Srušen mit: Pet razloga zašto se više štedi kartičnim plaćanjem, a ne kešom - Monitor.hr
19.11. (21:00)

I manje šuška

Srušen mit: Pet razloga zašto se više štedi kartičnim plaćanjem, a ne kešom

  • Bolja kontrola troškova – Push notifikacije i izvještaji pomažu uvidjeti svaki trošak i spriječiti prekomjerno trošenje.
  • Fleksibilno plaćanje na rate – Veće kupovine bez dizanja kredita – kartice nude opcije plaćanja do 36 rata bez kamata.
  • Nagrade i popusti – Prikupljanje bodova, povrat novca i posebne pogodnosti nemoguće su kod gotovine.
  • Veća sigurnost – Gubitak gotovine znači gubitak novca, dok kartice nude napredne zaštitne mjere i mogućnost brzog blokiranja.
  • Ekstra pogodnosti za mlade – Besplatne studentske kartice s odgodom plaćanja i brojnim dodatnim uštedama

Lider


Slične vijesti

20.07.2015. (07:10)

Peglanje

Hrvatski kupci robu plaćaju odmah, bez odgode

Iako sve više transakcija obavljaju karticama, građani Hrvatske pri tome još uvijek gotovo polovicu kupljenih roba i usluga plaćaju odmah, odnosno izbjegavaju odgodu ili kreditno plaćanje, pokazuju podaci HNB-a [pdf]. Građani su lani s gotovo 205 milijuna transakcija karticama platili robe i usluge vrijedne 42,3 milijarde kuna. Od toga je 20,66 milijardi kuna plaćeno debitnom karticom, a u prosjeku je račun bio 167 kuna. Novi list

10.03.2015. (14:46)

Jeftinije peglanje

Bruxelles smanjio naknade za plaćanje karticama na 0,3%

Naknada za plaćanje debitnim karticama u Europskoj uniji smanjena je na 0,2%, a kreditnim karticama 0,3%, odlučio je danas Europski parlament. Na nivou Unije ovo će sniženje značiti uštedu kupcima od nešto više od 730 milijuna eura godišnje, a za velike trgovinske lance do tri milijarde eura godišnje. U Hrvatskoj troškovi kartične transakcije dosežu i do 5 posto. Monitor

10.03.2015. (13:27)

Smanjuju se naknade za plaćanje karticama

Naknada za plaćanje debitnim karticama u Europskoj uniji smanjena je na 0,2%, a kreditnim karticama 0,3%, odlučio je danas Europski parlament koji je izglasao Dopunsko Izvješće o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o međubankovnim naknadama za platne transakcije na temelju kartica.

Kad se usvoji sva legislativa omogućit će jednogodišnji prijelazni period državama članicama kojima direktiva određuje strop u naknadama, ali države mogu staviti i niže naknade. Primjerice, Danska već sad ima naknade na kartičnu transakciju od 0,1%.

“U trgovini prosječni potrošač nije ni svjestan da mu je u cijenu proizvoda uračunata naknada za plaćanje kreditnim karticama. Ograničenje naknada da će utjecati na 95% svih kartičnih plaćanja i značiti uštedu kupcima od nešto više od 730 milijuna eura godišnje. Također, očekuju se i niže cijene proizvoda jer su trgovci do sada troškove plaćanja karticama naplaćivali potrošačima”, objašnjava hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, zamjenska članica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača.

U slučaju nesuglasica, banka je obavezna u roku 15 dana pismeno odgovoriti potrošaču. Potrošaču će i kupovina na internetu biti sigurnija i jeftinija. S druge strane, procjenjuje se da će uštede za velike trgovinske lance biti do tri milijarde eura godišnje ili do šest milijardi eura ušteda na operativnim troškovima.

“Ovo je jako dobra vijest za potrošače u Hrvatskoj, pogotovo ukoliko uzmemo u obzir da u Hrvatskoj kartica ima dvostruko više nego stanovnika. Za razliku od Nijemaca koji plaćaju naknadu na kartične transakcije od 1,8 posto, ili Danaca koji plaćaju 0,1 posto, u Hrvatskoj troškovi kartične transakcije dosežu i do 5 posto. Konačni rezultat će biti veća zaštita potrošača, niže cijene robe i usluga, te velike uštede i za potrošače i za trgovce”, komentira Borzan.