Starešina: Psihologija rezigniranoga gubitnika Europu u startu dovodi u podređen položaj - Monitor.hr
Ponedjeljak (07:00)

Multipolarna oluja i zapadna kišobran-politika

Starešina: Psihologija rezigniranoga gubitnika Europu u startu dovodi u podređen položaj

Dok države BRICS-a s optimizmom dočekuju multipolarni svijet, u G7 entuzijazam blijedi – osim u SAD-u. Europska unija, kao bastion liberalnog poretka, suočava se s posebnom krizom: Trumpov povratak mogao bi oslabiti američku potporu, izazvati trgovinske ratove i unutarnje podjele. Autori izvješća predviđaju da EU mora birati između rekalibracije odnosa sa SAD-om i opasne, gotovo nemoguće emancipacije. Europski lideri trebali bi pažljivo slušati američke signale – da ne bi kasnije žalili za “znamenitim govorima i propuštenim prilikama” – sukus je nove kolumne Višnje Starešine za Lider, koju je napisala prije Minhenske sigurnosne konferencije.


Slične vijesti

Jučer (16:00)

Znači Trump i lokalni izbori nam kradu ljetovanje

Šajatović: Poslovnjaci, oprezno s planiranjem odmora u lipnju 2025.

Običaj je odvesti djecu početkom lipnja na more i ostati s njima tjedan dana. Pa doći na bar jedan produženi vikend ili na krstarenje s ekipom prije glavne sezone… Ove godine to će biti velik rizik. Lokalni izbori i njihove posljedice samo su dio novih inputa u poslovnim jednadžbama. U lipnju bi trećina gradova i općina mogla dobiti nove gazde. Zastat će trošenje europskog novca. U tome mjesecu bit će jasnije kakva će biti turistička sezona. A do svakog poduzeća stići će i posljedice Trumpovih poteza. Tko zakasni s prilagodbom – platit će visoku cijenu. Miodrag Šajatović za Lider.

Prekjučer (20:00)

Bolje je offline

Basara: Sretenje i kontrasretenje

Za razliku od mitinga i kontramitinga iz devedesetih, koji su upriličavani u prestonoj megakasabi – i ponekad rezultirali žrtvama u ljudstvu i materijalu – ovogodišnji sretenjski i kontrasretenjski skupovi održani su na pristojnoj distanci – da ne kažem baš istorijskoj – zahvaljujući čemu nije bilo bliskih susreta srpske vrste.

Nije mi to bilo jasno ni devedesetih – a tek mi je sad nejasno – da li je potrebno da se desetine i desetine hiljada ljudi – podeljene na dva dela – skupe na različitim mestima i da otuda jedni drugima pošalju već decenijama poznate „snažne poruke“, u kragujevačkom slučaju – „silazite s vlasti“, u mitrovičkom slučaju: „evo vam qwrz što ćemo sići s vlasti“.

Jedan internetski šeret je predložio genijalno rešenje: da se takvi skupovi ubuduće održavaju preko Zuma. Jeftinije je, manje naporno, a Zum sesije mogu okupiti više ljudi nego konvencionalni skupovi, uz mnogo manji utrošak para i energije. Svetislav Basara.

Utorak (21:00)

Iz 'Ljetopisa Georgea R. R. Martina'

Dežulović: Zmajevi, demoni i kralj Tomislav

“Senzacionalna” zagrebačka izložba o kralju Tomislavu u zagrebačkom Etnografskom muzeju jednako je, eto, “povijesni ekskluziv” kao što je to, metnimo, postava Muzeja Game of Thrones u Bosanskoj ulici u Splitu, na kojoj turisti “napokon mogu vidjeti kako je izgledao kralj Tommen Baratheon, njegova kruna, plašt i mač”, s izloženom Tommenovom kraljevskom opravom, žezlom i prijestoljem.

I zmajevima. Koje je, kako zna svatko sa završenih osam epizoda četvrte sezone, Khaleesi Daenerys držala malo niže, u Dioklecijanovim podrumima. Jednoga otamo, uostalom, i danas drže u senzacionalnom postavu splitskog Muzeja, eno ga na ulazu, rad akademskog kipara Mislava Katalinića. Osim što, jasno, izložba “Duvno polje, kraljevsko prijestolje: Suvremena interpretacija predaje o krunidbi kralja Tomislava” ima mnogo manje smisla nego što bi imala izložba “Igre prijestolja: Suvremena interpretacija predaje o krunidbi kralja Tommena”. Boris Dežulović za N1

Ponedjeljak (10:00)

Poruka je poslana, a džepovi spremni za punjenje

Jokić: Otupi, izludi pa vladaj – ‘Trumpoleon’ od svijeta zapravo želi samo jednu stvar

Znanstvene spoznaje iz psihologije ukazuju da kontinuirano izlaganje podražajima otupljuje naše reakcije. Npr. izrazito glasan zvuk će nam se na početku činiti neizdrživim, a kako vrijeme prolazi prag reagiranja će se spustiti. Upravo navedeni mehanizam primjenjuje Trumpov glumački ansambl pri čemu je intenzitet zvuka zamijenjen intenzitetom informacija. U ovoj strategiji važno je bombardiranje najrazličitijim pojedinostima od kojih neke sugeriraju početak svjetskog rata, neke borbu protiv zamjenica, a neke proizvodnju kukuruza u Iowi. Ono na što bismo u prvom tjednu reagirali, za tri mjeseca nećemo ni primijetiti. Situacija u kojoj ljude otupite, izludite i relativizirate stvarnost pogodno je tlo za dokidanje kritičke misli, nametanje jedine ‘istine’ (koju ćete po potrebi prilagođavati) i ostvarivanje stvarnih osobnih ciljeva – onih ekonomskih. Boris Jokić za tportal.

Nedjelja (16:00)

Iron Dome? Prije Ironija doma...

Dežulović: Plenkovićeva kupola

Cijeli je vojnoobavještajni svijet govorio samo o zagonetnom obrambenom sustavu koji je razvila vlada hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, “ogromnom, velikom štitu koji je zaštitio i spasio hrvatske građane”, vojni stručnjaci nagađali su kako njegova zagonetna kupola funkcionira, a ekonomski otkud maloj Hrvatskoj novac i tehnologija.

– Štit? – zbunjeno je pitao Andrej Plenković.

– Da, štit – ponovio je veleposlanik Države Izrael u Zagrebu Gary Koren. – “Ogroman, veliki štit koji je zaštitio i spasio hrvatske građane.”

– Ah, taj štit – sjetio se hrvatski premijer. – Da, ovdje smo jako ponosni na naš štit. Hrvatska je danas sigurna i stabilna zemlja s milijun i sedamsto tisuća zaposlenih, imamo nikad veću zaposlenost i nikad manju nezaposlenost.

– Recite, koliko?

– Koliko čega?

– Novaca.

– Novaca za što?

– Za štit.

– Koji štit?

– “Ogroman, veliki štit koji je zaštitio...”

– Znam, samo vas malo zajebavam – nasmijao se hrvatski premijer.

Boris Dežulović za Novosti

Nedjelja (11:00)

Mandat se po inauguraciji pozna

Beck: Što pokazuje Milanovićev izbor klape Sveti Juraj za inauguraciju?

Riječ inauguracija latinskog je porijekla, a izvedena je iz riječi augur, što je bio naziv za svećenika proricatelja u starom Rimu. Ništa oni nisu poduzimali, a da ne bi pozvali posvećenu osobu koja će protumačiti znakove i odobriti uvođenje u službu upravitelja, najprije Republike, a potom i Carstva. U prvom mandatu, a to se vidi po tome što je pozvao Josipu Lisac, želio se predstaviti kao pripadnik urbane kulture, salonske ljevice, tako nešto. Ali i on je, kao i Trump, našao čarobni štapić u ladici i otkrio da čim njime mahne, vojnici stanu mirno pred njim. Ostatak mandata je proveo u vježbanju vojne strogoće, kao da imamo nekog južnoameričkog generala na vlasti, a sad je odlučan da s tim krene od početka mandata. Nije presudno hoće li klapa Sveti Juraj pjevati Thompsona ili ne, presudno je da uopće pjeva vojna klapa – jer u njoj su vojnici, što znači da će im Milanović dirigirati. Boris Beck za Večernji (i za Narod!)

Nedjelja (00:00)

Iznad politike

Žižek: Novo lice protesta

Tradicionalno, masovni protesti se barem implicitno oslanjaju na pretnju nasiljem, u kombinaciji sa otvorenošću za pregovore. Ali ovde imamo suprotno: demonstranti u Srbiji ne prete nasiljem, a odbijaju dijalog. Ova kombinacija izaziva konfuziju, baš kao i odsustvo očiglednih vođa protesta. U nekom trenutku će, naravno, u igru morati da uđe organizovana politika. Ali za sada, „apolitičan“ stav demonstranata stvara uslove za novu politiku, umesto još jedne verzije iste stare igre. Da bi se ostvarili red i zakon, teren se mora raščistiti.

Nekome ova politički motivisana apolitičnost demonstranata u Srbiji možda deluje licemerno, ali u stvari to je pouzdani znak njihovog radikalizma. Oni odbijaju da se bave politikom po postojećim (uglavnom nepisanim) pravilima i traže fundamentalne promene u načinu rada osnovnih institucija. Najveći licemer u ovoj priči je Evropska unija, koja se uzdržava od pritiska na Vučića iz straha da će se on okrenuti Rusiji. Slavoj Žižek za Peščanik.

Subota (19:00)

Dosta je bilo rušenja, ajmo nešto i graditi

Basara: Predvidovitost

Odavno sam se odupro iskušenju da poverujem da sam vidovit – opasno je laskati samom sebi – ali neću pogrešiti ako kažem da sam predvidovit. Pisac hoće da kaže da su u zemlji Srbiji reakcije javnosti (svih boja) na akcije (svih boja) apsolutno predvidive. Politička kriza – koja je uzdrmala Srbiju i kojoj se zasad ne vidi rasplet – direktna je posledica apsolutne nepredvidivosti studentskih radnji i postupaka, koji se ne mogu „hendlovati“ predvidivim, već stotinama puta viđenim protivradnjama i protivpostupcima. Pojma nemam šta su studentske namere – a i oni ih kriju ko zmija noge, i dobro čine što ih kriju – ali mi se na osnovu dostupnih podataka čini da studentarijin prioritet nije magična reč Krugova Dvojke i Euromahale – „promene“ – nego „primene“ ustava, zakona, etc., mada lično ne bih imao ništa protiv da imaju u planu sazivanje ustavotvorne skupštine, ali hajde da se ne odajem političkoj fantastici. Svetislav Basara

14.02. (14:00)

Nije ni njemu lako

Đikić: Premijer u defanzivi

Andrej Plenković trenutačno je u politički najnezavidnijoj situaciji otkako je na premijerskom položaju. Koalicija s DP-om glavni je i trajni izvor njegove frustracije, pogotovo nakon što se pokazalo da ipak nisu samo neophodni privjesak. A za tri mjeseca održat će se lokalni izbori, što znači da nema vremena za krupne poteze. HDZ, doduše, teško može biti poražen na lokalnim izborima, prije svega zato što postoji 21 županija, no rezultati nedavnih predsjedničkih izbora i recentna istraživanja političkih preferencija, u kojima se SDP na nacionalnoj razini približio HDZ-u na svega tri posto zaostatka, kazuju da bi Plenkovićeva stranka mogla izgubiti vlast u nekim županijama, gradovima i općinama, dok će te gubitke teško kompenzirati pobjedama u sredinama u kojima im to nije uspjelo prije četiri godine. Ivica Đikić za Novosti.

13.02. (09:00)

Prvo planiraj, pa tek onda sadi

Šajatović: Nestranački šef kao rješenje za Hrvatske šume? Ma vi se šalite

Teško je odvagnuti što je gore: da u Vladi ozbiljno misle kako je nestranački menadžer rješenje problema u državnoj tvrtki ili da se samo pokušavaju javnosti zamazati oči. Hoće li na čelu Hrvatskih šuma, HEP-a ili Hrvatskih željeznica biti osoba sa stranačkom iskaznicom ili bez nje, potpuno je nevažno dok se ne ostvari bar deset važnijih stvari, kaže Miodrag Šajatović za Lider, nabrojivši koje: Najprije bi Vlada trebala donijeti viziju razvoja zemlje do 2035. Onda bi trebala nova industrijska strategija. Pa onda, prema OECD-ovim smjernicama, određivanje financijskih i nefinancijskih ciljeva HŠ-ova poslovanja. Koji ‘moraju biti precizni, mjerljivi i kvantitativno izraženi, a srednjoročni i godišnji planovi javno objavljeni‘. Tek tada ima smisla tražiti novog šefa Hrvatskih šuma…