Stigla prva epizoda druge sezone Pachinko, prema hit romanu korejske spisateljice - Monitor.hr
27.08. (13:00)

Čitati, gledati, bingeati...

Stigla prva epizoda druge sezone Pachinko, prema hit romanu korejske spisateljice

Riječ je o nagrađivanoj povijesnoj, višegeneracijskoj sagi o korejskoj dijaspori u Japanu – zainichi Korejcima, koja se proteže od japanske okupacije Koreje 1910. godine do kasnih osamdesetih godina prošlog stoljeća. Ista je prevedena na hrvatski. U zanosan obiteljski narativ upletene su potresne sudbine brojnih likova, njihove ljubavi i gubici, ambicije i razočaranja, njihove pobjede i porazi. Sve navedene karakteristike uspješno su ukorporirane i u spomenutu seriju, kreiranu za platformu Apple TV+. A upravo u tome leži i njezin uspjeh. Naime, prva sezona može se pohvaliti sjajnim ocjenama – onom od 8,3 na stranici IMDb te fascinantnih 98% pozitivnih recenzija prijavljenih kritičara na stranici Rotten Tomatoes. Ono što ju čini tako posebnom jest što uspješno spaja grandioznost s intimnim narativom. Journal


Slične vijesti

Subota (16:00)

Najpopularnije na nepopularnoj listi

Objavljena lista najskidanijih serija ove godine

Među najpiratiziranijim serijama ove godine našle su se “Zmajeva kuća” (House of the Dragon), koja je zauzela prvo mjesto, zatim Amazonova serija o superjunacima “The Boys” na drugom mjestu, te povijesna drama “Shōgun” s Disney+ na trećem. Četvrto mjesto pripalo je Netflixovoj animiranoj seriji “Arcane”, dok se na petom našla “The Penguin” s platforme Max. Na ljestvici su se našle i serije poput “Fallout” i “Reacher” s Amazon Primea, “Silo” s Apple TV+, “Dune: Prophecy” s Maxa te “Halo” s Paramount+. Bug

Srijeda (23:00)

Kad stvarnost nije dovoljna

Najbolje od 2024: Serije za bijeg od realnosti (i zdravog razuma)

  • The Wheel of Time – Ep u fantasy svijetu s moćnim ženama, magijom i obiljem šarenila – kao da je “Gospodar prstenova” otišao na rave.
  • The Witcher – Avanture Geraltova mrštenja, borbe s čudovištima i političkih intriga. Bonus: pjesme barda koje ne možete izbaciti iz glave.
  • Shadow and Bone – Magični svjetovi i mračne sile, s dozom YA drame i ljubavnih trokuta.
  • Stranger Things – Retro nostalgični SF s djecom, čudovištima iz paralelnih svjetova i najboljom frizurom osamdesetih.
  • House of the Dragon – Prequel “Igre prijestolja” – više zmajeva, više politike, više spaljenih mostova (doslovno).
  • The Mandalorian – Star Wars na steroidima s najslađim vanzemaljskim bićem ikad – Baby Yodom.
  • His Dark Materials – Adaptacija Pullmanove trilogije s polarni medvjedom koji govori i religijskim kontroverzama.
  • Carnival Row – Fantasy noirov svijet s vilenjacima, detektivima i mračnim tajnama.
  • The Expanse – Tvrdi SF s politikom, svemirskim bitkama i moralnim dilemama – “Igra prijestolja” u svemiru.
  • Lucifer – Vrag kao detektiv? Šarmantna kombinacija kriminalističke serije i nadnaravne komedije.
  • Good Omens – Anđeo i demon u buddy-comedy stilu pokušavaju spasiti svijet – s puno britanskog humora.
23.12. (18:00)

Vrijeme curi, serije biraj!

Najbolje serije 2024. godine – bez posebnog reda, ali s puno uživanja

  • Pingvin (The Penguin) – Gangsterska drama iz Batmanovog svemira bez Batmana – Colin Farrell briljira u borbi za tron gotamskog podzemlja.
  • Tamna tvar (Dark Matter) – SF triler o paralelnim dimenzijama u kojem se protagonist suočava s vlastitim zlim dvojnikom.
  • Ripley (Ripley) – Andrew Scott redefinira fascinantnog prevaranta i ubojicu Toma Ripleya u elegantnoj noir seriji.
  • Bez oduševljenja, molim! (Curb Your Enthusiasm) – Larry David u finalnoj sezoni još jednom secira apsurdnosti svakodnevice – hvala za smijeh, Larry!
  • Kad padne mrak (What We Do in the Shadows) – Oproštaj s nespretnim vampirima sa Staten Islanda – smijeh i suze zajamčeni.
  • Fallout (Fallout)
    Iznenađujuće dobra ekranizacija videoigre, smještena u postapokaliptični svijet.
  • Shrinking (Shrinking) – Dramedija o životnim gubicima i oporavku, uz Jasona Segela i Harrisona Forda.
  • Only Murders in the Building – Omiljeni trojac podcastera opet rješava ubojstvo, ovog puta s dodatkom još više neočekivanih obrata.
  • Bad Monkey (Bad Monkey) – Crnohumorna drama s Vinceom Vaughnom, odsječenim udovima i simpatičnim majmunom.
  • Šogun (Shōgun) – Impresivan povijesni spektakl koji dočarava kaos japanskog Sengoku razdoblja – obavezno gledanje za fanove Igara prijestolja.

Bug

17.12. (21:00)

Blockbuster serija

Serija ‘Crne golubice’ pršti šarmom, šarenilom, krvlju, intrigama, zavjerama i – glupostima

Potpuno je jasno zašto je novih Netflixovih šest epizoda pod naslovom ‘Crne golubice’ postalo hit. Ali koliko je jasno, toliko je i porazno. Jer za seriju u kojoj je najbolji dio prikaz intimnih, ljubavnih i prijateljskih odnosa dvoje glavnih likova, ali se u njezinu snimanju potrošilo šesto godizilijuna novaca na pucačinu, eksplozije i apsolutno debilan špijunski zaplet – mora se reći da je promašena. Ovaj špijunski triler vrvi događanjima, cliffhangerima, obratima, otkrićima, međunarodnim zavjerama, zlikovcima iz londonskog podzemlja koji kao da su jučer izašli iz filmova Guya Richieja i tak. Da se gledat. Iako je ta cijela trilersko-špijunska priča, kad je se ogoli od specijalnih efekata, zgodnih prizora mješavine božićnih lampica i rasprsnutog mozga – glupa k’o kamen. Zrinka Pavlić za tportal

16.12. (23:00)

Klasik u klasiku

Prema ocjenama kritičara ‘Sto godina samoće’ je Netflixova serija godine

Roman prati sedam generacija obitelji Buendía u izmišljenom gradiću Macondo. U njemu se fikcija prepliće sa stvarnošću, a svjedoči nam o svoj raskoši autorove mašte. U trenutku pisanja članka Sto godina samoće slovi za najuspješniju Netflixovu seriju godine, barem kada su ocjene u pitanju. Reference radi, njegova ocjena na stranici IMDb iznosi respektabilnih 8,6, dok na stranici Rotten Tomatoes ima 94% pozitivnih recenzija ostavljenih od strane akreditiranih kritičara. Uvijek postoji opravdani sram kada je ekranizacija klasika u potanju, no čini se kako je kreativni tim zadužen za ovaj projekt uspješno dočarao Márquezov svijet. Journal

08.12. (23:00)

Idem malo prek, k Žnidaršiću!

Rašeta: Povratak Perice

Može li druga sezona Dnevnika velikog Perice biti jednako dobra kao prva? Prva epizoda ne daje konačan odgovor. Perica i Nada Šafranek sada su u braku i žive sa sinom Martinom. Perica je uspješan pjevač nacionalne lige, a desant glazbenog menadžera Eddyja Füllera kojeg tumači Rade Šerbedžija, unosi u njegov život dah intrige. Dojmovi nakon prve epizode? Nikola Kojo je sjajan, duhovit, ležeran (to je više glumačka nego scenaristička zasluga); scena u kojoj Goran Navojec improvizira referat o pravima žena na sastanku osnovne organizacije SK u milicijskoj stanici (danas bi se reklo: temeljni ogranak HDZ) neuvjerljiva je i loše napisana, eksterijeri i interijeri odveć su buržoaski (fotelje Barcelona i stolice Eames ne djeluju autentično čak ni u domovima pop zvijezda 1967.), ali epizoda se, unatoč tim zanovijetanjima, lako prati, a vidjet ćemo kakav će biti nastavak sezone. Boris Rašeta u TV pregledu tjedna za Novosti.

04.12. (22:00)

Kako su padale glave

Serija ‘Sablja’: U vrtlogu društvenog sloma

Igrana TV serija „Sablja“ redatelja Gorana Stankovića i Vladimira Tagića, ujedno najgledanija serija na teritoriju bivše Jugoslavije na HBO-ovom streaming servisu Max upravo se bavi društvenim i političkim posljedicama spomenutog 5. listopada koje su kulminirale atentatom na srpskog premijera Zorana Đinđića ispred zgrade Vlade Srbije 12. ožujka 2003. godine i potom izvanrednim stanjem i opsežnom akcijom uhićenja nazvanom „Sablja“ u kojoj su trebali biti kažnjeni svi urotnici i njihovi pomagači tj. mafijaški klanovi. Najveća vrijednost ove serije je upravo fokus na mučne posljedice razorenog društva zbog ratnog hira lidera nekad najveće republike bivše Jugoslavije – kaže Zoran Stajčić za Ravno do dna. Seriju su još recenzirali i Svetislav Basara, Zrinka Pavlić, Boris Rašeta…

01.12. (20:00)

Iz ženske perspektive

Zrinka Pavlić: ‘Dina: proročanstvo’ razlikuje se od dosadašnjih ekranizacija – Izrazito je ženska

Snimljena kao spin-off najnovijih filmova o ‘Dini’ i prema romanima Briana Herberta i Kevina J. Andersona, serija ‘Dina: proročanstvo’ govori o počecima moćnog sestrinstva Bene Gesserit te sestrama Valiji i Tuli Harkonnen koje su ga uspostavile. Nova serija na platformi Max, od koje su dosad prikazane dvije epizode, na tragu je Villeneuveovih filmova više nego na tragu nekadašnjih uprizorenja Herbertova univerzuma. ‘Dina: proročanstvo’ jasnija je, pametnija, zanimljivija i dojmljivija od nekadašnjih ekranizacija priča iz toga svijeta, pa iako, naravno, nema taj snažan villeneuveovski umjetnički ‘štih’, postoji nešto po čemu se drastično razlikuje i od nekadašnjih i od Villeneuveovih ekranizacija pa i od romana Franka Herberta. Izrazito je ženska. Zrinka Pavlić za tportal.

12.11. (20:00)

Duniverzum se nastavlja

Dune: Prophecy – Sestre koje vuku konce

Sinoć je u dvorani Gorgona zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti pretpremijerno prikazana prva epizoda nove Maxove serije ‘Dune: Prophecy’ koja proširuje filmski svemir koji je Denis Villeneuve pokrenuo svojim dvjema ekranizacijama slavnog znastveno-fantastičnog književnog serijala Franka Herberta. Radnja se odvija u godinama nakon rata ljudi protiv inteligentnih strojeva, što u jednakoj mjeri priziva paralele s franšizom “Terminator” kao i aktualne strahove probuđene rastom primjene umjetne inteligencije u svakodnevnom životu, ali tu su prisutne i druge bioetičke teme poput genetskog inženjeringa i doista mnogo dobrog starog političkog spletkarenja i igara moći. Ostaje vidjeti koliko će se početno uzbuđenje uspješno prenositi iz epizode u epizodu, ali na temelju viđenoga, potencijala za novi veliki televizijski hit ima sasvim dovoljno za zdravu dozu optimizma. Ivan Laić za Ravno do dna

31.10. (14:00)

Tolerancija mi nije jača strana, svi drugi griješe, a ja sam bez mana

English Teacher: Humoristična serija o školi kao bojnom polju kulturnih ratova današnjice

Jedna od trenutno najzabavnijih humorističnih serija dostupnih na streaming platformama u Hrvatskoj u pozadini zapravo ima vrlo važnu i ozbiljnu temu – onu koja govori da su suvremene škole postale pravo, stvarno bojno polje ideoloških i kulturnih ratova. Dok za većinu odraslih većina tih sukoba postoji samo na internetu, njihovim mislima i eventualno pokojoj raspravi s familijom na blagdanskom objedu, u srednjim su školama rasprave između progresivnih i konzervativnih nazora stvarne i utječu na svakodnevni život i funkcioniranje. Kulturni ratovi u školi se doista odvijaju, i u njima sudjeluju učenici, profesori, ali i roditelji. Snalaženje i zauzimanje stava su imperativ i preduvjet da možeš funkcionirati. A to nije uvijek lako. Zrinka Pavlić za tportal