Staklenički plinovi čine ljude glupima - Monitor.hr
11.12.2018. (09:30)

Naduvani i glupi

Staklenički plinovi čine ljude glupima

Porast razine stakleničkih plinova ljude čini umornima, zaboravnima i glupima. Slabo ventilirani radni prostori izazivaju kod zaposlenika osjećaj letargije, nisku radnu energiju i usporenost. Veća prisutnost ugljičnog dioksida pogodit će ne samo one koji rade u uredima nego i cijelu populaciju do kraja stoljeća. Independent…


Slične vijesti

12.10. (22:00)

Ako ništa, barem zvuči utješno

Vladimir Paar: Ljudi se ne trebaju bojati stakleničkih plinova, bez njih sada bismo bili kao u Sibiru


Već smo pisali o ovoj emisiji Otvorenog, ali zgodno je ponoviti riječi Vladimira Paara: Ljudi se ne trebaju bojati stakleničkih plinova. Iako globalne temperature dokazano rastu s povećanjem stakleničkih plinova, to nije glavni utjecaj na promjenu klime kojoj danas svjedočimo, kaže Paar. Drugi efekt koji je ključan je astronomski utjecaj na klimu, konkretno gravitacijsko djelovanje Jupitera koje mijenja oblik Zemljine putanje, ali i nagnutost Zemljine osi. To su tzv. Milankovićevi ciklusi. Paar već desetljeće najavljuje novo Ledeno doba, koje samo što nije. Govori se o mogućnosti i da ovo zatopljenje anulira efekte trenutnih klimatskih promjena, što stavlja novo svjetlo na, primjerice, zelene zakone koje gura EU, s nultom razinom emitiranja CO2, zabranu dizelaša i benzinaca itd.

16.06. (17:00)

Nadajmo se da će dotad naći novi planet sličan Zemlji

Smanjenje emisija CO2: Sve te tehnologije daju vrlo slabe rezultate u odnosu na količine koje bi trebalo ukloniti

Prema podacima za 2020. godinu, upotrebom različitih tehnologija na svjetskoj se razini uklanjalo oko 40 milijuna tona CO2 godišnje, a u razvoju su bila postrojenja za oko 50 milijuna tona. Ako to stavimo u relaciju sa svjetskom proizvodnjom CO2, koja iznosi 38 milijardi tona godišnje, možemo zaključiti da smo vrlo daleko od željenih ciljeva. Ukratko, uspijevamo ukloniti jednu tisućinku onoga što ubacujemo u atmosferu. Kada bi sve zemlje svijeta ostvarile zadane ciljeve koje su si dali do 2030., temperatura bi svejedno narasla na tri stupnja iznad one iz predindustrijskog doba, kaže nezavisno istraživanje. Na katastrofu koja slijedi ukazuju umirući koraljni grebeni i oceani koji su najveći potrošači CO2, ali ne mogu ga apsorbirati kada su temperature sve veće… Novosti

10.04. (12:00)

Nisu samo auti i industrija

Raste opasnost od SF6 plina: Kina je odgovorna za povećanje emisija koje prijete Zemlji

Prema novoj studiji, potrebe za električnom energijom u Kini izazivaju rast koncentracija ovog stakleničkog plina koji je 24.000 puta snažniji od ugljičnog dioksida. Međunarodni sporazumi obuhvaćaju niz drugih plinova, uključujući umjetnu grupu fluoriranih (F) plinova. Sumpor-heksafluorid (SF6) spada u tu moćnu obitelj: bezbojan, bezmirisan plin koji se često koristi za izolaciju električnih vodova. Naš se brzo elektrificirajući svijet suočava s naglim porastom atmosferskih koncentracija SF6 ovog stoljeća. A nova međunarodna studija pokazuje da je Kina odgovorna za veći dio tih emisija u proteklom desetljeću. Sumpor-heksafluorid ima GWP (potencijal globalnog zagrijavanja) od otprilike 24.300 (u usporedbi s 1 za CO2) i očekuje se da će njegove emisije trajati više od 1.000 godina u atmosferi. Europa je svoje emisije smanjila, no Kina ni nije na popisu industrijaliziranih zemalja sastavljenom prema UN-ovoj konvenciji o klimi 1990-ih te nema iste obveze. Green

11.12.2023. (11:00)

Pazi, snima se

Sateliti znaju i kad krava podrigne i kad natočite dizel

Nedavno je u orbitu lansiran prvi satelit ponajprije namijenjen detekciji plinova koje ispušta industrija. Satelit, nazvan Vanguard, moći će detektirati emisije iz pojedinačnih elektrana na ugljen i plin, velikih rafinerija nafte, čeličana i drugih industrijskih postrojenja koja zagađuju okoliš. U svakom kutku Zemlje moći će otkriti svaku emisiju ugljikova dioksida i te podatke prodavati. Kompanija koja ga je razvila već se proslavila satelitskim otkrivanjem ispuštanja metana. Iako već postoji niz misija nacionalnih svemirskih agencija koje prate CO₂, Vanguard je prvi komercijalni satelit koji će obavljati tu svetu dužnost. Lider

16.10.2023. (12:00)

Kupuj koliko misliš pojesti

Direktor Dukata: Da je bačena hrana država, bila bi treći najveći izvor stakleničkih plinova

Svaki odbačeni komad kruha, voća ili povrća, neiskorišteni ostaci obroka iz restorana ili onih pripremljenih kod kuće, baš svaka neiskorištena namirnica predstavlja ne samo gubitak novca, već i prijetnju očuvanju ekosustava. Odbačena hrana ima značajan doprinos stvaranju stakleničkih plinova, čime negativno utječe na klimatske promjene. Alarmantan je podatak Eurostata o tome da godišnje u Hrvatskoj bacimo više od 280 tisuća tona hrane. Radi se o količini koja je, primjerice, veća nego ukupna količina koju u godinu dana proizvedemo u naše tri tvornice u Zagrebu, Bjelovaru i Karlovcu. No još više zabrinjava podatak da čak 76 posto ukupno bačene hrane u zemlji stvaraju kućanstva. Naši građani bacaju hranu jer loše planiraju – kako kupnju namirnica, tako i pripremu obroka. No dobra je vijest to da od svih uzročnika klimatskih promjena možda najlakše možemo riješiti upravo problem prehrambenog otpada, jer svatko od nas može utjecati na njegovo stvaranje. Zoran Ković za tportal.

21.08.2023. (12:00)

Bez hrđe nema ni života

Raos: Tajni život hrđe

Getit – mineral kojeg je otkrio i opisao J. W. Goethe – njemački pjesnik koji se, što je manje poznato, bavio prirodoslovljem. Ono čime je zadužio mineralogiju nije bilo ništa drugo nego prirodna hrđa. Kemijska formula getita je naime FeO(OH), a to je formula hrđe. No, postoji mnogo vrsta hrđe. Novi pogled na nju daje istraživanje francuskih znanstvenika. Oni su utvrdili kako zelena hrđa, uz dodatak kisika oksidira metan, CH4, u metanol, CH3OH. To je otkriće još jednog procesa za uklanjanje metana, stakleničkog plina, baca novo svjetlo na njegovu sudbinu u atmosferi – i biosferi. Proces oksidacije metana zelenom hrđom događa se u morskim dubinama, blizu vulkanskih hidrotermalnih izvora. No, prema novijim teorijama o postanku života, baš su se na tim mjestima razvili prvi oblici života, pionirski organizmi. Nije li zelena hrđa i na to utjecala? Pretpostavku da je baš tako bilo podupire baš ovo istraživanje. Nenad Raos za Bug.

27.06.2023. (21:00)

Žuto - zeleni planet

Video: Kako bi izgledala Zemlja da možemo vidjeti stakleničke plinove

NASA je objavila tri videosnimke (za tri svjetske regije) koje pokazuju na kojim se područjima ispušta većina stakleničkih plinova i kako se proces razvija, odnosno mijenja tijekom godine dana. Snimke prikazuju ispuštanje CO2 u 2021., s emisijama obojenima u narančasto za fosilna goriva, u crveno za izgaranje biomase, u zeleno za kopnene ekosustave i u plavo za oceane. Index, NASA

10.01.2023. (00:00)

Drži se svoje struke ili šuti

Da, udio CO2 u atmosferi je 0,03 posto, ali to ne dokazuje da čovjek nema utjecaj na klimu

“CO2 plina ima u atmosferi 0.039% od čega čovjek ima utjecaj na CO2 u atmosferi čak 4% od tih 0.038%- NE MJERLJIVO!!!!!!!!!!” Tvrdnja je to iz objave koja se širi s Facebook profila naziva “Kako dalje”. Faktograf autoru (a i svima neupućenima) odgovara: Atmosferu čini smjesa plinova koja okružuje Zemlju i sudjeluje u njezinoj vrtnji. Osnovni su sastojci zraka: dušik (78,08%), kisik (20,95%), argon (0,93%) te u promjenjivim količinama vodena para (0 do 4%) i ugljični dioksid (0,03%), a u neznatnim količinama vodik, helij, ozon, metan… Zemlja apsorbira energiju Sunčeve svjetlosti, no zbog zagrijavanja površine, ona također emitira energiju u obliku infracrvenog zračenja u svemir. Staklenički plinovi su oni plinovi koji zadržavaju toplinu na Zemlji te utječu na zagrijavanje planete, a njihovo je povećanje u atmosferi u korelaciji s recentnim porastom globalne temperature. Točno je da bi Zemlja uistinu bila prehladna za život bez stakleničkih plinova. Međutim, treba razlikovati prirodni efekt staklenika od pojačanog učinka staklenika koji je rezultat povećanih koncentracija stakleničkih plinova izazvanih ljudskih aktivnostima.

12.12.2019. (18:30)

Ajd, bar nismo za sve krivi mi

Močvare Sudana povećavaju količinu razinu metana u atmosferi

Znanstvenici su zabilježili veliki skok u emisiji metana (CH4) iz močvarnih područja Južnog Sudana. Pretpostavljaju da ga je uzrokovala velika navala vode iz istočnoafričkih jezera, uključujući Viktoriju, a procjenjuje da su ove emisije odgovorne za trećinu porasta količine metana u razdoblju između 2010. i 2016., ako se promatra područje istočne Afrike.