Slučaj InfoWarsa i The Oniona: Platforma X i digitalna imovina pod upitnikom - Monitor.hr
02.12. (14:00)

Računi vaši, vlasništvo naše

Slučaj InfoWarsa i The Oniona: Platforma X i digitalna imovina pod upitnikom

Slučaj platforme X u stečajnom postupku InfoWarsa otvara pitanje vlasništva nad digitalnom imovinom. X se protivi prijenosu povezanih računa na The Onion, tvrdeći da korisnici samo posjeduju licencu za korištenje računa, dok stvarno vlasništvo pripada platformi. Pozivajući se na pravni presedan, X ističe da ima “superiorno vlasništvo” i ekskluzivnu kontrolu nad korisničkim računima, što bi moglo redefinirati prava korisnika društvenih mreža. Ovaj slučaj izaziva zabrinutost za korisnike i tvrtke koje ovise o platformama, jer dovodi u pitanje transparentnost, prava na digitalni sadržaj i pravne posljedice u doba društvenih medija. Bug


Slične vijesti

Jučer (10:00)

Sve vide i sve znaju

Zaradu od online platformi treba prijaviti poreznoj, vremena ima do kraja siječnja

Porezna uprava krajem siječnja će dobiti prva izvješća o prihodima hrvatskih građana na digitalnim platformama izvan EU. U susjednoj Sloveniji već je najavljen lov na one koji izbjegavaju porez. Porezne vlasti u Europskoj uniji, pa samim time i Sloveniji, dobivaju podatke o prihodima ostvarenima na inozemnim platformama poput OnlyFansa. Stoga su svim osobama, koje su tijekom ove i prošlih godina, zarađivali na taj način dali rok do kraja godine da prihode prijave, tako legaliziraju tu svoju djelatnost i, naravno, na zaradu plate adekvatan porez na dohodak. Kazne se kreću između jedne i 26 tisuća eura, uz oduzimanje imovine stečene ilegalnim radom. Premda kod nas malo kasne, to ne znači da se neće provjeravati. Rok za prijavu je kraj siječnja sljedeće godine, a upute za njegovo ispunjavanje dostupne su na stranicama Porezne uprave. Obrazac se predaje digitalnim putem kroz jedinstveni portal Porezne uprave, ePorezna. Ukoliko netko živi od toga, nije mu zgorega otvoriti obrt.

04.09. (20:00)

Roboti ionako ne žele ići na more

Osnovni problem algoritmima upravljanog rada jest ideja da se ljudski odnosi i ljudska produktivnost mogu potpuno kvantificirati

Primjena algoritama sve je češća u suvremenim radnim odnosima – gotovo svaka iole digitalizirana tvrtka koristi softvere i uređaj za nadzor pa i modifikaciju ponašanja zaposlenika. Riječ je o procedurama i pravilima ponašanja napisanima matematičkim formulama i prevedenima na računalne jezike, u softverske algoritme, koji više ili manje na daljinu i više ili manje automatski upravljaju radnicima, tako što ih discipliniraju pa i sankcioniraju, ako ne čine ono što je propisano. Na Netokraciji su razgovarali s nekoliko sugovornica na tu temu, a zaključci su kako i takvi automatizirani strojevi zahtijevaju ljudsku asistenciju, poput automatskih blagajni u dućanu, a pitanje je koliko je važan ljudski faktor kakve aplikacije nemaju. A tu je i problem zloupotrebe platformnog rada, zbog čega su na udaru sami radnici, čiji se rad obezvrjeđuje.

02.08. (15:00)

Internet najbolji poslodavac

Istraživanje Svjetske banke pokazalo rast broja radnika na digitalnim platformama u sedam godina od 41 posto

U takozvanoj ‘gig ekonomiji’, odnosno ekonomiji honorarnih poslova, globalno radi od 4,4 do 12 posto radno sposobnog stanovništva. To je između 154 do čak 435 milijuna ljudi, procjene su Svjetske banke objavljene u publikaciji “Rad bez granica: prednosti i opasnosti digitalnog gig rada”, sveobuhvatnog izvješća koje daje jasan pregled tržišta rada nastalog zahvaljujući razvoju tehnologije. Iako zamišljeni kao honorarni i tek popuna budžeta, mnogima je takav posao postao glavni izvor prihoda. Riječ je o poslovima u kojima radnici često nemaju nikakvu zaštitu – na njih se u velikoj većini država ne odnose zakoni o radu, a često nisu niti socijalno, niti mirovinski osigurani. Posljedično, poslodavac, odnosno algoritam, im može sutra otkazati suradnju. Poslovni

30.07. (12:00)

Ima sivila u toj zoni

Putem platformi zaposleno tek 17 tisuća radnika, vjeruje se da dobar dio njih radi na crno

Ministarstvo ne navodi o kojim se točno platformama radi, no zna se da u Hrvatskoj posluju Wolt, kao najveća platforma, Glovo, Uber i Bolt. U odnosu na broj radnika broj agregatora (posrednici između radnika i platforme) s kojima digitalne platforme imaju poslovnu suradnju prilično je impresivan – registrirano ih je čak 1712. Putem njih, kažu podaci, sklopljeno je oko 19 tisuća ugovora o radu. Sa samozaposlenim osobama evidentirano je 4457 ugovora o poslovnoj suradnji. Pretpostavljalo se da u Hrvatskoj putem digitalnih platformi radi oko 40 tisuća vozača i dostavljača, no registrirano ih je službeno dvostruko manje. To bi ukazivalo da neki rade na crno, vjerojatno i dobrovoljno, jer je moguće da su im bankovni računi u blokadi. Inspektori su prošle godine, kada još nije bilo zakona na snazi, utvrdili oko 90 prekršaja u 260 slučajeva. Poslovni

13.03. (09:00)

Mi već imamo svoju verziju

Čeka se prvi EU propis koji regulira algoritamsko upravljanje na radnom mjestu

Glavni elementi europskog kompromisa tiču se pravnih presumpcija koje pomažu da se utvrdi točan radni status osoba na digitalnim platformama, odnosno jesu li one zapravo u prikrivenom radnom odnosu (nesamostalni rad) ili su samozaposlene osobe. Hrvatska je, inače, u ovom području među pionirima u EU, budući da je smislila svoju, specifičnu regulativu za platformski rad i unijela ju je u Zakon o radu. To je stupilo na snagu u siječnju ove godine, pa treba vidjeti koliko se poklapa s europskom direktivom čije se donošenje očekuje. Forbes

25.12.2023. (12:00)

Nije samo honorar

Digitalne radne platforme i što znači raditi preko njih

Rad putem digitalnih platformi omogućio je ubrzani razvoj tehnologije 21. stoljeća, a on se itekako razlikuje od “starih” i ustaljenih oblika rada na koje smo svi navikli. Tu se prvenstveno misli na obrasce rada kao što su radno vrijeme, klasični odnos poslodavac – zaposlenik, mjesto rada, organizaciju rada… Prednosti takvog rada su inovativnost, otvaranje novih radnih mjesta, fleksibilnost, dok su nedostaci nesigurni radni uvjeti, netransparentno djelovanje na tržištu itd. Takav rad će se po novome nadzirati od Nove godine. Nedavno je osnovan i prvi sindikat radnika digitalnih platformi (SRDP) koji okuplja radnike koji rade na digitalnim platformama, a platforma je kao poslodavac po sklapanju ugovora o radu obavezna osigurati niz stavki za svog radnika. Savjeti

13.04.2023. (20:00)

Knjiga je majka

Digitalne platforme brišu inovativnost i maštu učenika

Kao profesor i bivši učitelj u javnoj školi, Antero Garcia svakodnevno je svjedočio kako digitalni alati mijenjaju škole i načine života učenika koji ih pohađaju. Ovaj autor knjige “Good Reception: Teens, Teachers, and Mobile Media in a Los Angeles High School” i izvanredni profesor obrazovanja na Graduate School of Education u sklopu Sveučilišta Stanford istražio je kako tehnologija utječe na nastavne procese i svjedočio njenom usponu u vremenima pandemije kad su aplikacije poput Zooma i Google Classrooma mnogim učenicima omogućili da virtualno prate nastavu i u danima kad se nije smjelo izaći iz kuće. Volio bih reći da tehnologije mijenjaju obrazovanje na bolje i da moramo više ulagati u njih, ali jednostavno ne mogu, kaže Garcia koji smatra kako nas ti alati možda polako truju. Bug

11.03.2021. (09:30)

Novi Zakon o radu regulirat će rad na digitalnim platformama

Ministar Aladrović najavio je reguliranje rada na digitalnim platformama, kao što su taksiji nove generacije i dostava, novim Zakonom o radu, objasnivši da će se tražiti osiguravanje zaštite radnika, kao i fleksibilnosti takvog posla. Digitalne su platforme glavni izvor prihoda za 1,1% stanovnika Hrvatske, dok njih 3,5% na ovaj način ostvaruje 20-50% svojih prihoda. Tportal