Snježana Banović kod Stankovića: U odnosu prema ženama otišli smo 100 godina unatrag - Monitor.hr
14.04. (23:00)

S integritetom

Snježana Banović kod Stankovića: U odnosu prema ženama otišli smo 100 godina unatrag

O uznemiravanju žena, seksualnim slobodama, feminizmu i Zagrebu 80-ih godina prošlog stoljeća, o kojem je napisala i knjigu, u emisiji Nedjeljom u 2 govorila je redateljica i profesorica na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu Snježana Banović. Što se tiče Dalibora Matanića, ne poznaje ga, ali zna da je njegova reputacija jako loša. – Ja ne vjerujem njegovom kajanju ni liječenju. On je takav tip, naglašava.Ja ne vjerujem da će se njega izbrisati, te da će „dečko naš” odmoriti i vratiti. Za odnos društva prema ženama nekad i danas Banović je rekla kako je društvo po tom pitanju u regresiji. Nakon žestokih desničarskih agendi koje zovu feministkinje djecom sotone i to se pojačalo zadnjih 10-ak godina. HRT


Slične vijesti

Nedjelja (23:00)

Svugdje je lijepo, ali doma je naj

Vratila se u Hrvatsku nakon traume: “Sad imam svu slobodu svijeta”

Anamarija Matoc deset je godina radila za najveće auto-moto kompanije u Francuskoj, Austriji i Nizozemskoj, nakon čega se vratila u Hrvatsku. Kod Stankovića je pričala o životu u inozemstvu i povratku u domovinu, progovorila je o svojim negativnim iskustvima života u tim državama, te o razlozima svoga povratka. Odlazim iz života koji se sastojao od putovanja, boravka u avionu i života u koferu jer to jednostavno nije život. To izgleda super na društvenim mrežama i na LinkedInu možda, ali to nije stvarnost. Stvarnost je ta da ja jednostavno nisam imala život jer sam se utopila u tom paradoksu da, ako radiš ono što voliš, nećeš morati raditi nijedan dan. To baš nije tako… HRT

08.12. (20:00)

Tema o kojoj svi šapću, a nitko ne priča

Psihologinja Tanja Jurin u Nedjeljom u 2: Seksualni problemi mogu nagrizati partnerstvo

Današnja gošća kod Stankovića radi kao docentica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i već se 15 godina bavi temom seksualnosti. Bavljenje ljudskom seksualnošću je nešto što nije baš primamljivo stručnjacima, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu, kaže. U društvu ga često trivijaliziramo i smatramo sramotnim, iako je važan dio ukupnog zdravlja. Svaki peti do svaki drugi brak koji prestaje postojati je zbog seksualnih problema, pogotovo kada su oni različiti kod muškaraca i žena. Kod muških najčešći je problem s erekcijom i preuranjenom ejakulacijom, dok je kod žena nedostatak želje i s postizanjem orgazma. Ako gledamo društvene čimbenike, ženama se ne odobrava u potpunosti seksualni užitak, kao da seksualnost i ženstvenost ne idu ruku pod ruku. Pričali su i o seksualnoj edukaciji koja u obrazovanju gotovo da i ne postoji, kao i o fantazijama, pornografiji…  Većina problema mogla bi se riješiti komunikacijom i razumijevanjem. HRT

01.12. (23:00)

Razgovaramo o mentalnom zdravlju

U Nedjeljom u 2 o preživljavanju trauma: “Izgubiti dijete je nešto što ne bih poželio ni najgorem neprijatelju”

Poduzetnik Mladen Ninčević iz Zadra ispričao je svoje tragično iskustvo u “Nedjeljom u 2”, čije je dijete počinilo samoubojstvo. Mihael je bio empatičan mladić, sklon ekstremnim sportovima i nesklon materijalizmu, ali je nosio teret unutarnje boli. Iako su roditelji pokušavali održati otvorenu komunikaciju, nisu prepoznali ozbiljnost njegovih razmišljanja. Nakon gubitka, obitelj se okrenula vjeri i radu kako bi pronašla snagu. Smrt sina zbližila ih je i učvrstila u vjeri, a Mladen je podijelio priču kako bi podigao svijest o važnosti razgovora s djecom i mentalnom zdravlju.

Druga gošća je studentica Lucija Marković, bivša članica vjerske zajednice Riječ Života. Opisala je traume koje je doživjela unutar te zajednice. Odgojena u strogo religioznom okruženju, iskusila je manipulaciju i psihološki pritisak, uključujući tzv. “oslobađanje od demona”. Umjesto stručne pomoći za probleme poput depresije i anoreksije, izložena je molitvenim ritualima koji su je traumatizirali. Otkrila je svoju seksualnu orijentaciju te se suočila s osuđivanjem i pokušajima preodgoja. Zahvaljujući ocu, napustila je zajednicu i potražila terapiju. Iako se još uvijek nosi s posljedicama kompleksnog PTSP-a, pronašla je utočište u vjeri i terapiji. HRT

24.11. (19:00)

Dok nam zadnji liječnik ne ode

Suzana Rešetar kod Stankovića: Mi sustav zdravstva u principu nemamo

Suzana Rešetar, majka dječaka s autizmom i predsjednica udruge Sjena. Bori se za prava djece s teškoćama u razvoju. Njima s navršenom 21 godinom prestaje pravo na obrazovanje. Nakon toga takva djeca ili izlaze na tržište rada, što je rijetkost, ili ne rade i ostaju sami s roditeljima. Doduše, postoje udruge koje im pomažu i koje na neki način nastavljaju ono što su im dotad pružile ustanove za rehabilitaciju. Kad je prvi put u Centru za socijalnu skrb zatražila prava za svog sina, kaže da je doživjela poniženje, da joj dijete “ima samo autizam i što si ona misli koliko problema imaju druga djeca”. Smatra da zdravstveni sustav nemamo, već se održava zahvaljujući ljudima kojima još nije dosadilo i koji nisu otišli van. HRT

18.11. (09:00)

Sportski život nastavlja se i van terena

Gudelj kod Stankovića: Moj život je obilježen u radu s mladima

Nekadašnji nogometaš Hajduka prije 38 godina morao je prekinuti uspješnu nogometnu karijeru (i to s 26 godina), a dotad je živio za nogomet. Poručio je mladim nogometašima da ne žure jako mladi s odlaskom u inozemstvo, a u prilog tomu navodi kako nijedan koji je s 15 ili 16 godina otišao nije uspio. Istaknuo je kako je dobro da se djeca bave sportom radi procesa socijalizacije i prihvaćanja grupe, da se razbijaju kompleksi i dobiva samopouzdanje koje je jako bitno. Istaknuo je kako je njegov put bio strahovito brz kad se govori o napredovanju u nogometnom smislu. U obitelji je nažalost i bolesti i smrti, ali to jednostavno prihvatiš. Tako i s prekidom nogometne karijere. Nikad se nisam pitao zašto se to meni dogodilo. HRT

10.11. (23:00)

Nekome rat, nikome brat

Branitelj Đuro Kovačević kod Stankovića: Rat je zločin sam po sebi

Ratni heroj Đuro Kovačević, rodom iz Metkovića, tijekom Domovinskog rata bio je tri puta ranjavan i tri puta vraćan na bojište. Možda sam mogao biti vrhunski sportaš ili dobar književnik, a evo sad sam samo dobar invalid, rekao je Kovačević, koji i dan danas u svojem tijelu ima metak. Mogao je otići u Švicarsku, gdje su mu roditelji sredili posao i stan, ali on je odlučio ostati i braniti Dubrovnik, a ratovao je i u BiH i na Dinari. O svojem životnom puti i ratnom iskustvu Kovačević je napisao knjigu “Tako je pisao Ajant”, prema svom nadimku. Smatra da je rat zločin, iako ubijanje nije kažnjivo zato što imaš uniformu.Čovjek koji za sebe tvrdi da je dobar, u bilo kojem smislu, ne može oprostiti sebi. Iako se, kako sam kaže, izjašnjava kao “klimavi ateist”, Đuro Kovačević ističe da su ga odgojile četiri knjige: Ilijada, Odiseja, Biblija i Kuran, a iako zajedno sa suprugom živi od njegove mirovine, tvrdi da bi si najviše volio priuštiti knjige. HRT 

03.11. (20:00)

Misli na sebe, ali i na druge

Alen Vitasović kod Stankovića: Nagli uspjeh me potaknuo da više pijem

U emisiji govorilo se o ljudima koji su pali, digli se, otvoreno progovorili o problemima i svojim primjerom mogu poslužiti nekim drugim ljudima da ne rade iste greške. Svira klavijature, klavir, saksofon, flautu, gitaru i bubnjeve, ali na koncertima uzima druge instrumentaliste. Odsvirao je sam u studiju 90 posto svojih aranžmana, za više od 200 pjesama. Dodao je kako se od ZAMP-a ne može živjeti.

Nisam ni razmišljao da ću nešto postići, kao što se meni kasnije dogodilo. Glazbenik sam u srcu i uvijek sam maštao. Livijo mi je rekao da sam trebao završiti neki fakultet i ili žestoki tečaj da se snađem u onome što je mene snašlo. Iz jednog sela, odjednom si u Lisinskom. To sam gledao samo na televiziji. Puno novinara, putovanja, izgubljene noći, ogromna popularnost preko noći i sve te curice koje vrište, to je mene jako traumatiziralo. Koliko mi je u tom trenutku bilo drago, toliko sam bio slomljen čovjek. Alkohol ne bih nikome preporučio, ali to me držalo na površini gdje si bez menadžera i nepripremljen.

Javna sam osoba koja je priznala problem s alkoholom i to se kod mene zna. Uvijek ću biti stigmatiziran kao alkos, dok neki iza mene padaju po podu ili cesti, za njih ne zna nitko. U državi je puno slučajeva koji se ne liječe. Ja sam na vrijeme odlučio stati tome na kraj. HRT

30.10. (14:00)

I loša reklama je dobra reklama

Kritika na račun zadnje emisije Nedjeljom u 2 – prilog o Youtuberima prikazan je nekritički

“Ako je poanta ove reportaže ukazati roditeljima na štetnost ovakvih sadržaja i potrebu kontrole što im djeca gledaju…podržavam. Sve drugo bi bila totalna tragedija”, “Šteta što svoju popularnost nisu iskoristili kako bi djeci koja ih gledaju usadili pozitivne vrijednosti, nešto ih naučili…”, “Psovke, srednji prst, gluparije, ludorije, nepoštivanje roditelja i autoriteta glavni su začini njihovog YouTuberskog bućkuriša”, “Na block su nam jer nam je mali sve počeo fufljat kao mali im mislim da se zove Liam…psovke srednji prst ajme izričaji…ne hvala više”, “Mi smo svojoj djeci zabranili njih gledat. Toliko glup sadržaj prepun psovanja da to nije normalno”… samo su neki od komentara na spomenute Youtubere iz Petrinje koji od toga žive, a o kojima je prikazan prilog u nedjeljnoj emisiji kod Stankovića na temu društvenih mreža. “Bez dociranja prepustili smo gledateljima da sami odluče”, tek su kratko odgovorili iz Nu2 u komentarima. Dnevno

28.10. (11:00)

Digitalni život

Kod Stankovića se priča vrtjela oko TikToka i podcasta: Društvene mreže su neminovne, a podcasti vraćaju kulturu razgovora

Tik Tok savjetnik Dario Marčac ostvario je biznis s društvenim mrežama. U početku je radio i do 16 sati, a danas radi samo dva sata. Bavi se kreiranjem sadržaja za društvene mreže. Drugi gost je osnivač Podcast Inkubatora Marko Petrak. Od 2017. do danas je snimio preko dvije i pol tisuće epizoda, te ostvario pola milijarde pregleda. Kaže da se radi o zahvalnom formatu i da ga ljudi žele, unatoč uvriježenom mišljenju kako danas prevladavaju kratki i zabavni sadržaji. HRT

20.10. (20:00)

Oni su pobjegli, makar na kratko

Nedjeljom u 2: Boris Trupčević i Vojislav Mazzocco o promjeni poslova i bijegu od surovog svijeta

Je li moguć bijeg od stvari, događaja i osoba koji nas opterećuju? O tome u Nedjeljom u dva svjedoče ljudi koji su ostavili dosadašnje karijere i otišli u nepoznato. Trupčević je bio dugogodišnji glavni urednik i predsjednik uprave 24sata. U emisiji je pričao o hodočašću na Camino de Santiago te kako se nordijskim hodanjem pripremao za to. Pričao je o stresnom poslu u novinarstvu i razdoblju kada je postalo evidentno da tiskani mediji propadaju. Drugi gost Vojislav Mazzocco bio je trn u oku brojnim političarima kao novinar Indexa, sada se bavi skupljanjem boca u skladištu i kaže da je sretan. Tijekom rada u medijima pao je u depresiju, kaže da je dvije godine ležao u krevetu. Na Indexu je doživio burnout. Portali su kao jedna zvijer koju treba stalno hraniti. A ja sam još radio manje od drugih, a radio sam puno. Ljudi koji tamo izdrže, to je posebna vrsta ljudi. A tu je i imposter sindrom o kojem se sve češće govori. HRT… promjenu formata komentiraju i na Forumu