Što će sve biti u društveno-kulturnom centru Paromlin? Suvremene knjižnice same po sebi podrazumijevaju šire djelatnosti od knjižnične... - Monitor.hr
11.05. (13:00)

Muke po kulturnom centru

Što će sve biti u društveno-kulturnom centru Paromlin? Suvremene knjižnice same po sebi podrazumijevaju šire djelatnosti od knjižnične…

Objavljeni naziv projekta iz 2018. godine, neznatno skraćen, glasio je: Gradska knjižnica Paromlin, a bio je u upotrebi poslije objavljenog natječaja za idejno rješenje. Odjednom, nedavno, pojavila se verzija: Gradska knjižnica i društveno-kulturni centar Paromlin. Tko nastoji promijeniti naziv, s kojim pravom? Ako to možete činiti, uvrstite i nazive ureda koje ste naknadno utrpali u prostor Paromlina. Oko 16 tisuća m2 preostaje u Paromlinu, nakon što svoj dio zauzme Gradska knjižnica. U taj prostor vjerojatno nije uključena polivalentna dvorana s 450 mjesta, ili možda je. Tu je vjerojatno kongresna dvorana koja bi doprinijela samoodrživosti knjižnice. Jednu takvu smo već izgradili u NSK. Suvremena knjižnica podrazumijeva da se u njoj odvija društveno-kulturna djelatnost, pa to ne treba posebno isticati. Paromlin se uključuje da bi se održala memorija. H-alter


Slične vijesti

28.01. (13:00)

Živahni centri znanja

Razlika između naših knjižnica i one u Helsinkiju: U Finskoj aktivno rade s ljudima

Kad živite u glavnom gradu Hrvatske i nekoliko se puta tjedno koristite knjižnicama u sustavu Knjižnica grada Zagreba, učini vam se da smo čitateljski narod: ljudi dolaze, vraćaju, posuđuju – pretpostavljate da i čitaju – a u vrevi najprometnijih knjižničnih sati uvjereni ste da su zagrebačke knjižnice centri gradskog života. Ali zato su tu statistike da nas iz zanosa vrate u stvarnost: prema istraživanju Dijane Sabolović-Krajina iz knjige Narodne knjižnice u tranziciji: sociološki aspekti (Meridijani, 2020.), u Hrvatskoj je samo 12 % građanki i građana učlanjeno u knjižnicu – dok je u nordijskim zemljama, u koje spada i Finska, članova knjižnice čak 90 %. Kaže autorica Kulturpunkta koja je posjetila i druge knjižnice u Europi: Dok su zagrebačke knjižnice još uvijek i prostorno i namjenom ustanove 20. stoljeća, u knjižnici u Helsinkiju se kuha, posuđuje instrumente i alate, snima pjesme, gejma i odgaja čitatelje.

21.06.2023. (14:00)

Čitam jer ne smijem ništa propustiti

Posuđeno, nepročitano: Top razlozi za sve one knjige koje si jedva otvorio…

Možda bi čak trebali početi raditi i preporuke nepročitanog, a uostalom i to se može nakon što se svlada knjiga “Kako govoriti o knjigama koje nismo pročitali”. Razlozi zbog kojih knjige posudimo, izlučimo nekoliko epruveta endrofina zadovoljstva, ali ih nikada doista baš i ne pročitamo, idu u rasponu od emocionalnih do praktičnih. Možda nam se previše sviđa dizajn naslovnice, dok nas prve rečenice totalno smore. Zatim voliš nekog autora, ali si ga se zasitio i nikako ne možeš nastaviti čitati novi naslov. Nekad si dolaskom u knjižnicu totalno euforičan pa posudiš odjednom četiri knjige. Teme ti bude iskru, ali jednom kad dođeš kući, ostanu na stolu skupljati prašinu… Zavede te sažetak ili ti knjigu nahajpaju prijatelji, no jednom kad počneš shvatiš da te ne zanima. Gradska knjižnica Rijeka neke od nas poznaje bolje od nas samih.

17.05.2023. (11:00)

"Nije opasno čitati mnogo knjiga, opasno je čitati jednu jedinu" Danilo Kiš

Salman Rushdie: “Sloboda izražavanja na Zapadu nikada prije nije bila ovako ugrožena”

Salman Rushdie had started to believe his 'life was normal again' | Salman Rushdie | The Guardian

“Sloboda objavljivanja je naravno sloboda čitanja i sloboda pisanja, mogućnost da pišete što želite… da možete birati što želite čitati, a ne da to za vas odlučuje netko izvana”, rekao je britanski književnik indijskog podrijetla Salman Rushdie. On se osvrnuo na zabranu i izbacivanje nekih knjiga u američkim školskim knjižnicama i učionicama. Naime, više od tisuću knjiga, od kojih se mnoge bave rasizmom i LGBTQ pitanjima, zabranjeno je u školi i knjižnicama u posljednje dvije godine zbog pritiska konzervativnih roditelja i dužnosnika, objavila je američka organizacija pisaca PEN America. “Živimo u trenutku u kojem sloboda izražavanja, sloboda objavljivanja na Zapadu  nikada prije nije bila toliko ugrožena. Donedavno je postojala prilična sloboda u izdavaštvu, no napad na samu ideju knjižnica… Moramo biti svjesni da je to prilično alarmantno i protiv toga se moramo snažno boriti”, upozorio je Rushdie. Tportal

Why reading fiction is as important now as ever - Big Think

11.05.2023. (16:00)

Potiču čitanje i zelenu vožnju

Pokraj knjiga, jedna knjižnica u Finskoj posuđuje i – električni automobil

Cijela ideja je provedena u suradnji s Toyotom Auto Finland, a za ponuđeni automobil bZ4X bila vam je potrebna samo iskaznica knjižnice i vozačka dozvola. deja je olakšati korisnicima koji nemaju pristup vlastitom automobilu da postanu mobilniji. Maksimalno vrijeme rezervacije tijekom radnih dana je šest sati. Razdoblje posudbe također uključuje 30-minutni uvod u segmente automobila. Revija HAK

28.04.2020. (12:30)

Brze i kratke

  • Bill Gates najavljuje da će se njegova zaklada gotovo potpuno fokusirati na borbu protiv koronavirusa (Telegram)
  • Mnogi Hrvati u Irskoj ostali bez posla, tjedno dobivaju 350 eura državne pomoći na 12 tjedana (Večernji)
  • Trump za konferencija o koroni samom sebi čestitao 600 puta (The Daily Beast)
  • Knjižnice grada Zagreba rade od jučer, ali po ljetnom radnom vremenu, nekoliko još zatvoreno jer čekaju pregled statičara; NSK uvela “drive in” povrat knjiga (24 sata)
09.05.2019. (11:30)

Industrija znanja

Zagreb: Paromlin postaje nova knjižnica

Zagrebačka Gradska knjižnica sa Starčevićevog trga preselit će se u preuređeni i obnovljeni prostor bivšeg Paromlina. Ovo je želja, sad dolazi stvarnost – vrijednost nove zgrade knjižnice procjenjuje se na 240 milijuna kuna, a 80% novca tražit će se iz europskih fondova namijenjenih obnovi industrijske baštine. Natječaj se očekuje 2021., a izgradnja knjižnice trajat će pet godina.

12.12.2018. (11:30)

Velika mama pušta djecu

Novi model: Knjižnice će same kupovati knjige od nakladnika

Novi model otkupa knjiga za narodne knjižnice kao glavnu promjenu predviđa to da Ministarstvo uplaćuje sredstva direktno narodnim knjižnicama te da one potom samostalno kupuju knjige i o tome izvještavaju Ministarstvo (dosad je plaćalo izravno Ministarstvo). Izgleda da je najveća promjena zapravo oko cijene – Ministarstvo je dosad plaćalo cijenu koja piše na poleđini knjige, novi model dopušta mogućnost dogovaranja oko cijene. Ovdje PDF prezentacija novog modela. T-Portal…

02.08.2018. (19:49)

Najljepše svjetske knjižnice – u slikama

11.11.2017. (18:29)

Srednjoškolci iz Pazina snimili najbolji film o knjižnici

Najbolji promotivni film o knjižnici o svojoj su školskoj knjižnici snimili učenici Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile iz Pazina. Objavljeno je to na središnjoj svečanosti Dana hrvatskih knjižnica u Knjižnici i čitaonici grada Preloga.

Autori filma su Ana Mendica i Berto Lušetić, a voditelj njihove video grupe je Igor Dobrić. Priznanje za sjajan video uradak Magdi Rimanić, knjižničarki u Gimnaziji i strukovnoj školi Jurja Dobrile, uručila je Marija Šimunović u ime Povjerenstva za obilježavanje Dana hrvatskih knjižnica.

„Kroz film možemo doživjeti koliko knjižničari poput Magde Rimanić kod djece i mladih pridonose razvoju ljubavi za književnošću i znanjem, ali i koliko je knjižnica daleko više od mjesta gdje se skladište knjige. Knjižnica u Gimnaziji i strukovnoj školi Jurja Dobrile živo je mjesto gdje se posuđuju knjige, uči, druži, održavaju izložbe, pub kvizovi te još mnogo toga. Prepoznali su to i oni koji su putem Facebooka glasovali upravo za ovaj video“, istaknula je Dunja Holcer, predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva.

Dunja Holcer prizanje za Knjižnicu godine uručila je Maji Lesinger, ravnateljici Knjižnice i čitaonice grada Preloga.

Ovogodišnji se Dan hrvatskih knjižnica održava pod sloganom „Knjižnica za sve nas. Dođi i ti. Okreni stranicu!“ Tim se sloganom osnivače, korisnike, suradnike i širu javnost želi potaknuti ne samo na promišljanje o tome što knjižnica znači za njih i njihovu zajednicu, već i na zagovaranje širenja i osuvremenjivanje hrvatskih knjižnica kao mjesta na kojima svatko može pronaći potrebne izvore za stjecanje novih znanja i vještina te prostor za susrete sa suradnicima i prijateljima.