Staklenke starog Zagreba

Tko se još sjeća

Staklenke starog Zagreba

Nakon Malog Zagreba, redatelj Philatz ima novi minijaturni projekt. Izbor motiva je vođen osobnim interesima i iskustvima u Zagrebu. Volim stare zanate i imam opipljivi odnos s gradskom arhitekturom, mjestima i ulicama iz djetinjstva. Odabirom ovih motiva omogućava mi oživjeti sjećanja i emocije koje vežem uz zagrebačku prošlost te ih kroz svoj projekt mogu podijeliti s drugima. Journal

Zagreb

Dobra prilika, ili?

Kod Borongaja niče novi stambeni blok, jedna zgrada od devet već useljiva

Građevinska tvrtka GIP Pionir gradi novi stambeni kvart na istoku Zagreba, na uglu Ulice Marijana Čavića i Borongajske ceste. Od planiranih devet zgrada, jedna je već useljiva, druga dovršena, a treća u izgradnji. U objektima A1 i A2 nude se stanovi po cijeni od 2970 do 3180 €/m², uz mogućnost kupnje vrta za 690 €/m². Stanovi u A1 su veći (51-78 m²) s praktičnim tlocrtima i natkrivenim balkonima, a useljenje je planirano za 31. srpnja 2025. godine. Parkirališna mjesta (890-1130 €/m²) i garaže (15-29 m²) dostupni su za četiri objekta, s najviše slobodnih mjesta za budući objekt G2. Rok useljenja u A1 je 31. srpnja 2025. godine, piše Bauštela.hr. Poslovni

Borongaj Zagreb

Kad bi barem svježeg zraka bilo u sezoni

Kvaliteta zraka u Zagrebu tijekom zime znatno opada, prvenstveno zbog grijanja na fosilna goriva

Ali i formiranja inverzije koja zadržava onečišćenja blizu tla. Glavni izvori su kućna ložišta, promet i prijenos onečišćenja iz udaljenih područja. Iako europske politike doprinose smanjenju emisija, sve veći broj automobila i dalje predstavlja izazov. Lokalizirana onečišćenja najizraženija su u naseljima s niskom gradnjom i blizu prometnica. Usmjeravanje prema održivim izvorima energije, poput geotermalne, ključan je korak za poboljšanje kvalitete zraka. Index

zagađenje zraka Zagreb zrak

Zagreb, kak imam te rad, ali gužve u centru baš i ne

Ušteda od 25 milijuna eura i 4300 automobila manje: Zašto Zagreb treba ulagati u urbanu revitalizaciju

Zagreb se nepotrebno širi na periferiju grada gdje ne postoji komunalna infrastruktura. Time nastaje trošak dovođenja i održavanja komunalne infrastrukture, uništava se zelenilo na postojećim oranicama na kojima se razvija novogradnja, stvaraju se prometne gužve, buka i onečišćava zrak a stanovnicima tih i ostalih kvartova narušava kvaliteta života. Dvadeset pet milijuna eura uštedjelo bi se na gradnji prometnica, a u isto vrijeme sačuvalo bi se milijun kvadrata zelenila. Na zagrebačkim cestama bilo bi 4300 automobila manje, a čak sedam dana godišnje, odnosno 168 sati, prosječna osoba bi manje provela u automobilu u vožnji na posao i natrag. Ovo su samo neki podaci iz analize Avison Younga i 3LHD-a koja pokazuje cijeli niz prednosti razvoja grada Zagreba putem urbane regeneracije u širem centru grada (npr. Gredelj) u odnosu na nekontrolirano širenje na periferiju (primjerice Svetu Klaru). Lider

gužve promet prometna infrastruktura urbanizacija urbano planiranje Zagreb

Mislio sam da ću se preseljenjem u okolicu metropole spasiti problema, ali onda sam se sjetio da mi je radno mjesto ostalo u Zagrebu

Vožnja zagrebačkim gužvama loše je po zdravlje, izaziva tahikardiju

Katastrofalna prometna infrastruktura, tragično spor i neudoban javni prijevoz koji ljude tjera da koriste aute kamo god krenuli, pa i nelogični potezi gradske vlasti, koja se žali na prevelik broj auta, a potom ukida parkirališna mjesta i vozne trake u središtu grada… sve to se urotilo protiv vozača u Zagrebu, koje zbilja treba uzeti za ozbiljno kad se nakon često višesatne borbe s gužvama požale na svoje zdravlje. Istraživanje portala discovercars.com analiziralo je razinu stresa koju vozač doživljava u prometu u većim europskim gradovima. Pokazalo se da vožnja po našoj metropoli nije samo iznadprosječno stresna, već da može izazvati i ozbiljne zdravstvene tegobe. Vršnih 115 otkucaja u minuti zabilježenih u vožnji u zagrebačkom prometu zabrinjavajuć je rezultat, jer se sve preko 100 otkucaja srca u minuti u mirovanju smatra tahikardijom, stanjem potencijalno opasnim po zdravlje. Ništa bolji rezultat nije zabilježen niti kod mjerenja najniže vrijednosti. Jutarnji

gužve promet stres tahikardija Zagreb

Mi jesmo za patriotizam, ali u zdravim dozama

Ljudska prava pod bor: Božićne poruke mira

Na kartonskim kuglicama JIHR-a bile su želje koje se tiču ljudskih prava, pomirbe i osude zločina iz 1990-ih. Desnica je reagirala burno, gradonačelnik Tomašević neočekivano, a sugovornici za Novosti ocjenjuju da se kao društvo i kao politička zajednica i dalje odbijamo suočiti s prošlošću – Da, mi jesmo protiv njihove vizije Hrvatske koja degradira domoljublje na podobnost, Hrvatske okovane šovinizmom i nesnošljivošću, socijalnom neosjetljivošću, korupcijom i klerikalizmom. Zalaganje za drugačiju Hrvatsku, gdje je patriotizam nenametljiva ljubav prema vlastitom kraju i vjernost skupu općeljudskih vrijednosti, vizija Hrvatske suprotna od one koju radikalna desnica nameće, kriterij je moralnosti u politici – kazuje Zoran Pusić.

bor govor mržnje Zagreb Zoran Pusić

Nesretni Francuz zatočen u SC-u

Francuski paviljon: nevidljivi dragulj arhitekture u Zagrebu

Francuski paviljon, tehnološko i arhitektonsko remek-djelo izgrađeno 1937. godine, danas živi život nevidljivog muzeja u dubini Studentskog centra. Namijenjen sajmovima, s vremenom je postao skladište i tek nedavno, 2014., obnovljen za devet milijuna kuna. Ipak, njegovo korištenje ostalo je sporadično i neadekvatno, dok je društveno i kulturno značenje paviljona gotovo zaboravljeno. Bezbolna integracija u širi gradski prostor i aktivnija funkcija mogu ga vratiti u fokus, kao što i zaslužuje. Jer, iako je danas arhitektonska ljepotica, ostao je svojevrsni zatočenik SC-a, čije oslobađanje čeka na bolja vremena. Ideje

arhitektura Francuski paviljon Studentski centar Zagreb

Vozi polako, ali sigurno

Zagrebačke prometne zavrzlame – rješenja nema na vidiku

Zagreb je među 20 najgorih gradova svijeta po prometnim gužvama, s čak 360 tisuća automobila. Grad planira ulaganja u javni prijevoz, dinamičke semafore, proširenja cesta i obnovu mostova, dok stručnjaci ističu važnost osobne odgovornosti i kvalitetnih alternativnih opcija poput bicikala i prigradske željeznice. Urbanisti upozoravaju na suburbanizaciju i lošu povezanost predgrađa. Gradnja metroa se spominje kao potencijalno rješenje, ali uz ogromne troškove. Stručnjaci se slažu: bez korjenitih promjena planiranja i navika, situacija se neće brzo popraviti. Index

gužve prometne gužve Zagreb

Zagreb na steroidima urbanog širenja

Grad bez granica: Kako suburbanizacija “jede” Zagreb

Zagreb se posljednjih desetljeća suočava s nekontroliranim širenjem prema periferiji, poznatim kao urban sprawl. Ovaj trend rezultira višim infrastrukturnim troškovima, prometnim gužvama i smanjenom kvalitetom života. Stručnjaci upozoravaju na potrebu za revitalizacijom brownfield područja poput Gredelja i Velesajma te uvođenje mjera koje bi poticale obnovu centra grada i smanjile suburbanizaciju. Primjeri svjetskih metropola, poput Melbournea, pokazuju kako promišljeno urbanističko planiranje može smanjiti troškove, povećati socijalnu koheziju i poboljšati kvalitetu života. No, bez integrirane strategije i bolje suradnje svih razina vlasti, Zagreb riskira postati gradom neučinkovitih prometnih sustava i razorenih urbanih struktura. Lider

Zagreb

Da mi je takva kuća, bolje bih živio nego ministar

Na jednoj od najljepših zagrebačkih lokacija prodaje se zanimljiva nekretnina, cijena – prava sitnica

Iako se radi o jednoj od atraktivnijih zagrebačkih nekretnina, kuća se prodaje već neko vrijeme. To dokazuje i snižena cijena koja je s nedavnih 1.790.000 tisuća eura spuštena na 1.390.000 eura. Osim kuće od 250 m2, na parceli od 950 m2 nalazi se i uredski objekt od 110 m², koji se sastoji od tri ureda i do kojeg vode stepenice. Sama kuća ima četiri spavaće sobe i dvije kupaonice te dnevni boravak iz kojeg puca prilično magičan pogled na zelenilo koje ga okružuje. Kuća je obložena drvom i kamenom, a u oglasu stoji da je u odličnom stanju. Dobro je prošla i nakon potresa, što samo po sebi dokazuje kvalitetu gradnje, pa i življenja. Nalazi se u ulici Dubravkin put, okružena zelenilom i drvećem, a nalazi se praktički u centru Zagreba (blizu je i Tuškanac) (Haus)

nekretnine Zagreb

Može se, ali ima li se?

Metro imaju gotovo sve zemlje u Europi osim nas i susjeda, s trenutnim javnim prijevozom Zagreb je hendikepiran

Geolog Stanislav Frančišković-Bilinski kaže za RTL kako nema prepreka da Zagreb dobije metro. Puno ljudi sasvim nestručno i paušalno priča svakakve gluposti. Naprimjer, kažu da će grad plivati i da će se urušavati jer imamo trusno tlo i da je to nemoguće, međutim, to apsolutno ne stoji. Zagreb ima najsličnije tlo Beču. Kao što je kod nas dolina Save, tako je kod njih dolina Dunava, a Beč već odavno ima metro. Poanta je da su u gornjem sloju šljunak i pijesak, naplavine ovdje Save, tamo Dunava, a ispod toga je nivo podzemne vode, a ispod 20 metara dubine su debeli slojevi gline i kroz njih je vrlo jednostavno i zahvalno bušiti. Tehnički nema nikakvog problema za to napraviti. Cijena linije metroa po kilometru danas može iznositi oko 40 milijuna eura sa stanicama. Prije 10 godina to je bilo 20 milijuna eura u Beču. Kod nas je možda građenje skuplje, ali zna se iz kojih razloga. Index

javni prijevoz Metro podzemna željeznica Zagreb

Tko se još sjeća