Songdo - pametni grad bez kanti za smeće i s recikliranom vodom

Cigla s mozgom

Songdo – pametni grad bez kanti za smeće i s recikliranom vodom

Južnokorejski Songdo pametni je grad napravljen prema konceptu održive urbanizacije i s uporištem u održivom rastu kao prioritetom. Doslovce ispod grada je veliki sustav prikupljanja otpada koji usisnim cijevima smeće prikuplja direktno iz stanova i poslovnih prostora, nakon čega se i automatski sortira, pa reciklira ili pali. Kuće su s vlasnicima povezane pametnim telefonima, grad obiluje stanicama za punjenje električnih automobila, voda se reciklira te koristi u sanitarnim čvorovima, biciklističke i pješačke staze ispresijecaju čitav grad. Neki oblik javnog prijevoza nalazi se na 12 minuta od svake kuće ili zgrade (ljudi se odlučuju na auto ako moraju pješačiti više od tih 12 minuta), a grad prekriva 40% zelenih površina. Ovdje izvadak o Songdou iz knjige o pametnim gradovima iz poduzetničke perspektive, ovdje fotografije.

pametni grad Songdo

Pametvar

Prvi koraci: 40 hrvatskih gradova uvelo “pametna” rješenja

Od 128 hrvatskih gradova, njih više od 40 razvija koncept pametnih gradova te primjenjuje neka od “pametnih” rješenja: Dubrovnik evidentira broj posjetitelja pojedinim lokacijama, Rijeka dronovima nadzire prometni sustav, Krk reciklira više od 50 posto otpada na otoku, Čakovec je prvi u Hrvatskoj posegnuo za pametnom rasvjetom, Pula je 2008. uvela e-upravu, u Rovinju je na temelju mobilne aplikacije “Uoči, slikaj, dojavi” riješeno više od 1000 tehničkih komunalnih nedostataka i manjih intervencija, Zagreb je proveo energetsku obnovu društvenih objekata. Index…

pametni grad

Građani pretvaraju Sarajevo u ‘pametni grad’

pametni grad Sarajevo

300 milijuna eura hrvatskim gradovima za održivi razvoj

Sedam najvećih hrvatskih gradova dobit će 303,4 milijuna eura za održivi razvoj, o čemu je danas potpisan Sporazum o provedbi integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam) u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020.

Zagrebu 115 milijuna, Puli 20 milijuna

Projekte su gradovi sami odabrali sukladno tematskim područjima koje mehanizam pokriva, a redom Zagrebu je na raspolaganju iz fondova EU 114.9 milijuna eura, Splitu 46.6, Rijeci 43.7, Osijeku 34.6, Zadru 22.8, Slavonskom Brodu 20.9 te Puli 19.8 milijuna eura, za projekte za koje smatraju da će najbolje doprinijeti njihovom razvoju, stvaranju novih radnih mjesta te povećanju kvalitete života građana.

ITU mehanizam je mehanizam Europske unije za razdoblje 2014.-2020. godine čiji je cilj promicanje održivog urbanog razvoja, jačanje uloge gradova kao pokretača gospodarskog razvoja i suradnje između jedinica lokalne i regionalne samouprave te razvoj administrativnih kapaciteta gradova, a sastoji se od skupa aktivnosti koje se u gradovima mogu financirati iz tri različita fonda: Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda te Europskog socijalnog fonda.

Za pametne, održive i uključive gradove

Prihvatljive aktivnosti u sklopu ITU mehanizma podijeljene su u tri tematska područja: „pametni“ gradovi – gradovi kao pokretači održivog i tehnološkog gospodarskog rasta, održivi gradovi – gradovi koji se bore protiv klimatskih promjena promicanjem energetske učinkovitosti i zaštite okoliša te uključivi gradovi – gradovi koji se bore protiv siromaštva te zalažu za socijalnu integraciju. Cilj ulaganja je omogućiti povoljno okruženje za razvoj poduzetništva, povećati učinkovitost sustava toplinarstva, obnoviti brownfield lokacije (bivša vojna i/ili industrijska područja), povećati zapošljavanja i turističke izdatke kroz unaprjeđenje kulturne baštine te porast broja putnika u javnom prijevozu.

održivi razvoj pametni grad

Pametna obala

Google u Torontu podiže "pametni grad budućnosti"

Tvrtka Sidewalk Labs, u vlasništvu Googleove krovne kompanije Aplhabet, a koja se bavi tehnologijama za pametne gradove, izgradit će u Torontu cijeli kvart miješane namjene, a cilj je da od temelja sagrade životni prostor koristeći se inovacijama u tehnikama gradnje. Ići će se na principe autonomne vožnje i ekološke energetske sisteme, a plan je izgraditi zajednicu gdje je život dostupan i pristupačan, s fokusom na povezanu tehnologiju. Područje budućeg projekta Quayside pokriva 800 hektara na istočnoj obali Toronta, a Kanada ima spremljeno 1,25 milijuna dolara za projekt. TechCrunch

Google pametni grad

Forza pamet

Rijeka: Devet projekata za pametni grad

Online informacije za potencijalne korisnike socijalne pomoći, prilagođene onima koji se otežano služe novim digitalnim tehnologijama (ali moraju imati pristup netu)
Platforma kojom stanovnici upozoravaju vlasti o komunalnoj infrastrukturi i uređenju manjih javnih površina
E-javna rasprava koja omogućava detaljno upoznavanje s temom savjetovanja ili konzultacije
Startup inkubator – projekt potpore mladima do 29 godina da razviju svoju poslovnu ideju
Portal otvorenih podataka na kojem je trenutno objavljeno oko 100 baza podataka
Portal E-usluga – za mnoge usluge olakšan pristup putem korištenja web formi, smanjen broj dolazaka u pisarnicu
ePotpis i elektronički dokumenti – ovo je još na početku
Pametne kartice za javni prijevoz, parkiranje, knjižnice
Pametni mjerači o potrošnji energenata i praćenju potrošnje energenata, busevi na plin, LED tehnologija na zabrama. Poslovni

pametni grad Rijeka

Nulta točka: Ne smiju ga vodit glupi ljudi

Deset ključnih točaka za stvaranje pametnog grada

Poslovni izdvojio deset ključnih točaka uz koje je lakše postaviti temelje pametnih gradova:
1. Identificirati probleme koje treba riješiti
2. Pronaći vođu
3. Razviti viziju od koje svatko može imati koristi
4. Napraviti poslovni slučaj
5. Dijeliti podatke i poticati inovacije
6. Projekt razdijeliti u više manjih
7. Biti oprezan, pogotovo oko pitanja privatnosti
8. Političari moraju objasniti čemu sve
9. Naučiti ljude kako koristiti elemente pametnog grada
10. Dijeliti dokaze, znanja i spoznaje

pametni grad

Cigla s mozgom