14:45)

Propali eksperiment

Traži se novi New Deal – masovni otpis dugova i veće plaće

Svijetu prijeti nova financijska kriza zbog golemih dugova poduzeća, kućanstava i država, koji su narasli na 225% vrijednosti svjetskog BDP-a, upozorili su Konferencija za trgovinu i razvoj Ujedinjenih naroda (UNCTAD) i Međunarodni monetarni fond (MMF) u godišnjim izvješćima (tu [pdf] i tu [pdf]). Kad izbije ta kriza, vjerovnici će biti prisiljeni na masovni otpis dugova zbog njihove nenaplativosti, nezabilježen u povijesti čovječanstva. Iz UN-a poručuju kako je sustav koji je vjerovao u globalno tržište propao i uništio srednju klasu te da pod hitno treba promijeniti paradigmu – podići udio plaća u BDP-u i natjerati financijski sektor da umjesto bonusa vlasnicima kapital ponovno usmjerava u investicije i proizvodnju. Novi list

02.11.2015. (08:54)

Pilili granu na kojoj sjede

Obama je bio u pravu, a EU u krivu u vezi s izlaskom iz recesije

“Jesam ti rekao”, izjavio bi Obama Angeli Merkel na sastanku G20 da je malo nepristojniji. Godine nakon krize pokazale su koliko su SAD i UK bili u pravu što se tiče monetarne politike, a Europska unija u krivu, baš kao i nakon Velike depresije. Europska središnja banka dizala je kamatne stope umjesto da ih ruši i stvara investicijski povoljnu klimu koja bi pokrenula i potrošnju, a zatim i zaposlenost. EU je štedjela umjesto da troši, piše Guardian.