Splitsko sveučilište najbolje u Hrvatskoj, zagrebačko 400 mjesta ispod - Monitor.hr
13.09.2019. (23:30)

Južnije - pametnije

Splitsko sveučilište najbolje u Hrvatskoj, zagrebačko 400 mjesta ispod

Splitsko sveučilište najbolje je hrvatsko sveučilište prema ljestvici Times Higher Education gdje se nalazi u skupini od 601. do 800. mjesta. Od 1.400 sveučilišta iz 92 zemlje Sveučilište u Zagrebu procijenjeno je za “posljednje ligu” – smjestilo se u skupini “1001 +”. Četvrtu godinu zaredom prvi je Oxford, drugi američki California Institute of Technology, a treći Cambridge. Ovdje ljestvica. Slobodna


Slične vijesti

03.09.2020. (12:30)

Djeco, šparajte za Englesku!

Sveučilište Oxford najbolje na svijetu, splitsko 801., zagrebačko ni u tisuću najboljih

Sveučilište u Oxfordu opet je najbolje u svijetu na rang-listi najboljih sveučilišta za 2021. godinu prema Times Higher Education. Od 1.500 sveučilišta, ono u Splitu nalazi se na zbirnoj poziciji 801-1000, a Sveučilište u Zagrebu na poziciji 1001+. Lista se temelji na 13 pokazatelja uspješnosti u četiri područja: poučavanje, istraživanje, prijenos znanja i međunarodna perspektiva. Tportal

11.08.2015. (14:54)

Obrazujte se

Zagrebačko sveučilište konačno među 500 najboljih u svijetu

Zagrebačko sveučilište ove je godine zauzelo 458. mjesto na rang-ljestvici portala Webometrics, ušavši time konačno među prvih 500 svjetskih sveučilišta. Najveći pomak napravilo je Splitsko sveučilište, završivši na 1571. mjestu naspram prošlogodišnjeg 2937. mjesta. Slijedi ga Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na 1828. poziciji, dok je Zadarsko potonulo na 3667. Vrh i dalje drže Harvard, MIT i Stanford University. Ljubljana nas pak “šiša” s 216. mjestom, a Beograd s 431. Glas Slavonije

19.03.2015. (23:17)

Marširajući klerikalizam na sveučilištu – nadbiskup govori o toleranciji

Sveučilište u Splitu organizira tribinu Putokaz za mlade, u kojoj će glavnu riječ imati splitsko-makarski nadbiskup. “Već i sama ideja da Marin Barišić govori o toleranciji, dijalogu i uvažavanju drukčijeg, duboko nastrana i suštinski uvredljiva za svakog tko pamti duže od jučerašnjeg ručka. No, s druge pak strane, ovaj čin ukazuje i na sve prisutniju naviku da klerikalizam koristeći javne novce i resurse, polako privatizira javna sveučilišta, a sve to prolazi bez značajnog otpora u široj javnosti”, komentira Lupiga.