Standardni IQ testovi kakvi su osmišljeni prije 120 godina danas još uvijek postoje i koriste se, no manjkavi su - Monitor.hr
Utorak (14:00)

Ono kad mozak sprinta, a srce kasni

Standardni IQ testovi kakvi su osmišljeni prije 120 godina danas još uvijek postoje i koriste se, no manjkavi su

Već više od stoljeća IQ se smatra pouzdanim mjerilom inteligencije i mentalne sposobnosti. Ipak, sve više postajemo svjesni da je ‘klasično’ mjerenje IQ-a nesposobno obuhvatiti bogatu raznolikost ljudskog uma. Mensa-testovi mjere koliko brzo mozak prepoznaje obrasce. Ne mjere nečiju kulturnu, umjetničku, socijalnu i ljudsku vrijednost ili talent, ne ocjenjuje hoće tko li znati utješiti prijatelja, ni kako rastegnuti plaću do iduće, ni hoće li znati zašiti gumb na košulji. Bez emocionalne zrelosti, etičkog kompasa i dodira s realnošću, inteligencija može postati opasna poput noža u dječjim rukama ili bombe u poštanskom sandučiću. IQ testovi zapostavljaju ili posve ignoriraju druge mentalne karakteristike koje ljudski rod čini tako raznolikim, zabavnim i interesantnim – poput kreativnosti, emocionalne inteligencije, socijalnih vještina, intuicije, snalažljivosti… Igor Berecki za Bug


Slične vijesti

Ponedjeljak (18:00)

Sve vidi, ništa ne obećava: zjenica kao dijagnoza

Oči mogu otkriti i neke bolesti: uz pomoć tehnologije i AI, pogled u zjenicu može učinkovito zamijeniti niz skupih i složenih pretraga

Prevedeno na ‘domaći’ jezik: u nekoj udaljenoj jadranskoj otočkoj ambulanti bez laboratorija i magnetske rezonancije, liječnik koristi prijenosne uređaje kojima vam skenira zjenicu i za manje od minute može raspolagati informacijom postoji li u vas ozbiljna sumnja na patološke moždane procese ili krvožilne bolesti radi kojih bi vas trebalo hitno slati na daljnju obradu i liječenje. Povezanost oka i mozga nije samo poetska, već je razvojno-embriološka, anatomska, neurofunkcionalna i uzajamno zavisna – i sve to na nekoliko razina. Tako se uz pomoć AI, koja postaje sve preciznija i točnija u korištenju u medicinskoj dijagnostici, mogu otkriti rizici od srčanog i moždanog udara kao i drugi mogući poremećaji i bolesti. Igor Berecki za Bug.

Ponedjeljak (09:00)

Kokoši odahnule, ali Uskrs još nije spreman za veganski omlet

Biljna jaja sve bliže pravima – ali još nisu za tucanje

I dok Amerikanci i Japanci pojedu 300 do 320 jaja godišnje po glavi, Hrvati ih konzumiraju oko 210 – ipak dovoljno da industrijska proizvodnja jaja postane ozbiljan etički i ekološki problem. Kao odgovor na to, razvijaju se biljne zamjene za jaja, koje se temelje na proteinima iz mahunarki poput mungo-graha, lupine i vodene leće. Neke od najpoznatijih – Just Egg i Simply Eggless – uspješno oponašaju funkcionalnost jaja zahvaljujući dodacima poput biljnih ulja, prehrambenih guma i enzima RuBisCo.

No, unatoč napretku u teksturi i primjeni, okus je još uvijek kamen spoticanja – zamjene često imaju neželjene „zemljano-travnate“ arome zbog kompleksnih biljnih spojeva. Znanstvenici koriste fermentaciju i umjetnu inteligenciju kako bi optimizirali formule i eliminirali te okuse. Budućnost biljnih jaja je svijetla, ali sve dok ih ne možemo skuhati „na tvrdo“ i s njima se tuci za Uskrs, mnogima neće biti dovoljno dobra zamjena za „pravu stvar“. Igor Berecki za Bug.

14.04. (01:00)

I znanost ima svoje crvene tepihe – ali s puno više nade nego haljina

Multipla skleroza u raljama ovogodišnjih Oscara za znanost

Postoje filmski Oscari i postoje znanstveni Nobeli, a postoje i vrijedne nagrade za doprinos znanosti koje nisu Nobelove, ali nisu ništa manje glamurozne od godišnje dodjele nagrada Američke filmske akademije. “Oscar za znanost“ je najprestižnija nagrada za postignuća u znanstvenim disciplinama poput biologije, fizike i matematike. Utemeljena je 2012. godine. Breakthrough Prize iz bioloških znanosti za 2025. došao je u ruke dvojici znanstvenika koji su zauvijek promijenili način kojim se promatra etiologija i opcije liječenja jedne dugo vremena zagonetne bolesti – multiple skleroze.

Do 1993. uopće nije postojala ciljana terapija za multiplu sklerozu. Do tada su prognoze za osobe s multiplom sklerozom bile vrlo loše: većina oboljelih razvijala bi značajne neurološke invaliditete unutar 10 do 15 godina od postavljanja dijagnoze, a nakon 20 godina većina pacijenata više ne bi mogla hodati bez pomagala. Zahvaljujući novim otkrićima, imamo terapiju koja zaista mijenja tijek bolesti. Igor Berecki za Bug.

24.03. (20:00)

Ipak mu ne ide sve od ruke

AI zna svašta, ali ne zna razlikovati lijevu i desnu ruku

Igor Berecki je u opširnijem članku za Bug opisao svoj pokušaj da mu ChatGPT generira dvije lijeve ruke (šake) i nije u tome uspio: Naime, htio sam tekst o ljevorukim osobama namijenjen objavi na svojem Facebook profilu popratiti duhovitom slikom nespretne osobe „s dvije lijeve ruke“, i tu ilustraciju sam zatražio od svojeg ChatGPT 4o (kojega, uzgred budi rečeno, uredno plaćam radi korištenja napredne verzije).

Prvo što me je impresioniralo je količina samopouzdanja koju ChatGPT posjeduje unatoč tome što uporno griješi: ne samo što je na ilustraciju lijeve i desne šake ponosno ustvrdio: „Evo konačno dvije lijeve šake!“, nego je na ilustraciji nacrtao šake s trijumfalno podignutim palčevima, premda to od njega nitko nije tražio. Sada sam već pomislio: „Dobro, tko je ovdje lud?“, ali sam se sjetio da AI nije biće s razumom, pa stoga i ne može biti lud, što vodi k zaključku da sam ja jedini koji tu može biti poglašen neubrojivim…

22.12.2024. (17:00)

U krivom ogledalu

Stvaranje umjetnog „zrcalnog života“: potencijal za katastrofu

Napredak u sintetičkoj biologiji mogao bi omogućiti stvaranje zrcalnih verzija bioloških molekula i organizama, potencijalno opasnih za prirodne ekosustave. Znanstvenici upozoravaju da “zrcalni život” ima potencijal zaobići imunološku obranu prirodnih organizama, uzrokujući neviđene ekološke i zdravstvene prijetnje. Unatoč ograničenjima današnje tehnologije, stvaranje zrcalnih bakterija u skoroj budućnosti sve je izglednije. Autori apela pozivaju na oprez i strogu regulaciju takvih istraživanja prije nego što “život s one strane ogledala” postane stvarnost. Igor Berecki za Bug

15.12.2024. (13:00)

Od zaglupljivanja do superklinca: videoigre spašavaju stvar

Videoigre i dječji IQ: igrajući postaju pametniji

Nova istraživanja pokazuju da igranje videoigara može povećati IQ kod djece. Devetogodišnjaci koji su dvije godine igrali više od vršnjaka ostvarili su rast inteligencije od 2,5 IQ boda, dok gledanje televizije i korištenje društvenih mreža nisu imale utjecaj. Videoigre razvijaju kognitivne i motoričke vještine – akcijske igre poboljšavaju reflekse, strategijske potiču logiku, a suradničke jačaju timski duh. Istraživanje ističe važnost digitalne inteligencije za moderni svijet i ruši mitove o igrama kao uzroku agresivnosti. Uz umjereno igranje, videoigre mogu biti alat za razvoj ključnih vještina i pripremu djece za digitalnu budućnost. Igor Berecki za Bug

09.12.2024. (18:00)

Dostava na klik

Kako je dark web preuzeo posao uličnih dilera

Ova globalna tranzicija prema sintetičkim drogama i decentraliziranim modelima proizvodnje i distribucije odražava se na svaki aspekt tržišta narkotika – od smanjenja troškova transporta do smanjenja rizika od policijskih zapljena i uhićenja. Kombinacija anonimnih mreža poput Tora, kriptovaluta i dostupnosti sirovina putem online trgovine omogućava širokoj bazi pojedinaca ulazak u ilegalni svijet trgovine drogom, čime se čini da su opasnosti toga posla – barem za one uključene u gornje slojeve mreže – nikada manje. S druge strane, potrošači i krajnji distributeri, koji su često manje zaštićeni, i dalje snose najveće rizike, uključujući ozbiljne kazne, nasilje i rizike povezane s konzumacijom nesigurnih proizvoda. Igor Berecki za Bug.

21.11.2024. (15:00)

Ako baš morate, klonirajte radije nekog biljojeda

Jurski park iz epruvete: zašto još nismo klonirali T-rexa?

Iako je genetski inženjering značajno napredovao u zadnjih tri desetljeća, oživljavanje dinosaura i dalje ostaje znanstvena fantastika, ali to ne umanjuje vječnu fascinaciju tim davnim vladarima Zemlje. Psiholozi kažu da fascinacija dinosaurima leži u jedinstvenoj kombinaciji njihove veličine, snage i misterije. Dok nam fosili služe kao poveznica s davnim svijetom, dinosauri su istodobno i stvarni (jer imamo pouzdane dokaze da su zaista živjeli) i bajkovito mitski. Premda je tehnologija kloniranja od ovce Dolly napredovala u svakom smislu, rekonstrukcija genoma dinosaura pronađenih u jantaru i dalje je teško provediva, jer DNK ipak ne može preživjeti fosilizaciju. Opširnije Igor Berecki za Bug.

11.11.2024. (08:00)

Kad ti bakterije postanu najbolji prijatelji

Mikrobi – nevidljivi temelj života i krojači sudbine svijeta

Danas je jasno da su nam mikroorganizmi neizbježni pratitelji, a premda ih povezujemo s bolestima, mikrobi nam najčešće uopće nisu neprijatelji. Štoviše, bez njih bismo teško preživjeli. Naš imunitet, probava, pa čak i naše mentalno zdravlje usko su povezani s mikroorganizmima koji naseljavaju različite dijelove ljudskog tijela, uključujući kožu, usta, crijeva, dišne i reproduktivne organe. Mikroorganizmi u mikrobiomu dobivaju hranjive tvari i povoljno okruženje za rast, dok ljudski organizam od njih dobiva niz koristi. Primjerice, bakterije u crijevima pomažu u probavi hrane, sintezi vitamina (poput vitamina K i nekih vitamina B kompleksa), štite od patogenih mikroorganizama te reguliraju imunološki sustav. Ova simbioza je toliko važna da disbalans u mikrobiomu može dovesti do značajnih zdravstvenih problema, uključujući probavne smetnje, upale, pa čak i poremećaja raspoloženja i psihe, te neravnoteže u funkcioniranju imunološkog sustava. Igor Berecki za Bug

03.11.2024. (17:00)

Otpad s korisnim značajkama

Enigma mokraćne kiseline: otpadna molekula koja je pomogla oblikovati ljudsku evoluciju

Većina životinjskog svijeta se svojeg metaboličkog otpada rješava putem sofisticiranog enzimskog procesa, ali ljudi su u tom pogledu iznimka. Dok su ostali sisavci tijekom 200 milijuna godina evolucije zadržali taj enzim koji razgrađuje mokraćnu kiselinu, naši preci su ga prije par milijuna godina evolucijski izgubili, ostavljajući bubrezima nezahvalan zadatak izbacivanja nerazgrađene mokraćne kiseline iz naših tijela. Mokraćna kiselina je izravan otpadni produkt razgradnje purina, spojeva koji se nalaze u mnogim namirnicama: crvenom mesu, plodovima mora, alkoholnim pićima…. Tijelo se mokraćne kiseline rješava jer je u metaboličkom smislu nepotrebna i beskorisna, a povrh toga, kada se u organizmu nalazi u većim količinama može izazvati vrlo neugodan oblik upale zglobova: giht. No, nema samo negativan predznak. Postoje sugestija da smo urikazu izgubili zbog održavanja krvnog tlaka u uvjetima niskog unosa soli, a mogla bi biti povezana s višom razinom antioksidativne zaštite. Igor Berecki za Bug