Starešina: Ukrajinski mirovni proces za Europu je prilika da s pomoću njega izgradi svoju obranu - Monitor.hr
23.02. (23:00)

Dotad samo sjedi i gledaj

Starešina: Ukrajinski mirovni proces za Europu je prilika da s pomoću njega izgradi svoju obranu

Postavljanjem formata pregovora na razinu Trump – Putin američki predsjednik u prvoj fazi nastoji izbjeći Kinu kao aktera i odvojiti Putina od Xija. Pa i zato, a ne samo zbog ega, ne može sa sobom voditi EU za ruku. I ne može se obraćati Putinu s ‘huljo zločinačka‘. Trebali bi se podsjetiti da svi mirovni pregovori počinju od vojnog odnosa snaga na terenu. Osim što si je postavio imperativ završetka rusko-ukrajinskog rata, zbog svoje i američke buduće uloge u svijetu ne smije si dopustiti da taj dogovor izgleda kao američka izdaja Ukrajine i Europe. Američki nacionalni interesi i Trumpov ego, nažalost, najveća su europska uzdanica u tom procesu. I to je odraz aktualne europske obrambene (ne)moći. Tako jednostavno i tako otužno. Višnja Starešina za Lider.


Slične vijesti

Ponedjeljak (11:00)

Obraćanja Njegovom Božanstvu

Šonje: Trgovački rat – zašto je oko za oko, zub za zub luzerska strategija

Trump projicira moć velikog majstora šaha, no u stvarnosti ima samo revolucionarne vizije i grube ideje. Nema detaljno razrađenu strategiju i taktiku. Osjeća se relativno komotno u tome, jer je navikao improvizirati u uvjetima kaosa nakon što mu je bogato poslovno iskustvo pokazalo da se u toj vrsti odnosa snalazi bolje od drugih koji mrze nepredvidivost. Mogu zamisliti kako su mu suradnici proteklih tjedana donosili razne varijante tablica, a on ih enigmatično promatrao čuvajući u sebi odluku do posljednjega sata jer – jednostavno – ni sam nije imao jasnu ideju kojim će putem krenuti. Po svemu što se čuje, Trump ne daje detaljne tehničke naloge nego komunicira vizije i grube ciljeve, a nakon toga voli da mu ljudi dođu s tehničkim prijedlozima koje onda važe. To je povezano s drugim čimbenikom – narcisiodnim karakterom koji u sprezi s položajem najmoćnijeg čovjeka na svijetu stvara unutarnju organizacijsku strukturu u administraciji u kojoj je on usko grlo. Trump ima skoro 80 i ljude oko sebe koji ga doživljavaju kao karizmatičnog lidera. Nalik je tvorcu firme čija okoštala struktura koči njezin daljnji razvoj, ali i dalje sebe vidi kao najboljeg pregovarača… piše Velimir Šonje na svom Ekonomskom labu. Za ilustraciju pogledajte kako izgleda Trumpov sastanka kabineta. 🙂

11.04. (19:00)

Tip tvita, burza poludi, etika na bolovanju

Je li Trump manipulirao tržište vrijednosnicama? To je sad sve više i političko pitanje koje brine i republikance

Trump je na Truth Socialu najprije pozvao pristaše da “ostanu cool”, a zatim u 9:37 poručio da je “veličanstven trenutak za kupnju!” Nakon toga vrijednost dionica je naglo porasla, što je izazvalo sumnje u moguću ilegalnu insider trgovinu. Tko ga je poslušao i kupio vrijednosnice po tada još niskim cijenama, odlično je zaradio. Neki su izgubili, ali Trump je postao bogatiji. Čak i bivši savjetnik za etiku iz ere Georgea Busha smatra da bi se moglo raditi o korištenju povlaštenih informacija. Iako predsjednik ima pravo promicati gospodarstvo, pitanje je je li u ovom slučaju prešao granicu zakona. DW

11.04. (15:00)

Na putu prema dole, mornari ti mašu, žene te vole...

Trumpova odgoda carina nije umirila tržišta, strah od recesije još je uvijek tu

Tjedan turbulencija izazvan carinama američkog predsjednika Donalda Trumpa pokazao je malo znakova popuštanja danas. No, situaacija s Kinom je i dalje napeta, s obzirom da im je Trump digao carine na 145 posto. Stigao mu je i odgovor Xi Jinpinga, koji je rekao da ga se ne boje.  (Index) Pozvao je EU da mu se pridruži u otporu (Index). Britansko gospodarstvo neočekivano je proaslo, a porasla je i vrijednost indijske rupije. Cijena zlata dosegnula je novi rekord jer raste zabrinutost (Index).

10.04. (09:00)

Sve ovisi što će ti svijet reći

Trumpove carine gađaju stvaran problem, ali metode su mu krive

I Biden je nastavio s visokim deficitima, tako da je Trump naslijedio javni dug veći od 120% BDP-a, najviši u američkoj povijesti, i deficit od 6% BDP-a, što je izrazito negativan trend. Logično je da je morao adresirati ovaj problem. Drugo je pitanje je li Elon Musk bio dobra osoba za rezanje rashoda. Osim neravnoteže u odnosima s Kinom, Trump je morao poduzeti mjere kako bi riješio rastući javni dug i deficit jer su oni predstavljali ozbiljnu prijetnju američkoj fiskalnoj stabilnosti i gospodarskoj budućnosti. Trump se nada da u duljem roku može dobiti pozitivne efekte carina. Npr. neka firma koja sada izvozi u SAD može zaobići carinu tako što će otvoriti pogon u SAD-u. U teoriji dobro zvuči, ali je upitno u praksi. Osobito ako vam carine prvo uspore gospodarstvo ili izazovu recesiju te ako zavlada neizvjesnost što će biti s trgovačkim pregovorima i ako za produktivnu proizvodnju trebate kompleksne inpute iz više zemalja. Index

09.04. (15:00)

Tko ima veći, imat će manji rast BDP-a

Šonje o trgovinskom ratu: Zašto je oko za oko, zub za zub luzerska strategija

Zato što ne treba uzvratiti nego treba u miru pripremiti sljedeći kokrak za pregovore. Veliki dio političara i javnosti u EU prihvatio je Trumpovu igru „tko ima veći“, pa će im se ovaj prijedlog činiti promašen. Čast i ponos su u pitanju. Pema procjenama Trumpove carine usporit će rast u EU za 0,3 postotna boda na godinu, a u slučaju europskog revanša to bi se moglo povećati na 0,5. Francuzi za sebe u startu procjenjuju 0,5. Prema tome, revanš je i pucanj u vlastitu nogu, na štetu vlastitih potrošača i razvoja. Za odmazdu stvarno ima vremena, kaže Velimir Šonje za Ekonomski Lab, pojasnivši kako Trump zapravo nema strategiju i taktiku, nego ide s grubim vizijama i idejama na isti način kao u biznisu, gdje je navikao improvizirati u uvjetima kaosa, a zatim važe prijedloge suradnika. S obzirom na narcisoidni karakter, udara jako kako bi kasnije imao što bolji rezultat u pregovorima. Kada se sve zbroji racionalno je udahnuti i ući u pregovore bez gađanja kamenom na prvu….

08.04. (09:00)

Trumpova škola biznisa: propadneš, preimenuješ firmu, snimiš show

Iako se Trumpu tepa da je uspješni biznismen, valja se prisjetiti kako je bankrotirao šest puta

Upravo vještom samopromocijom Trump je izgradio imidž osobe koja slovi za uspješnog biznismena i pregovarača. No ima li tu istine? S obzirom na podatak o njegovih šest stečajeva (ili četiri ako pitate Trumpa), teško je povezati njegovu predodžbu o sebi sa stvarnošću. Trump je svoj poslovni uzlet započeo kao nasljednik očevog nekretninskog biznisa, čiju je tvrtku preimenovao u Trump Organization, koja je postala krovna institucija za sve njegove poslovne pothvate. Prvi stečaj dogodio se 1991. godine s kasinom Trump Taj Mahal, a već iduće godine u stečaj su mu otišli Plaza hoteli u New Yorku i Atlantic Cityju te Trump Castle Casino Resort. Doživio ih je još dva 2004. i 2009. godine, da bi spas imidža vratio kroz televiziju i show “Apprentice”. U prvom predsjedničkom mandatu izgubio je četvrtinu bogtstva, a unatoč brojnim neuspjesima, Trumpovo bogatstvo danas se procjenjuje na 6.4 milijarde dolara. Index

07.04. (21:00)

Da barem sa sobom povuku i cijene nekretnina

Globalni burzovni pokolj: Trumpove carine povukle sve u minus

Svjetske burze bilježe dramatične padove nakon Trumpova uvođenja širokih carina. Azija tone, Europa slijedi, a kriptovalute i nafta padaju kao domine. Investitori bježe u švicarski franak i japanski jen, dok Elon Musk neizravno kritizira Trumpovu politiku dijeljenjem videa o slobodnoj trgovini. Analitičari govore o “ekonomskoj nuklearnoj zimi”, a budući njemački kancelar upozorava da bi moglo biti još gore. Panika vlada, a tržišta više ne vjeruju da je Trumpove carine samo “pregovarački alat”. Index

07.04. (20:00)

Se je trijeba s bremenom akomodavat

Picula o “novom svjetskom poretku”: Sve ovisi kakve će biti promjene u SAD-u, no potraju li i jedan mandat – posljedice bi mogle biti dalekosežne

Premda je glavnina dosadašnjih prvih ljudi SAD-a u svojim mandatima razvijala i provodila koherentne vanjskopolitičke doktrine temeljene na pojedinim političkim vrijednostima i idejama, novi stari američki šef države (koji se pokazuje kao ključnim svjetskim političarom) u svom je prvom mandatu i na međunarodne odnose gledao kroz slogan ‘Amerika na prvom mjestu’ (engl. America first), shvaćajući ga kao spoj nacionalnog egoizma, međunarodnog izolacionizma, bilateralnih transakcija i razumijevanja za autokrate, odnosno za one s ‘jakim kartama u ruci’. Od 1940-ih do Trumpa, SAD se održao na prvom mjestu upravo suprotnim postulatima vanjske politike: umjesto pukog egoizma uspostavljala su se formalna i neformalna savezništva, umjesto izolacionizma – intervencionizam itd. Boško Picula za tportal.