Starlink Elona Muska uskoro više neće imati monopol na satelite u Zemljinoj orbiti, ulazi kineski igrač - Monitor.hr
31.05. (22:00)

Ipak neće biti sam u Svemiru

Starlink Elona Muska uskoro više neće imati monopol na satelite u Zemljinoj orbiti, ulazi kineski igrač

Starlink je do travnja 2024. lansirao oko 5874 satelita, a Muskove ambicije još su veće pa se govori o čak 42.000 satelita u niskoj Zemljinoj orbiti. Njegov je, kaže, cilj osigurati jeftini internet udaljenim lokacijama diljem svijeta. No, tu sad na scenu stupa i Shanghai Lanjian Hongqing Technology Company, znan i kao Hongqing Technology, tvrtka povezana s privatnim proizvođačem raketa Landspace, i njihova konstelacija Honghu-3. Tvrtka je ovih dana podnijela zahtjev Međunarodnoj uniji za telekomunikacije da im se odobri raspoređivanje ove konstelacije na 160 orbitalnih ravnina. Bug


Slične vijesti

Danas (14:47)

Satelit će iz svemira moći ‘snimiti’ kvalitetu tla

12.11. (11:00)

Prekrivaju nam nebo

Astronomi u otvorenom pismu apeliraju: “Zaustavite Starlink”

Više od stotinu astronoma potpisalo je otvoreno pismo u kojem poziva američku Federalnu komisiju za komunikaciju (FCC) da zaustavi lansiranja novih Starlinkovih satelita i drugih sličnih satelita. Kako navode u pismu, strahuju za njihov utjecaj na okoliš i upozoravaju kako sve veći broj takvih satelita otežava proučavanje i snimanje dubokog svemira. Prema posljednjim informacijama, u orbiti oko Zemlje trenutno se nalazi više od devet tisuća aktivnih satelita, od čega polovica pripada SpaceX-ovom Starlinku. Zimo

10.09. (14:57)

SpaceX kontrolira gotovo dvije trećine svih aktivnih satelita koji kruže oko Zemlje

25.07. (20:00)

I Svemir će biti pun smeća

Uskoro se ni zvijezde neće vidjeti: Broj aktivnih satelita u Zemljinoj orbiti premašio je 10.000

Tvrtka Look Up Space nabrojila je prošlog mjeseca oko Zemlje 10.019 aktivnih satelita, od čega 6.646 pripada Starlinku. U prvoj fazi, kad se kompletira bit će 12.000 satelita Starlinka, s mogućnošću kasnijeg proširenja na 34.400. Većina satelita nalazi se u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO), koja čini 84 posto ukupnog broja. Sateliti se primarno koriste za komunikaciju, s 3.135 jedinica namijenjenih toj svrsi. Promatranje Zemlje slijedi s 1.052 satelita, dok je 383 posvećeno tehnološkom razvoju. Porast broja satelita doveo je do značajnog povećanja svemirskog otpada i rizika od sudara. Trenutno se prati gotovo 3.200 raketnih stupnjeva i 13.326 komada otpada, što predstavlja samo dio procijenjenih milijun komada veličine centimetar ili više. Bug

24.07. (18:00)

Ima jedna super cesta, koja vodi, sve do Mjeseca

“Informacijska superautocesta” između Zemlje i Mjeseca od 30 satelita i tri Mjesečeve stanice

Svrha ove mreže bila bi pružanje komunikacijskih, navigacijskih i nadzornih usluga u cislunarnom prostoru. Cislunarni prostor je termin koji se koristi za ogromno područje izvan Zemljine orbite sa gravitacijskim utjecajima i Zemlje i Mjeseca. Nalazi se na oko 36.000 kilometara od površine Zemlje, a Mjesec je udaljen približno 384.400 kilometara od Zemlje. “Cislunarni prostor postaje novo područje ljudskih aktivnosti”. Istraživači predviđaju mrežu koja bi zadovoljila kineske strateške potrebe u svemiru, ali i učinila svemirska putovanja sigurnijima i lakšima za druge države. Cilj je omogućiti da 20 ili više letjelica s astronautima i putnicima istovremeno komunicira sa Zemljom putem slika, zvuka ili videa. Bug

29.05. (22:00)

I oblaci kriju tajne

Lansiran satelit za proučavanje utjecaja oblaka na Zemljinu klimu

Satelit koji će promatrati unutrašnjost oblaka kako bi se napravile točnije vremenske prognoze i klimatska predviđanja lansiran je u srijedu u svemir. Sonda EarthCARE poletjela je SpaceX-ovom raketom Falcon 9 iz baze svemirskih snaga Vandenberg u Kaliforniji. Pomoći će znanstvenicima da razumiju kakvu ulogu oblaci i aerosoli poput prašine i dima imaju u zagrijavanju i hlađenju Zemljine atmosfere. Satelit će također mjeriti radijaciju koju emitira planet. Podaci iz EarthCARE-a (Earth Cloud Aerosol and Radiation Explorer) mogli bi pomoći u ublažavanju prijetnji koje donosi globalno zagrijavanje. HRT

27.05. (00:00)

Za praćenje susjeda

Sateliti više nisu samo za signal i špijunažu: raste industrija satelitskih slika Zemlje

Zemlju su u početku satelitski snimale najmoćnije države, a od početka ovoga stoljeća to rade i brojne tvrtke za komercijalnu namjenu. U orbiti lebde mnogi sateliti, od obrambenih špijunskih do onih za upravljanje okolišem i analizu klimatskih promjena. Ti sateliti neprestano snimaju Zemlju, a slike koje odašilju služe za čitanje i analizu vrijednih podataka koji se upotrebljavaju u obavještajnoj službi i ratovanju, meteorologiji, poljoprivredi, šumarstvu, geologiji, kartografiji, oceanografiji, očuvanju okoliša, izradi razvojnih planova, obrazovanju… Osim raznim institucijama, satelitske slike Zemlje korisne su i znanstvenicima, konzultantima, upravama tvrtki ili samo znatiželjnicima koje zanima kamo ide ovaj planet. Pokraj Google Eartha, tu je i ESRI World Imagery Wayback, USGS EarthExplorer… No, koliko god bilo korisno i precizno, satelitsko prikupljanje podataka izaziva zabrinutost. Nije ni jasno regulirano ni etički čisto. Lider

08.12.2023. (13:00)

Prometna pravila za svemir

Velika gužva u svemiru: Previše je satelita, raste opasnost od sudara

Sve je više satelita u Zemljinoj orbiti. Europska svemirska agencija (ESA) stoga poziva na jasna prometna pravila kako bi se spriječili sudari u svemiru. Trenutno je oko 8800 aktivnih satelita u Zemljinoj orbiti, od čega je više od 5000 Starlinkovih satelita. U nadolazećim godinama Starlink želi proširiti taj broj na 42.000 satelita. Kina također planira 13.000 satelita u niskoj Zemljinoj orbiti kao konkurenciju Starlinku. S obzirom na značajno povećanje, slobodni prostor u Zemljinoj orbiti sve je oskudniji, a rizik od sudara sve veći. Uz sve veću gustoću satelita, problem koji prijeti svemirskim putovanjima je i porast svemirskog otpada. ESA je stoga formulirala cilj značajnog smanjenja stvaranja svemirskog otpada do 2030. Prema Aschbacheru, planirano je da će svaki satelit poslan u svemir nakon tog datuma biti aktivno uklonjen iz orbite na kraju svog životnog vijeka. Revija HAK

16.04.2023. (21:00)

Dronovi iznad Venere i Marsa

Svemirska ekonomija: Novac leti po orbiti

Space Economy: On the road to a trillion-dollar industry

Možda ne zvuči uzbudljivo poput misija na Mjesec i Mars, ali svaki satelitić koji putuje svemirom znak je da se razvija svemirsko gospodarstvo. Prema procjenama kompanije Morgan Stanley, svemirska ekonomija porast će do 2030. na više od bilijun eura, a još 2020. vrijedila je 355 miljardi eura. Velik dio profita ostvarit će se upravo zahvaljujući satelitima u niskoj Zemljinoj orbiti. Koloniji satelita u niskoj Zemljinoj orbiti u prvoj polovini 2024. pridružit će se Amazonovi sateliti. Ta velika tehnološka tvrtka do kraja 2026. planira u svemir lansirati 3236 satelita iz svojeg projekta nazvanog ‘Kuiperov pojas‘. Nije novost da tehnološki divovi novac zarađuju i u svemiru. Naime, SpaceX-ovi sateliti Starlink već su ondje. Oni koji su na Zemlji zgrnuli milijarde dolara sad odmjeravaju poduzetničku snagu i u svemiru. Lider

22.01.2022. (07:15)

Ne, nije UFO: Starlink sateliti vidljivi i na našem nebu