Starešina: Vjerovali ili ne - Europa u ratu, Bliski istok u stabilizaciji - Monitor.hr
25.07.2022. (10:00)

Naglasimo: pod američkim pokroviteljstvom

Starešina: Vjerovali ili ne – Europa u ratu, Bliski istok u stabilizaciji

Dok je Europa preokupirana ratom u Ukrajini i zabrinuta njegovim mogućim posljedicama po vlastitu budućnost, na Bliskom istoku ovih je dana učinjen važan korak dalje u stabilizacijskom procesu. Pod američkim pokroviteljstvom novi vjetar u leđa dobili su Abrahamovi sporazumi, koji promoviraju jačanje gospodarske i druge suradnje Izraela s islamskim državama Arapskog poluotoka i sjeverne Afrike. Saudijska Arabija sljedeća je poželjna članica u tom klubu, čiji je primarni cilj stvoriti blok zemalja koji će zaustaviti iranski utjecaj u regiji i minimizirati ili isključiti utjecaj rješenja palestinskog pitanja, odnosno izraelsko-palestinskog spora na odnose Izraela s drugim arapskim državama. Prije dvije godine je zbilja bilo smiješno da bi Bliski istok mogao postati stabilniji od Europe. Danas više nije smiješno. Višnja Starešina za Lider.


Slične vijesti

Ponedjeljak (07:00)

Blisko o istoku

Starešina: Pravi, krvavi rat u Siriji vjerojatno je tek pred vratima

Sirija je etnički i religijski najkompleksnija država Bliskog istoka: uz relativno većinsku sunitsku islamsku zajednicu, kojoj pripada i nova vlast, i manjinske šijitske alavite, kojima su pripadale vladajuća obitelj al-Asad i glavnina državne nomenklature, tu su i velike zajednice Kurda (na sjeveru), Druza (na jugu), preostali kršćani… K tome je doslovce ekonomski slomljena i politički raspadnuta država. Zato i nije upitno hoće li postati poprište novoga građanskog rata, nego koliki će kaos on proizvesti i hoće li zahvatiti i druge bliskoistočne države. To je vrlo vjerojatna opcija. A ni neki novi pokušaj stvaranja velikoga kalifata ne može se unaprijed odbaciti. Višnja Starešina za Lider

09.12. (08:00)

Putevima plina

Starešina: Hrvatska može postati važan američki strateški partner u stvaranju nove karte Europe

Saveznici i potencijalni saveznici, baš kao i suparnici i otvoreni protivnici, ubrzano se pripremaju za Trumpovu Ameriku u uvjetima zaoštravanja sukoba i otvorenih ratova između Istoka i Zapada. Jer svima koji umiju čitati procese savršeno je jasno da to više neće biti jednaka utakmica s ponešto izmijenjenim igračima, nego nova igra, s novim pravilima. A gdje je tu Hrvatska i gdje bi mogla biti? Adut je, dakako, LNG na Krku, sa svime što on znači za stvaranje nove energetske, a s njome i sigurnosno-obrambene karte Europe, koja će biti definirana terminalima za ukapljeni plin (LNG) i uz njih vezanom mrežom plinovoda i drugih infrastrukturnih projekata. Ono što je za Kinu projekt ‘Pojas i put‘, za SAD je, kad je o Europi riječ, projekt nove energetske mreže pod političkim okriljem inicijative ‘Triju mora‘. Zato sada Hrvatskoj može postati prednost uvezanost Andreja Plenkovića u ‘ružičaste‘ politike EU-a, koje će se također ubrzano mijenjati. Višnja Starešina za Lider.

02.12. (20:00)

Kronika točnih predviđanja i promašaja

1000 brojeva Lidera – što se promijenilo od pokretanja ovog poslovnog tjednika na svjetskoj političkoj sceni

Kada smo počinjali, Angela Merkel tek je postala nova njemačka kancelarka, Vladimir Putin već je preuzeo sve konce u Rusiji, ali Zapad ga je doživljavao kao nužnoga ekonomskog stabilizatora bivše velesile s ponešto čvršćom, obavještajno treniranom rukom. Recep Tayyip Erdoğan postupno je učvršćivao vlast u Turskoj promičući islamističku agendu s pomoću neoosmanskog projekta. Na Zapadu su njegov islamizam doživljavali kao pjesnički izričaj, a njega kao političkog saveznika na Balkanu, osobito u BiH. Kina je zahvaljujući globalnoj liberalizaciji tržišta gotovo neopaženo ekonomski grabila naprijed, postajući povlaštena poslovna partnerica vodećih zapadnih zemalja. EU je postao pionirski projekt stvaranja postmoderne naddržave, EU federacije.

Dva desetljeća poslije globalistički je projekt mrtav. Kina je posvuda. Putin je u Ukrajini, ‘ruski svijet‘, ali i regionalni ‘srpski svet‘, teži ekspanziji. Iran nastoji preuzeti kontrolu nad Bliskim istokom. Erdoğan kontrolira sigurnost Europe. Politika Angele Merkel pokazala se kao jedan od najtežih europskih promašaja. Zapad predvođen SAD-om nastoji se oporaviti od poraza u vlastitoj igri i ostati jači partner u novoj velikoj utakmici protiv ojačalog i sve ujedinjenijeg Istoka. Hrvatska je, u posljednji trenutak, ipak uspjela prijeći na zapadnu stranu, onu na kojoj jedino ima perspektivu… Nakon tisuću brojeva Lidera i kolumni Višnje Starešine…

29.11. (08:00)

Djeca u odijelima

Starešina: Saborske se rasprave uglavnom svode na plitka međustranačka podbadanja i nadigravanja. ‘Outfiti‘ su puno važniji od sadržaja. Kao u nekom dječjem vrtiću za poodmaklu dob

Nije uopće zamislivo da u današnjem Hrvatskom saboru neki izabrani narodni zastupnik ili zastupnica održi govor na razini Strossmayera ili Starčevića 1861., Radića 1918. ili Tuđmana 1990. Pitam se koliko tih izabranih narodnih zastupnika uopće može razumjeti što su u istoj sabornici govorili njihovi znameniti prethodnici. Možda bi se našlo dvoje-troje koji bi razumjeli.

I sve to dakako postaje izvor političkih frustracija koje proizvode potpunu nezainteresiranost za sudjelovanje u političkom životu jer sve izgleda zadano, strogo-kontrolirano, neprobojno za bilo kakve nove inicijative ili nove ljude, koji nisu izravan proizvod starih elita i to u cijelom političkom spektru – od krajnje lijevog o krajnje desnog i obrnuto. Gledano iz te perspektive oktroirane političke scene, danas izgleda nevjerojatnim da se u dogledno vrijeme pojavi netko tko će unijeti novu energiju u taj učmali, zatvoreni politički bazen. Ali velike se političke promjene i ne događaju u svakome izbornom mandatu, već se mjere u epohama. U Hrvatskoj su se uglavnom uvijek događale u sklopu ili ako hoćete na repu europskih i svjetskih previranja i promjena. Kriza elita i političkog upravljanja nije samo naša autohtona pojava, već je dio europske i šire zapadne političke krize. Višnja Starešina za Lider.

25.11. (10:00)

Složna braća kuću grade (samo da žele)

Starešina: DORH i EPPO mogu dati novi poticaj svođenju korupcije na pristojnu mjeru

Da bi slučaj Beroš uistinu postao ogledni slučaj u procesuiranju korupcije u javnoj nabavi, daljnje uvjete mora ispuniti pravosuđe. U prvome koraku to znači temeljito istražiti kako su diler Saša Pozder i njegova mreža namještali nabavu robota, proširiti to na istragu drugih nabava u kojima je intervenirao ministar i drugih poslova Pozderovih tvrtki s državom, a sve to kako bi se u razumnom roku pripremile uvjerljive optužnice. No već na tome prvom koraku pojavio se spor oko mjerodavnosti između Ureda europskog tužitelja (EPPO), koji je prvi pokrenuo istragu, i DORH-a, odnosno Uskoka, koji je izdao naloge za uhićenja. Budu li poštovali svoje uloge, EPPO može (za)štititi DORH i Uskok od domaćih političkih utjecaja iz Hrvatske, a DORH (Uskok) može pomoći EPPO-u da ga ne obuzme umišljaj europskoga djelitelja pravde nasuprot nacionalnom pravosuđu. Višnja Starešina za Lider.

21.11. (21:00)

Geopolitika i tenis – Tuđman protiv svijeta na dva terena

Kako je Hrvatska postala geopolitički “break point” Europe

Ne mislimo veličati prvog predsjednika RH, ali Višnja Starešina za Lider ističe njegovu nepobitnu ulogu u geopolitičkim uvjetima koji su doveli do osamostaljenja hrvatske države: Za početak, bilo je važno prepoznati da su političke promjene u Europi, urušavanje komunizma i uspostava demokratskih sustava, koji podrazumijevaju i pravo naroda na samoodređenje, za Hrvatsku prilika da se konstituira kao samostalna država i iskorači iz nametnutog versajskog geopolitičkog poretka, odnosno iz Jugoslavije. Tuđman je tu priliku prepoznao. Imao je i ozbiljne protivnike. Prvi je protivnik bio velikosrpski projekt, potpomognut vojnom silom JNA, po procjenama četvrtom vojnom silom tadašnje Europe, kojem je samostalna hrvatska država bila ultimativni neprijatelj. A drugi, kojeg se često previđa, bile su vodeće europske političke sile, Francuska i UK, ujedno i stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, koje su pod svaku cijenu željele očuvati jugoslavenski državni okvir, kao geopolitički okvir koji im osigurava dominaciju na europskom kontinentu i predstavlja branu njemačkom utjecaju na jugoistoku Europe i dalje na Bliskom istoku.

18.11. (15:00)

Kako oni sviraju, tako mi plešemo

Starešina: EU će još jednom slijediti Washington, istodobno gunđajući protiv njega

Čim se pokazalo da Donald Trump i republikanci dobivaju predsjedničke izbore, a izvjesno i kontrolu nad oba doma Kongresa, von der Leyen je poslala značajnu poruku budućoj administraciji – EU bi mogla zamijeniti uvoz ruskog ukapljenog plina (LNG) američkim, šaljući ujedno Trumpu važnu poruku o europskoj spremnosti na prilagodbu, uoči budućih pregovora o novim trgovinskim aranžmanima koji očekuju EU nakon što nova Trumpova administracija u siječnju preuzme dužnost. eli li EU, odnosno države članice, održati partnerske transatlanske odnose, bez kojih su politički dezorjentirane, morat će prekinuti ovisost o ruskoj nafti i plinu (što i nakon ruske invazije na Ukrajinu zaobilaze), kao i ovisnost o Kini forsiranjem zelenih politika. Ma koliko ih talibani promovirali, zelene politike kakve smo do jučer poznavali stvar su prošlosti. Višnja Starešina za Lider.

11.11. (14:00)

Podići će temperaturu

Starešina: Pobjedom Donalda Trumpa započinje i novi globalni trend

Prvo: Trumpov ekonomski paket podrazumijeva zaustavljanje radikalnih zelenih energetskih politika i ekspanziju plinskog biznisa, smanjenje poreza kao poticaj poduzetništvu i povećanu carinsku zaštitu američke proizvodnje (od čega strahuju industrijski razvijene države Europe i Azije). Drugo: Trumpov sigurnosni paket prioritetno je usmjeren na zatvaranje južne granice i zaustavljanje nekontroliranih ilegalnih imigracija. Ukratko, globalno bi mogao uslijediti povratak državnog intervencionizma u zapadna gospodarstva, povratak klasičnim državama u štićenim granicama i povratak tradicionalnim društvenim vrijednostima. Njegova je pobjeda ujedno uvjerljiv poraz vjerodostojnosti umreženog sustava izbornih anketa i glavnostrujaških medija, kako američkih tako i njihovih MeToo-inačica diljem svijeta. Nisu učinili Kamalu Harris predsjednicom Amerike, ali su zato pitanje (ostataka) povjerenja u glavnostrujaške medije učinili obvezujućom temom. Višnja Starešina za Lider

04.11. (15:00)

Neki već imaju ispruženu ruku da čestitaju jednome od njih...

Starešina: Prognoza pobjednika američkih izbora ovisi o tome koje ste medije pratili

Iako je u objavljenim predizbornim anketama utrka izjednačena, uz blagi prelazak Trumpa u vodstvo, one neobjavljene ankete, čini se, pokazuju drukčije rezultate – uvjerljivu Trumpovu pobjedu. Oni koji su pratili izbornu kampanju izravno, svjedočili su potpunoj podijeljenosti američkog društva i političkih tabora, potpunoj grubonavijačkoj svrstanosti glavnostrujaških medija uz kampanju Kamale Harris. Oni koji izbornu kampanju prate u europskim glavnostrujaškim medijima, mogli su dosad pratiti uglavnom narativ Kamale Harris. Dijelom zbog takva jednostranog informiranja, većina europskih političara, pa i onih iz redova pučana, strepi od ​Trumpova povratka u Bijelu kuću. U Hrvatskoj također. Strahovi su djelomično opravdani. Osvoji li Trump Bijelu kuću, i ekonomski i politički i vojni procesi svakako će se ubrzati. No, nema straha da će uništiti NATO. Višnja Starešina za Lider.

28.10. (12:00)

Teško do novih zvjezdica

Starešina: Što je EU propustio primijetiti u bivšem komunističkom bloku

Europska unija prisiljena je ubrzano učiti da za države kandidatkinje više nije bezuvjetno privlačna kao prije dvadesetak godina, a još je manje predmet njihovih snova kao prije tridesetak godina. Administracija EU-a nikad se nije potrudila razumjeti društva bivšega komunističkog bloka, očekujući da se njihova fascinacija EU-om podrazumijeva, promičući po polufeudalnim društvima antikorupcijsku čistoću, nadnacionalnu državu i LGBTQ prava. Putin je iskoristio bivše sovjetske mreže u kombinaciji s novim oligarsima za promidžbu svojega velikoruskog narativa. I sad se, u osvit nove runde izbora u Gruziji i Moldaviji, čudi što im to radi Putin. Pa – radi. Kao i u Srbiji, BiH, Crnoj Gori… Višnja Starešina za Lider.