Stanice bubrega i živčanog tkiva mogu učiti i formirati sjećanja na načine slične neuronima - Monitor.hr
Petak (19:00)

Misli na mene svim svojim stanicama

Stanice bubrega i živčanog tkiva mogu učiti i formirati sjećanja na načine slične neuronima

Učenje i pamćenje općenito su povezani samo s mozgom i moždanim stanicama, ali nova studija pokazuje da i druge stanice u tijelu mogu učiti i formirati sjećanja. Istraživači su laboratorijski proučili dvije vrste nemoždanih ljudskih stanica, iz živčanog i bubrežnog tkiva, izlažući ih različitim obrascima kemijskih signala. Kao odgovor, ove nemoždane stanice uključile su “gen za pamćenje”, isti onaj gen koji moždane stanice uključuju kad otkriju obrazac u informacijama i restrukturiraju svoje veze kako bi oblikovale sjećanja. U budućnosti svoje tijelo morali bismo tretirati više kao mozak; na primjer, razmisliti o tome što naša gušterača pamti o obrascu naših prošlih obroka kako bismo održali zdravu razinu glukoze u krvi ili razmotrili kako stanica raka pamti obrazac kemoterapije. Bug


Slične vijesti

11.11. (21:00)

Pustite naše mozgove na miru

Kalifornija uvodi zakon o privatnosti neuronskih podataka

S razvojem uređaja koji očitavaju moždane signale, Kalifornija je donijela zakon za zaštitu privatnosti neuroloških podataka, tretirajući ih kao osjetljive osobne informacije. Tvrtke, poput Mete, moraju otkriti kako koriste te podatke, a korisnici mogu zatražiti njihovo brisanje. Zakon obuhvaća signale iz središnjeg i perifernog živčanog sustava, no stručnjaci smatraju da treba pokriti i podatke poput praćenja očiju. Napori za zaštitu podataka proširuju se na međunarodnom planu, uključujući UN-ov nacrt za zakonske mjere u zaštiti privatnosti mozga. Index

09.11. (00:00)

Ukratko, radi sto na sat

Što se događa u našem mozgu dok gledamo film

Koristeći fMRI, MIT-ovi istraživači locirali su 24 mreže koje obavljaju specifične funkcije unutar cerebralnog korteksa, povezane s određenim aspektima senzorne ili kognitivne obrade, na primjer prepoznavanje ljudskih lica ili tijela, pokreta, mjesta i orijentira, interakcije između ljudi i neživih objekata, govora i društvenih interakcija. Uočili su i obrnuti odnos između “domena izvršne kontrole”, regija mozga koje ljudima omogućuju planiranje, rješavanje problema i određivanje prioriteta informacija te regija mozga sa specifičnijim funkcijama. Kad je sadržaj filma bilo teško pratiti ili dvosmisleno, pojačavala bi se aktivnost u izvršnim kontrolnim regijama mozga, dok bi tijekom lakše razumljivih scena prevladavale regije mozga sa specifičnim funkcijama, poput obrade jezika. Bug

31.10. (13:00)

Ipak je brži od jezika

Ljudski mozak razumije napisane rečenice u treptaju oka

Ljudski mozgovi mogu razaznati osnovne strukture pisanog jezika iz jednog pogleda i to nam omogućava da brzo konzumiramo bujicu informacija koje nam šalju pametni telefoni, računala i drugi uređaji, otkriva nova studija. Mjerenje moždane aktivnosti pokazalo je da ljudi mogu otkriti napisane rečenične strukture za samo 125 milisekundi, odnosno otprilike brzinom treptaja oka. To znači da pisane riječi obrađujemo jednako brzo kao što razumijemo vizualne prizore. Ovo otkriće, objavljeno u časopisu Science Advances, moglo bi pomoći u otkrivanju ključnih tragova o tome kako naš mozak kodira jezik, kažu istraživači Sveučilišta New York. Bug

29.10. (17:45)

Pretjerano korištenje mobitela ostavlja ozbiljne posljedice na mozak

29.10. (08:00)

Napušeni i... sretni

Marihuana smanjuje ključan dio mozga, otkrila nova studija

U studiji, objavljenoj u časopisu Journal of Neuroscience, znanstvenici su otkrili da THC, aktivni sastojak kanabisa, uzrokuje promjenu u ekspresiji gena koja pak uzrokuje smanjenje broja dendrita, struktura ključnih za komunikaciju između živčanih stanica, neurona. Ova atrofija može utjecati na sposobnost mozga za učenje, socijalnu interakciju i suočavanje s izazovima te povećati ranjivost mladih u kritičnom razdoblju razvoja mozga. Konzumacija kanabisa među mladima u SAD-u posljednjih godina raste, a u komercijalnim proizvodima od kanabisa također se povećavaju koncentracije THC-a. Stoga je važno produbiti razumijevanje kako ta supstanca utječe na razvoj mozga i kognitivne sposobnosti. Index

14.10. (16:00)

Svatko vrti svoj film, priča svoju priču

Skenovi mozga otkrivaju temeljne misterije o tome kako naše pamćenje funkcionira iz dana u dan

Baš kao što je film podijeljen na scene, naš mozak organizira sjećanja u segmente, odvajajući na primjer trenutak kad smo izašli na ručak od trenutka kad smo došli s posla. U filmovima redatelji i montažeri odlučuju o tome kad jedna scena završava i počinje nova, no kako to čini mozak, zanimalo je istraživače Sveučilišta Columbia. Došli su do zaključka da možda imamo više kontrole nad načinom na koji tumačimo dnevne događaje nego što se vjerovalo dosad. Način razmišljanja doista mijenja naše sjećanje na ono što se zapravo dogodilo i otkriva koliko fleksibilno i aktivno može biti naše pamćenje. Mi možemo odabrati na što ćemo obraćati pozornost i čega ćemo se sjećati. A to znači da kontroliramo narativ vlastitih iskustava. Bug

11.09. (12:00)

Odjeci izolacije

Mozgovi tinejdžera značajno ostarjeli za vrijeme pandemije

Karantene za vrijeme pandemije covida utjecale su na to da mozgovi tinejdžera prerano ostare i to za čak četiri godine, ustanovili su znanstvenici sa Sveučilišta Washington. Cerebralni korteks prirodno se stanjuje kako starimo. I kronični stres može prouzročiti slične promjene u mozgu. No u trogodišnjem razdoblju između prvog skeniranja i daljnjeg praćenja stanja cerebralni korteks se među tinejdžerima stanjio puno više nego što su istraživači očekivali. Veći utjecaj na djevojčice mogao bi biti posljedica razlika u značaju društvene interakcije za djevojčice u odnosu na dječake, smatra Kuhl. Dječaci se okupljaju radi sporta i tjelesne aktivnosti, a adolescentice se obično oslanjaju na osobne odnose zbog emocionalne podrške i razvoja samoidentiteta. Korteks ne može ponovno izrasti i nastavlja se smanjivati ​​tijekom života. Još nije u potpunosti jasno mogu li prerano ostarjeli “pandemijski mozgovi” mladih ljudi biti izloženi i većem riziku od razvoja poremećaja poput ADHD-a i depresije, a možda čak i od bolesti poput Alzheimera i Parkinsonove bolesti Nacional

28.08. (14:00)

Nađite si hobi

Nedostatak svrhe u životu povezan s kognitivnim padom, pokazuje studija

Stariji ljudi koji smatraju da njihov život nema smisla mogu biti skloniji gubitku pamćenja i problemima razmišljanja kako stare, pokazuje jedna novija studija. Oko 910 ljudi praćeno je u prosjeku 14 godina kako bi se procijenilo jesu li razvili blago kognitivno oštećenje ili demenciju. Ljudi koji su razvili blago kognitivno oštećenje imali brži pad psihološke dobrobiti u usporedbi s ljudima koji su bili “kognitivno netaknuti”. To je dovelo do ukupnih nižih rezultata dobrobiti dvije godine prije nego što im je dijagnosticirano blago kognitivno oštećenje, otkrili su stručnjaci. HRT

24.08. (15:00)

Vruća glava

Klimatske promjene utječu i na mozak, sve više studija to dokazuje

Ne radi se samo o našem planetu ili o našem tjelesnom zdravlju: negativan utjecaj sve toplije klime proteže se i duboko u naše moždane brazde. U toplijim danima je manje vjerojatno da će imigracijski suci presuditi u korist tražitelja azila, studenti slabije prolaze na ispitima, češći je internetski govor mržnje, ali i nasilje u obitelji, dok nogometaši češće rade prekršaje i dobivaju kartone (a suci lakše posežu za njima)… Novije studije sugeriraju da bi klimatske promjene mogle pogoršati ionako značajan postotak neurodegenerativnih poremećaja, poput Parkinsonove i Alzheimerove bolesti, a postoji veza između izlaganja visokim temperaturama u ranoj trudnoći i kasnijim poremećajima kod djeteta. Danas znamo da mozak nije statična nakupina samoregulirajućeg tkiva nego dinamičan, živi krajolik oblikovan konturama našeg okoliša, kaže Igor Berecki malo podrobnije za Bug.

23.08. (13:00)

Neofen u pripravnosti za nas mislioce

Od previše razmišljanja doista boli glava

Novi pregled velikog broja istraživanja potvrđuje da je istinit osjećaj koji su mnogi imali kad su pokušavali riješiti matematički problem, odvagati prednosti i nedostatke neke odluke ili dokučiti što se zapravo dogodilo u kakvom kompliciranom filmu o putovanju kroz vrijeme. Istraživači nizozemskog Sveučilišta Radboud kažu da rezultati njihove meta-studije, objavljene u časopisu Psychological Bulletin nude snažne dokaze da čak i kad odlučimo raditi nešto mentalno naporno, to ne činimo zato što smatramo da je sam napor ugodan. Rezultati meta-studije poklapaju se s ranijim istraživanjima koja su pokazala da teški mentalni zadaci mogu uzrokovati svojevrsno istjecanje opterećenje (brain drain), a da intenzivna koncentracija tijekom dugog razdoblja može čak dovesti do razvoja toksičnosti u mozgu. Bug