Što bi se dogodilo kad bi svi uzimali "lijekove za pamet" - Monitor.hr
21.09.2018. (23:30)

Planeta Mozak

Što bi se dogodilo kad bi svi uzimali “lijekove za pamet”

30 posto Amerikanaca u posljednjih je godinu dana uzelo neku od supstanci za jačanje funkcije mozga (kolokvijalno zvane “smart drugs” ili nootropics) i općenito ih sve više i više ljudi uzima. Hoće li takva vrsta poticanja rada mozga dovesti do velikih inovacija, ili možda do eksplozije ekonomskog rasta, hoće li radni tjedan biti kraći jer će ljudi biti efikasniji, i što bi se dogodilo kad bi ih svi uzimali? – pita se BBC u vrlo zanimljivom članku.


Slične vijesti

08.09. (14:00)

Umjetnička inteligencija: Kreativnost je možda neuništiva, ali poslovi nisu

Umjetna inteligencija i umjetnost: Nova era kreativnosti ili prijetnja ljudskom radu?

Oxfordski znanstvenici su 2013. predviđali da će kreativni poslovi ostati sigurni od automatizacije. No, umjetna inteligencija danas upravo ilustratorima, piscima i dizajnerima prijeti automatizacijom. Kritičari upozoravaju na opasnost “tekstpokalipse” i generičkih radova stvorenih bez ljudske svrhe. Iako UI donosi inovacije, ona također izaziva strahove zbog svojih utjecaja na umjetnost i kreativne industrije. Dok strojevi generiraju slike i tekstove, umjetnici redefiniraju svoje uloge, dok se ekonomske posljedice tek trebaju jasno vidjeti. Boris Postnikov za Novosti.

02.01. (18:00)

Iz pera glazbenog producenta koji stvara slušajući

O knjizi Ricka Rubina ‘Kreativni čin’: Kontrola kao način prilaženja problemima promašeni je koncept

Knjiga Ricka Rubina nije postala čitateljski hit zato što autor zna tajnu stvaranja. Stvaranje ni u kojoj varijanti ne može biti dekodirano, pogotovo ne na način da u kompjutor ubacimo njegove ulazne i izlazne reference i onda programiramo računalo da nam “odgonetne” autorski proces. Stvaranje nije nikakav mistični algoritam, ali jest najzačudniji i evolucijski najplodniji proces za koji smo kapacitirani, koji ne samo da ne možemo držati pod kontrolom, nego nas i na svakom koraku podsjeća koliko je kontrola kao način prilaženja problemima promašeni koncept. Knjiga nam daje i vrlo jasan odgovor na pitanje zašto svi sapiensi vole i trebaju umjetnost (“osobno je univerzalno”, veli Rubin), ali i zašto jedan dio kreativaca nikada ne prelazi prag amaterizma. Odgovor na ovo drugo pitanje je u tome što nemaju dovoljno otvorenosti i strpljenja – ni prema sustavnom upijanju različitih umjetničkih impulsa (ne vide zašto bi pratili koncertnu, kazališnu, likovnu ili književnu scenu, a ne samo ono što im povremeno zablista kao srodno i samim time zanimljivo), niti imaju strpljenja prema postepenom sazrijevanju svoje stvaralačke sjemenke, na način da dopuste da se njezin oblik sporo pomalja. Nataša Govedić za Najbolje knjige.

28.10.2023. (01:00)

Predstavljaj trajne vrijednosti i kupit ćeš me

Gavranović – Značenje kvalitete u poslovnoj filozofiji

„Biti uspješan znači biti drugačiji od ostalih“ – rekao je jednom prigodom istaknuti filmski redatelj Woody Allen. No, ta formula je možda vrijedila za prošlo stoljeće. Danas se traži mnogo više: izvanredan proizvod + pobuđivanje snažne pozornosti + ugodan osjećaj + drugačiji pristup. Autor svjetskog bestselera Kvaliteta je besplatna, tvrdi da je „put do kvalitete kao dijela poslovne filozofije svake tvrtke koja je izložena tržišnim mehanizmima i koja drži do sebe nije ni jednostavan, ni lak, ali je neophodan. Zašto? U ovim danima oštrog oporezivanja, tajanstvenih računovodstvenih metoda… možda je kvaliteta posljednja šansa koju imamo da stvorimo zaradu kojom se može upravljati“. Upravo te misli trebale bi biti temeljna misao-vodilja svih naših kreativnih rješenja, uključujući svakako i ona na području infrastrukture kvalitete. Kad je riječ o korištenju svih alata te infrastrukture upravo je kreativnost onaj presudni element koji čini potrebnu razliku između dva proizvoda ili dvije tvrtke. Ante Gavranović za Epohu.

20.12.2021. (17:00)

Slobodno probajte to kod kuće

Prekinite ulazak u duboki san i uđite u kreativnu zonu

U biografijama kontroverznog i ekscentričnog umjetnika Salvadora Dalija i čuvenog američkog poslovnog čovjeka i inovatora (i ‘posuđivača’ tuđih inovacija) Thomasa Edisona opisano je kako su obojica pokušavali „boostati“ svoju kreativnost korištenjem sličnog postupka kojim su kontrolirali ritam svojeg spavanja i buđenja. Kako im se u njihovim životima i karijerama štošta može predbacivati, ali nikako ne i nedostatak vizije i kreativnosti, čini se da je to njihov creativity-booster zaista i bio učinkovit… Bug

05.06.2021. (20:30)

A koja je tvoja supermoć?

Video: Od Rubikovih kocki napravio portret Leonarda Dicaprija

Ukrajinski prvak u slaganju Rubikovih kocki Alex Ivanchak proslavio se izradom portreta sastavljenih od niza Rubikovih kocki. U jednom od videa je uspio izraditi portret poznatog glumca Leonarda DiCaprija, a kako barata svojim neobičnim talentom, možete se uvjeriti u videu koji donosimo u članku, ali i na Instagramu, TikToku i Youtubeu gdje redovno objavljuje svoje pothvate.