Stiže sezona grijanja, a stručnjak otkriva kako osjetno uštedjeti na skupim računima

Grijanje po novim pravilima: hladna zima, vrući računi

Stiže sezona grijanja, a stručnjak otkriva kako osjetno uštedjeti na skupim računima

Zbog rasta cijena energenata i smanjenja vladinih subvencija, građanima Hrvatske prijete veći računi za grijanje. Jedina zakonska opcija za uštedu je ugradnja razdjelnika topline, prema Zdravku Vladanoviću, stručnjaku za komunalna pitanja. Razdjelnici omogućuju racionalno upravljanje potrošnjom toplinske energije, a uz njih računi mogu biti i do 25% manji. Bez razdjelnika, troškovi grijanja su veći zbog plaćanja prema koeficijentima, neovisno o stvarnoj potrošnji. Zamjena razdjelnika košta oko 20 eura, a ušteda se vraća kroz jedan do dva računa. Poslovni

grijanje računi

Bez vladine pomoći ništa

Pala prodaja dizalica topline: ‘Nema državnih potpora kao prošle godine’

Prodaja je smanjena unatoč novom zakonu koji je propisao postupno izbacivanje iz upotrebe plinskih instalacija i promovirati grijanje na obnovljive izvore i bonuse za vlasnike ako u kratkom roku ugrade dizalice. Tržište se znatno ohladilo u odnosu na prošlu godinu, građani su suzdržaniji jer nemaju sigurnost u planiranju modernizacije grijanja. Problem bi mogao riješiti širi obuhvat subvencija, sugeriraju u udruzi BDH, istaknuvši ipak da je ključan uvjet za poboljšanje situacije na tržištu povjerenje potrošača. tportal

dizalice topline grijanje

Ako klima nastavi ovako, možda ni neće trebati

Više od 270.000 ljudi u Hrvatskoj ne može adekvatno zagrijati svoj dom

Dio emisija stakleničkih plinova dolazi iz kućanstava pri izgaranju fosilnemisijeih goriva za grijanje domova, pripremu tople vode, kuhanje i klimatizaciju. To je predstavljalo 733 kg po stanovniku u EU-u 2021., što je pad u odnosu na 914 kg 2010. Emisije stakleničkih plinova po stanovniku u Hrvatskoj 2021. godine iznosile su 388 kg, a godinu kasnije 406 kg. To je dvije trećine europskog prosjeka. Otprilike devet posto stanovništva EU-a nije imalo mogućnost održavati dom dovoljno toplim. Riječ je o 41,6 milijuna ljudi. U Hrvatskoj je to 7 posto populacije, odnosno 270.361 osoba. Zgradonačelnik

emisije CO2 grijanje

Plin više nije 'in'

Nizozemska i Danska zabranjuju ugradnju plinskih štednjaka u novogradnje

Otprilike 100 milijuna ljudi u EU koristi plinske štednjake, uključujući više od polovice svih domova u Italiji, Nizozemskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj. Od 2018. godine postoji zabrana uvođenja plina u novogradnje u Nizozemskoj, a sličnu zabranu ima i Danska. Također, Gradsko vijeće Oxforda najavilo je da će do 2025. zabraniti uporabu plinskih štednjaka u novim zgradama, a to je dio politike ukidanja upotrebe fosilnih goriva i prelaska na zelenu energiju. Green… Osim što sudjeluju u stvaranju sakleničkih plinova, plinski štednjaci također zagađuju zrak u domovima i povećavaju rizik od razvoja zdravstvenih problema kod djece, pokazao je važan izvještaj ekskluzivno objavljen na portalu Euronews. Više od 700.000 slučajeva dječje astme u EU u protekloj godini povezano je s kuhanjem na plin u domu.

energija grijanje plin toplina

Izmišljanje što jeftinije tople vode

Dizalice topline su možda najbolje rješenje za grijanje, no sve ovisi o potrebama kućanstva

Trebam.hr, portal za odabir lokalnih izvođača u Hrvatskoj napravio je analizu kako bi saznali koje je grijanje trenutno najisplativije, i koje će se dugoročno najviše isplatiti. Veća investicija isplativa je samo u slučaju dugoročne uštede energije. Kod izračuna troškova grijanja u obzir se moraju uzeti cijene energije i učinkovitost sustava grijanja. Grijanje na drva je i dalje najjeftinije, no nije prikladno za sve stambene objekte. Najekonomičnije i ekološki najprihvatljivije je grijanje toplinskom pumpom. Životni vijek dizalice topline je 25 godina, a peći na drva, plin ili ulje 15. No, nedostaci su slabija učinkovitost i buka koju proizvode zimi. Peleti su čišći, no njihovo je skladištenje zahtjevno. Plin je najčišći, ali je skup i ovisi o geopolitičkim uvjetima i državnim ograničenjima cijena… Lider

energenti grijanje

Feferoni isključeni

Na što se ove zime najbolje grijati: na plin, struju, pelete, lož ulje ili toplanu?

Prema našem izračunu, u ovoj sezoni najpovoljnije će se grijati kućanstva priključena na gradske toplane pod ingerencijom HEP Toplinarstva (Zagreb, Osijek, Sisak, Velika Gorica, Samobor). Zahvaljujući Vladinim subvencijama, cijena kilovata toplinske energije u HEP Toplinarstvu zamrznuta je na razini od oko 0,25 kuna/kWh, što znači da za 20.000 kilovata energije godišnje treba utrošiti 5000 kuna. No treba naglasiti da se cijene gradskih toplana razlikuju. U nekim gradovima cijene kilovata penju se do 0,4 kune po kilovatu pa trošak skače na 8000 kuna godišnje. I potrošači koji imaju etažno grijanje na gradski zemni plin izbjegli su cjenovni udar zahvaljujući mjerama Vlade. Uz ograničenje cijene plina, godišnji trošak grijanja iznosi oko 9200 kuna, što je i dalje povoljnije od većine drugih energenata. Tportal

energetska kriza grijanje mjere štednje

Više od jednog mjeseca radiš za grijanje

Radnik na minimalcu za pokriće godišnjeg troška energije treba raditi 37 dana

Iz analize Europskog sindikalnog instituta (ETUI), neovisnog istraživačkog centra ETUC-a, proizlazi da je oko 9,5 milijuna zaposlenih ljudi već imalo poteškoća s plaćanjem računa za energiju i prije no što je kriza započela. Sada su, pak, troškovi plina i električne energije diljem Europe porasli za 38 posto u usporedbi s prošlom godinom. Prema ETUC-ovim podacima, broj dana koje osoba na minimalnoj plaći treba raditi kako bi platila račun za energiju drastično je porastao u nekim zemljama. Ističu Estoniju (+26 dana), Nizozemsku (+20 dana), Češku (+17 dana) i Latviju (+16 dana). U četiri zemlje – Slovačkoj, Grčkoj, Češkoj, Italiji – prosječni godišnji račun za energiju također je sada veći od mjesečne plaće radnika koji zarađuje prosječnu plaću. Faktograf

energetska kriza grijanje posao

Blaga zima, nekima

Muke po grijanju: najbolje će proći kućanstva priključena na toplane

Prema Tportalovoj računici, u ovoj sezoni najpovoljnije će se grijati kućanstva priključena na gradske toplane pod ingerencijom HEP Toplinarstva (Zagreb, Osijek, Sisak, Velika Gorica, Samobor). Zahvaljujući Vladinim subvencijama, cijena kilovata toplinske energije u HEP Toplinarstvu zamrznuta je na razini od oko 0,25 kuna/kWh, što znači da za 20.000 kilovata energije godišnje treba utrošiti 5000 kuna. No treba naglasiti da se cijene gradskih toplana razlikuju. U nekim gradovima cijene kilovata penju se do 0,4 kune po kilovatu pa trošak skače na 8000 kuna godišnje. I potrošači koji imaju etažno grijanje na gradski zemni plin izbjegli su cjenovni udar zahvaljujući mjerama Vlade. Uz ograničenje cijene plina, godišnji trošak grijanja iznosi oko 9200 kuna, što je i dalje povoljnije od većine drugih energenata.

energetska kriza grijanje toplana

Hladniji pogon

Čeličane u EU gase peći zbog skupe energije: Prijeti zima deindustrijalizacije

Ljetno održavanje obično ograničava proizvodnju na oko 80 posto kapaciteta, ali Hallemans kaže da koriste otprilike polovinu, još od lipnja, nakon što je Rusija naglo Europi smanjila opskrbu plinom, podigavši ionako napuhane cijene na nove rekordne razine. U Europi je udio čelika iz uvoza, većinom iz Azije gdje su cijene energije daleko niže ali su emisije ugljika više, porastao s 20 do 25 posto u 2020. i 2021. na 40 posto u ovoj godini, dosegnuvši u proteklim tjednima vrhunac od oko 50 posto. U Njemačkoj industrija čelika suočava se zbog poskupljenja energije s dodatnih 10 milijardi eura troškova, oko četvrtine prosječnog godišnjeg prometa sektora, a valja im dodati i troškove zelene tranzicije EU. Index

čeličane energetska kriza grijanje plin

Nosit će se dupli džemperi i spavat će se pod dva popluna

Europa se priprema za zimu: Manje grijanja, kraće tuširanje i bez noćne rasvjete

Dok Kremlj smanjuje isporuke plina, a prekidi rada elektrana dodatno stežu opskrbu energentima, Europa nema drugih mogućnosti nego smanjiti potražnju. Njemačka je tako izloženija posljedicama nego neke druge države s obzirom da se gotovo polovica domova po pitanju grijanja oslanja na plin. U Njemačkoj slijedi zabrana grijanja privatnih bazena, snižavanje minimalne uredske temperature na 19 stupnjeva, zabrana vanjske rasvjete za zgrade i spomenike te povećavanje energetske učinkovitosti u javnim i privatnim zgradama. Slične su, ako ne i iste, mjere poduzele i druge članice Europske unije. Francuzi za cilj imaju do 2024. godine smanjiti potrošnju energije za 10 posto, a Talijani će također smanjivati temperature zimi i skraćivate sate grijanja domova. Njih će slijediti i Španjolci, dok će Švicarci i Skandinavci za sad donijeti preporuke za svoje građane. Lider

energetska kriza grijanje štednja

Mene briga, grijem se na drva

EU traži da se na zimu grijemo na najviše 19 stupnjeva

Europska komisija sljedeći tjedan trebala bi zatražiti od zemalja EU da smanje grijanje i hlađenje javnih zgrada i ureda kako bi smanjili opću potražnju za plinom, piše Jutarnji. Opskrba ruskim plinom mogla bi biti u potpunosti prekinuta, a očekuje se da će Komisija potaknuti vlade 27 zemalja da postave ograničenja na količinu plina koju koriste javne zgrade, uredi, trgovački centri. Za optimalno korištenje energenata preporučit će pravila koja zahtijevaju da se javne zgrade griju na najviše 19 stupnjeva Celzijevih ili hlade klimatizacijskim jedinicama postavljenim na temperaturu ne nižu od 25 stupnjeva.

grijanje plin

Grijanje po novim pravilima: hladna zima, vrući računi