Starlink Elona Muska uskoro više neće imati monopol na satelite u Zemljinoj orbiti, ulazi kineski igrač - Monitor.hr
31.05. (22:00)

Ipak neće biti sam u Svemiru

Starlink Elona Muska uskoro više neće imati monopol na satelite u Zemljinoj orbiti, ulazi kineski igrač

Starlink je do travnja 2024. lansirao oko 5874 satelita, a Muskove ambicije još su veće pa se govori o čak 42.000 satelita u niskoj Zemljinoj orbiti. Njegov je, kaže, cilj osigurati jeftini internet udaljenim lokacijama diljem svijeta. No, tu sad na scenu stupa i Shanghai Lanjian Hongqing Technology Company, znan i kao Hongqing Technology, tvrtka povezana s privatnim proizvođačem raketa Landspace, i njihova konstelacija Honghu-3. Tvrtka je ovih dana podnijela zahtjev Međunarodnoj uniji za telekomunikacije da im se odobri raspoređivanje ove konstelacije na 160 orbitalnih ravnina. Bug


Slične vijesti

12.11. (10:00)

Prekrivaju nam nebo

Astronomi u otvorenom pismu apeliraju: “Zaustavite Starlink”

Više od stotinu astronoma potpisalo je otvoreno pismo u kojem poziva američku Federalnu komisiju za komunikaciju (FCC) da zaustavi lansiranja novih Starlinkovih satelita i drugih sličnih satelita. Kako navode u pismu, strahuju za njihov utjecaj na okoliš i upozoravaju kako sve veći broj takvih satelita otežava proučavanje i snimanje dubokog svemira. Prema posljednjim informacijama, u orbiti oko Zemlje trenutno se nalazi više od devet tisuća aktivnih satelita, od čega polovica pripada SpaceX-ovom Starlinku. Zimo

10.09. (14:57)

SpaceX kontrolira gotovo dvije trećine svih aktivnih satelita koji kruže oko Zemlje

25.07. (20:00)

I Svemir će biti pun smeća

Uskoro se ni zvijezde neće vidjeti: Broj aktivnih satelita u Zemljinoj orbiti premašio je 10.000

Tvrtka Look Up Space nabrojila je prošlog mjeseca oko Zemlje 10.019 aktivnih satelita, od čega 6.646 pripada Starlinku. U prvoj fazi, kad se kompletira bit će 12.000 satelita Starlinka, s mogućnošću kasnijeg proširenja na 34.400. Većina satelita nalazi se u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO), koja čini 84 posto ukupnog broja. Sateliti se primarno koriste za komunikaciju, s 3.135 jedinica namijenjenih toj svrsi. Promatranje Zemlje slijedi s 1.052 satelita, dok je 383 posvećeno tehnološkom razvoju. Porast broja satelita doveo je do značajnog povećanja svemirskog otpada i rizika od sudara. Trenutno se prati gotovo 3.200 raketnih stupnjeva i 13.326 komada otpada, što predstavlja samo dio procijenjenih milijun komada veličine centimetar ili više. Bug

24.07. (18:00)

Ima jedna super cesta, koja vodi, sve do Mjeseca

“Informacijska superautocesta” između Zemlje i Mjeseca od 30 satelita i tri Mjesečeve stanice

Svrha ove mreže bila bi pružanje komunikacijskih, navigacijskih i nadzornih usluga u cislunarnom prostoru. Cislunarni prostor je termin koji se koristi za ogromno područje izvan Zemljine orbite sa gravitacijskim utjecajima i Zemlje i Mjeseca. Nalazi se na oko 36.000 kilometara od površine Zemlje, a Mjesec je udaljen približno 384.400 kilometara od Zemlje. “Cislunarni prostor postaje novo područje ljudskih aktivnosti”. Istraživači predviđaju mrežu koja bi zadovoljila kineske strateške potrebe u svemiru, ali i učinila svemirska putovanja sigurnijima i lakšima za druge države. Cilj je omogućiti da 20 ili više letjelica s astronautima i putnicima istovremeno komunicira sa Zemljom putem slika, zvuka ili videa. Bug

29.05. (22:00)

I oblaci kriju tajne

Lansiran satelit za proučavanje utjecaja oblaka na Zemljinu klimu

Satelit koji će promatrati unutrašnjost oblaka kako bi se napravile točnije vremenske prognoze i klimatska predviđanja lansiran je u srijedu u svemir. Sonda EarthCARE poletjela je SpaceX-ovom raketom Falcon 9 iz baze svemirskih snaga Vandenberg u Kaliforniji. Pomoći će znanstvenicima da razumiju kakvu ulogu oblaci i aerosoli poput prašine i dima imaju u zagrijavanju i hlađenju Zemljine atmosfere. Satelit će također mjeriti radijaciju koju emitira planet. Podaci iz EarthCARE-a (Earth Cloud Aerosol and Radiation Explorer) mogli bi pomoći u ublažavanju prijetnji koje donosi globalno zagrijavanje. HRT

27.05. (00:00)

Za praćenje susjeda

Sateliti više nisu samo za signal i špijunažu: raste industrija satelitskih slika Zemlje

Zemlju su u početku satelitski snimale najmoćnije države, a od početka ovoga stoljeća to rade i brojne tvrtke za komercijalnu namjenu. U orbiti lebde mnogi sateliti, od obrambenih špijunskih do onih za upravljanje okolišem i analizu klimatskih promjena. Ti sateliti neprestano snimaju Zemlju, a slike koje odašilju služe za čitanje i analizu vrijednih podataka koji se upotrebljavaju u obavještajnoj službi i ratovanju, meteorologiji, poljoprivredi, šumarstvu, geologiji, kartografiji, oceanografiji, očuvanju okoliša, izradi razvojnih planova, obrazovanju… Osim raznim institucijama, satelitske slike Zemlje korisne su i znanstvenicima, konzultantima, upravama tvrtki ili samo znatiželjnicima koje zanima kamo ide ovaj planet. Pokraj Google Eartha, tu je i ESRI World Imagery Wayback, USGS EarthExplorer… No, koliko god bilo korisno i precizno, satelitsko prikupljanje podataka izaziva zabrinutost. Nije ni jasno regulirano ni etički čisto. Lider

08.12.2023. (13:00)

Prometna pravila za svemir

Velika gužva u svemiru: Previše je satelita, raste opasnost od sudara

Sve je više satelita u Zemljinoj orbiti. Europska svemirska agencija (ESA) stoga poziva na jasna prometna pravila kako bi se spriječili sudari u svemiru. Trenutno je oko 8800 aktivnih satelita u Zemljinoj orbiti, od čega je više od 5000 Starlinkovih satelita. U nadolazećim godinama Starlink želi proširiti taj broj na 42.000 satelita. Kina također planira 13.000 satelita u niskoj Zemljinoj orbiti kao konkurenciju Starlinku. S obzirom na značajno povećanje, slobodni prostor u Zemljinoj orbiti sve je oskudniji, a rizik od sudara sve veći. Uz sve veću gustoću satelita, problem koji prijeti svemirskim putovanjima je i porast svemirskog otpada. ESA je stoga formulirala cilj značajnog smanjenja stvaranja svemirskog otpada do 2030. Prema Aschbacheru, planirano je da će svaki satelit poslan u svemir nakon tog datuma biti aktivno uklonjen iz orbite na kraju svog životnog vijeka. Revija HAK

16.04.2023. (21:00)

Dronovi iznad Venere i Marsa

Svemirska ekonomija: Novac leti po orbiti

Space Economy: On the road to a trillion-dollar industry

Možda ne zvuči uzbudljivo poput misija na Mjesec i Mars, ali svaki satelitić koji putuje svemirom znak je da se razvija svemirsko gospodarstvo. Prema procjenama kompanije Morgan Stanley, svemirska ekonomija porast će do 2030. na više od bilijun eura, a još 2020. vrijedila je 355 miljardi eura. Velik dio profita ostvarit će se upravo zahvaljujući satelitima u niskoj Zemljinoj orbiti. Koloniji satelita u niskoj Zemljinoj orbiti u prvoj polovini 2024. pridružit će se Amazonovi sateliti. Ta velika tehnološka tvrtka do kraja 2026. planira u svemir lansirati 3236 satelita iz svojeg projekta nazvanog ‘Kuiperov pojas‘. Nije novost da tehnološki divovi novac zarađuju i u svemiru. Naime, SpaceX-ovi sateliti Starlink već su ondje. Oni koji su na Zemlji zgrnuli milijarde dolara sad odmjeravaju poduzetničku snagu i u svemiru. Lider

22.01.2022. (07:15)

Ne, nije UFO: Starlink sateliti vidljivi i na našem nebu

20.01.2019. (23:00)

Lansiranje zaslona

Rusi planiraju koristiti satelite za ispisivanje reklama po nebu

Ruski startup StartRocket planira lansirati desetke malenih satelita, kojom bi bili lansirani istom raketom na visinu od oko 450 km, gdje bi se oformio “ekran” Orbital Display u kojem bi svaki od njih glumio jedan piksel, koji bi bilo moguće pojedinačno kontrolirati. Ruski poduzetnici kažu da još ne znaju koliko bi oglašavanje na Orbital Displayu moglo koštati, ali da očekuju podršku od kompanija i brandova čiji je “ego sjajniji od Sunca”. Bug