Starešina: Tko se uopće želi i može skrbiti o poslijeratnoj Gazi i deradikalizirati je? - Monitor.hr
30.10.2023. (08:00)

Čekaj prvo da dođe do mira

Starešina: Tko se uopće želi i može skrbiti o poslijeratnoj Gazi i deradikalizirati je?

Izrael je više puta poslao nedvosmislenu poruku da nakon završetka vojne intervencije namjerava presjeći sve veze s Gazom i da ne namjerava ondje ostati kao okupacijska vlast niti preuzeti bilo kakvo sudjelovanje i odgovornost za njezinu sigurnost. I to je razumno, jer s izraelskom vojskom u Gazi nema sigurnosti ni za Palestinsce ni za Izrael. Buduća sigurnost Gaze ne može se povjeriti ni formalnom lideru Palestinske uprave. Kao mogućnost posljednjih se dana spominje neki oblik međunarodne uprave koja bi se sastojala od muslimanskih država arapskog svijeta, onih čijim je prozapadnim režimima zbog vlastite sigurnosti u interesu deradikalizirana Gaza i koje se (barem uz sadašnja vodstva) svrstavaju prozapadno. Prije svega, tu se računa na Egipat i Saudijsku Arabiju. Taj bi model mogao biti prihvatljiv onom dijelu muslimanskog stanovništva Gaze koji želi normalan život i ne želi biti zatočenik ideje o velikom kalifatu i pobjedi islama u svijetu.Međutim, od prihvatljiva modela do njegove realizacije dug je put s mnogo upitnik. Višnja Starešina za Lider.


Slične vijesti

19.10. (22:00)

Nema mira među susjedima

Analitičari vjeruju da ubojstvo vođe Hamasa nije konačan udarac ovoj organizaciji

Netanyahu je ubojstvo političkog vođe Hamasa okarakterizirao kao kraj ove organizacije koja vlada Palestinom, no promatrači se neće složiti. To je svakako veliki udarac, ali politika eliminacije vođa u prošlosti nije ni prije uistinu oslabjela Hamasovu volju i sposobnost da se bori protiv Izraela, tim više što je Sinvar stigao na čelo nakon atentata prijašnjeg vođe Ismaila Hanija. “Hamas će se oporaviti oslanjajući se na novu generaciju lidera, ponovno razvijajući svoju vojnu i tehnološku sposobnost i privlačeći mlade Palestince u Gazi i na Zapadnoj obali koji su brutalizirani sukobom s Izraelom”. Političko vodstvo Hamasa nalazi se u Kataru, a Netanyahu sigurno neće stati na ovome. DW

07.10. (12:00)

I njima je malo dosta ratovanja

Starešina: O ratu na Bliskom istoku moglo bi se odlučivati u Iranu, čiji se režim urušava iznutra

Iako je Izrael taj koji diktira trenutačnu ratnu dinamiku, o zbivanjima u Iranu ovisi daljnji razvoj tih ratova. Naime, niz je pokazatelja posljednjih mjeseci koji upućuju na to da se iranski teokratski režim urušava iznutra. Između ostalog, svi recentni izraelski obavještajno-ratni uspjesi ostvareni su uz pomoć iz Irana. Ostavljaju dojam kao da Iran ‘isporučuje‘ Izraelu svoje bliskoistočne islamističke ekspoziture.

Novi iranski predsjednik Masud Pezeškijan ne djeluje kao da se zbog toga jako uzbuđuje i uz ‘obvezujuće‘ verbalne osude izraelskih operacija šalje pomirljive poruke Zapadu. A radikalni se vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei nakon prijetnji ratnim odgovorom povlači na nepoznato skrovito mjesto. Takvim potezima vrhovni vođe pribjegavaju kada su u strahu od urote u vlastitim redovima. Višnja Starešina

02.10. (18:00)

Sve se preokrenulo revolucijama...

Neprijateljstvo između Irana i Izraela opasno eskalira, no nisu ove dvije države bile oduvijek posvađane

Iran i Izrael su desetljećima neprijatelji. Teheran osporava pravo Izraela na postojanje i prijeti uništenjem „cionističkog režima”. Izrael, s druge strane, smatra Iran svojim najvećim neprijateljem. Ali nije uvijek bilo tako. Prije Islamske revolucije 1979. godine, obje države su bile blisko povezane. Iran je čak bio među prvim državama koje su 1948. priznale državu Izrael. U okviru sukoba na Bliskom istoku Izrael je smatrao Iran saveznikom protiv arapskih država. Za Teheran je Izrael, podržan od strane Washingtona, bio korisna politička protuteža arapskim susjedima. Nakon pobjede Islamske revolucije 1979. godine Iran je poništio sve sporazume s Izraelom. Ajatolah Homeini je oštro kritizirao Izrael zbog okupacije palestinskih teritorija i razvio retoriku usmjerenu protiv Izraela kako bi pridobio podršku arapskih država i stanovništva u tim zemljama, jačajući utjecaj Irana. Današnji vjerski vođa Irana ajatolah Ali Hamnei, nastavio je ovu politiku, redovito dovodeći u pitanje povijesne činjenice o holokaustu. DW

01.10. (21:00)

Bliski istok ključa: Iran ispalio rakete na Izrael, odjekuju sirene, apeliraju stanovnicima da ostanu na sigurnom

  • Počeo napad! Iran lansirao stotinjak raketa na Izrael (tportal)
  • U noći Bejrutom odjekivale eksplozije, SAD i Izrael su upozorili Iran u slučaju da odgovori na napad (Večernji), Iranci navodno otkrili i vrijeme i veličinu napada (Jutarnji), libanonski premijer: ‘Ovo je najopasnije razdoblje u libanonskoj povijesti’ (Nacional)
  • Pet stvari koje do sada znamo o ofanzivi Izraela u Libanonu: operacija je trenutno ograničena na sela blizu granice, žele pomaknuti tampon-zonu dalje na sjever kako Hezbolah više ne bi mogao granatirati sjever Izraela, Hezbolah je zatečen snagom izraelske vojske, no ne zna se koliko su snažni, gađa se Bejrut jer je tamo Hezbolah jak, problem su i pogođeni civili (DW)
  • Izrael je u posljednjim danima proširio napade i na Hezbolah u Libanonu i hutiste u Jemenu. Uz Hamas, Hezbolah i Huti dio su iranske “Osovine otpora”, saveza islamističkih milicija koje obuhvaćaju Irak, Siriju, Libanon, Gazu i Jemen, piše CNN. (N1)
  • Nakon objave da Iran sprema raketni udar skočile cijene nafte (Index)
  • Koliko je jaka iranska, a koliko izraelska vojska – Iran na ljestvici Global Firepowera zauzima 14. mjesto. Izrael na istoj ljestvici zauzima 17. mjesto (Index)
  • Izraelci objavili kartu raketnih napada Hezbolaha na Izrael (X)
30.09. (09:00)

Rat nove generacije

Starešina: Nakon operacije s pagerima, Izrael je izveo kirurški preciznu operaciju likvidacije visokih Hezbolahovih zapovjednika

Prije nego što je proglašena nova izraelska ratna operacija, većina protivničkoga Hezbolahova zapovjedništva izbačena je iz stroja, a u ostatku posijana je panika. Priče o Hezbolahu kao najjačoj vojsci koja službeno nije državna vojska postale su, barem za neko vrijeme, dio povijesti. Zapravo, sve je više pokazatelja koji upućuju na to da je i najnovija ratna epizoda između Izraela i Hezbolaha dio tzv. kalibriranog rata između Izraela i Irana, koji vodi prema deeskalaciji bliskoistočnog sukoba. U tom je ratu Izrael ostvario apsolutnu dominaciju, diktira i sadržaj i tempo. Ali i Iran kao da postaje sve suradljiviji. Višnja Starešina za Lider.

29.09. (13:00)

Svi govore o miru, ali se spremaju za rat

Ubojstvo Nasrallaha: Put prema široj eskalaciji ili strateški rizik za Izrael i Iran?

Izraelska vojska likvidirala je vođu Hezbolaha, Hassana Nasrallaha, dodatno eskalirajući već napetu situaciju na Bliskom istoku. Očekuje se snažna reakcija Hezbolaha, koji unatoč velikim gubicima i dalje posjeduje snažan arsenal. Iran, saveznik Hezbolaha, najavio je osvetu, no pokušat će izbjeći rat koji ne može dobiti. Izrael je, s druge strane, odlučan nastaviti ofenzivu, planirajući moguće vojne akcije na terenu. Situacija je vrlo nestabilna, a mogućnost šireg sukoba uključujući Iran, SAD i njihove saveznike postaje sve realnija. BBC

18.09. (10:00)

Članovi Hezbolaha koristili kodirane pejdžere koje im je uvalila izraelska obavještajna služba

Borci Hezbolaha koristili su pagere kao niskotehnološko sredstvo komunikacije u pokušaju da izbjegnu izraelsko praćenje lokacija mobitela. No, Mossad je u uređaje ubacio ploče koje imaju eksplozivni materijal koji prima kod. Vrlo ga je teško otkriti na bilo koji način. Čak i bilo kojim uređajem ili skenerom. Uređaji su bili programirani da daju zvučni signal nekoliko sekundi prije nego što eksplodiraju. Osnivač tajvanske tvrtke Gold Apollo Hsu Ching-Kuang rekao je da ta tvrtka nije proizvela pagere koji su korišteni u detonacijama u Libanonu u utorak, nego ih je napravila tvrtka u Europi koja je imala pravo koristiti robnu marku tajvanske tvrtke. Tisuće pagera detonirano je diljem Libanona, ubivši devet ljudi i ranivši gotovo 3000, među kojima su borci te skupine i iranski veleposlanik u Bejrutu. Hezbolah je najavio osvetu. Index

18.08. (22:00)

Neprijateljski raspoloženi susjedi

Povijest Palestine: Nakba 1948. razorila je palestinsko društvo

Nakba je naziv za etničko čišćenje Palestinaca koja je započela 1948. godine. Od početka britanske kontrole nad Palestinom 1917., Britanci su radili na omogućavanju kvazidržave cionističkim institucijama u Palestini. Britanska kolonijalna vladavina postavila je temelje za cionistički doseljenički kolonijalizam koji se na kraju razvio u izraelsku državu, koja je i dalje doseljenička kolonijalna država. Palestina je prošla ogromnu transformaciju u drugoj polovici 19. stoljeća, puno prije nego što je ondje stigao cionistički pokret. Došlo je do ekspanzije gospodarstva i stanovništva. Tridesetih godina došlo je do Palestinskog ustanka i pokušaja da se uspostavi nova vlast, uz uvjet da se ograniči doseljavanje Židova i prodaja zemlje cionističkom pokretu. No, Britanci su natjerali susjedne arapske zemlje da pritisnu Palestince da prekinu štrajk nakon šest mjeseci i poslali Peelovu komisiju koja je preporučila podjelu Palestine na židovsku državu, arapsku državu i međunarodnu jurisdikciju. To je bilo prvo službeno plasiranje ideje o podjeli Palestine… Palestinska povjesničarka za Novosti.

25.06. (13:00)

Još jedan rat...

Galić: Netanyahu više nema opcija, kreće na Hezbolah

Iako premijer Izraela Netanyahu i dalje tvrdi da će se borbene operacije u Pojasu Gaze nastaviti do potpune eliminacije Hamasa, ni sam više u to ne vjeruje (ako je ikad vjerovao). S obzirom na to da IDF nije uspio osloboditi ni sve otete, “Operacija željezni mačevi” sve se više pretvara u vojnu, političku i ekonomsku katastrofu (izraelska ekonomija jako pati zbog nedostatka radne snage jer je mobilizirana, ali i mnogobrojnih Palestinaca koji su radili u Izraelu, i zbog nedolaska turista). I ovako ne baš omiljen premijer Netanyahu nema drugu opciju nego nastaviti ratovati. Izbori Netanyahu ne bi donijeli samo gubitak vlasti već i kraj političke karijere, a potencijalno i preseljenje u neki od izraelskih zatvora. Stoga ne čudi da ne želi ni čuti za mir jer ga samo rat drži na vlasti. Index

08.06. (13:00)

Blisko o Istoku

Otvoreno o priznanju Palestine: Jedna strana kaže kako bi to bio ustupak terorizmu, dok drugi kažu da se nepriznavanjem prikriva genocid

Boris Havel s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu naglasio je u “Otvorenom” da bi priznanje Palestine bilo suprotno miru i zdravom razumu, dok Hassan Haidar Diab, novinar Večernjeg lista, odgovara da je “promašio cijelu priču”. Emina Bužinkić iz Inicijative za slobodnu Palestinu ističe da se razgovorima o priznanju palestinske države kamuflira genocid. Davor Štern, stručnjak za Bliski istok, problematizirao je šutnju međunarodne zajednice kada je riječ o otetim Izraelcima. HRT