Slovenci u svjetskom vrhu po potrošnji čistog alkohola - Monitor.hr
17.07.2018. (23:51)

Ajd neka ste bolji

Slovenci u svjetskom vrhu po potrošnji čistog alkohola

Slovenija je s registriranom potrošnjom od 10,5 litara čistog alkohola na stanovnika starijega od 15 godina daleko iznad prosječne svjetske potrošnje od 6,4 litara i iznad prosjeka u europskoj regiji u kojoj se prosječno popije 9,8 litara, upozoravaju slovenski liječnici. Tportal


Slične vijesti

04.08. (10:00)

A da im netko kaže kako postoji lijek protiv debljine, uzeli bi ga bez problema

I za alkoholizam postoji tableta, ali je nitko ne uzima

Poremećaj ovisnosti o alkoholu svakodnevno u SAD-u uzme 500 života bilo da je povezan s automobilskim nesrećama, otkazivanjem organa bilo da je riječ o akutnom trovanju alkoholom. Na domaćem terenu, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2022. godine, Hrvatska je imala oko 250 tisuća ovisnika o alkoholu te je bila među prvih pet zemalja Europske unije po konzumaciji alkoholnih pića, što nikako nije dobar statistički pokazatelj. Iako je apstinencija najbolji lijek, jasno je da to nije uvijek tako jednostavno.

Još je 50-ih godina razvijen prvi lijek koji odbija ljude od konzumiranja alkohola, no reakcije na njega su bile agresivne, pa čak i opasne. U međuvremenu je stvoren novi lijek koji blokira kemijsku aktivnost u centru za nagrađivanje u mozgu i koji pomaže da se ovisnici ostave čašice. Iako postoji već 30 godina, rijetko se propisuje, što zbog stigme od alkoholizma, što zbog nedovoljne upućenosti i stava da je alkoholizam više stvar snage volje nego medicinski problem. Lider

20.03. (11:00)

Rano čak i za aperitive

Učenice više piju od učenika, Hrvatska u vrhu EU po ispijanju alkohola

Alkoholna pića najmanje jednom u životu pilo je 41,5 posto dječaka i čak 45,1 posto djevojčica u dobi od 13 godina te 66,4 posto mladića i čak 71 djevojaka u dobi od 15 godina, piše Danica. Djevojke u dobi do 15 godina prestigle su mladiće i u opijanju pa se 43,9 posto djevojaka opilo najmanje jednom u životu, dok se isto odnosi na 42,5 posto mladića u dobi od 15 godina. Tijekom 2022. u Hrvatskoj se opet primjećuje rast opijanja kod učenika i učenica, odnosno nešto veći udjel nego 2018. godine, posebno u dobi od 11 godina, i to kod djevojčica više nego kod dječaka. To je sukladno drugim pokazateljima mentalnog zdravlja koji ukazuju na veću osjetljivost učenica tijekom i nakon pandemije u odnosu na učenike. N1

17.12.2022. (19:00)

"Kontrolirano konzumiranje"

Nova metoda liječenja ovisnosti o alkoholu

Muškarac sjedi za stolom s bocom piva u rukama

Čaša vina, pivo poslije posla, pjenušavo vino da se nazdravi – alkohol je dio kulture i u Njemačkoj. Prema Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj, Njemačka je jedna od zemalja s velikom potrošnjom alkohola. Prema podacima njemačkog Instituta Roberta Kocha, 14 posto žena i 18 posto muškaraca pije alkohol u količinama koje se smatraju rizičnim, a to znači više od 12 grama čistog alkohola dnevno za žene i više od 24 grama dnevno za muškarce. Za usporedbu, boca piva od 0,33 litre sadrži 13 grama alkohola, a čaša vina od 0,2 litre, 18 grama. Broj osoba ovisnih o alkoholu je puno veći nego što se to vidi po statistikama, jer se problem često ne prepoznaje, objašnjava Maurice Cabanis, direktor Klinike za medicinu ovisnosti u Stuttgartu. Mnogi alkoholičari godinama ne priznaju svoju ovisnost, često zbog srama. Deutsche Welle

30.05.2022. (21:00)

Još jedna runda

Stopa smrtnosti od alkohola u Europi

Broj umrlih od posljedica alkohola na 100.000. Vidi prijatelje Slovence – 5.9, Dance ko u filmu 8.7, a trezveni Talijani umiru deset puta manje od alkohola nego mi. Klik za veliku grafiku. (Reddit) Usput, ovdje je 50 zemalja po najvećoj konzumaciji alkohola po stanovniku.

08.12.2016. (18:14)

Bruxelles: Usvojeni amandmani hrvatske zastupnice o zaštiti djece od reklama koje potiču alkoholizam i pretilost

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača izglasao je amandmane hrvatske zastupnice Biljane Borzan o potrebi zaštite maloljetnika od agresivnog reklamiranja u sklopu revizije Direktive o audiovizualnim i medijskim uslugama.

„Najvažnije izmjena na kojoj sam inzistirala je zaštita maloljetnika od reklamiranja štetnih proizvoda poput alkohola i nezdrave hrane, ne samo u televizijskim sadržajima, već i servisima poput Youtubea. Naime, gledanje različitih video sadržaja na Internetu je u velikom porastu. Čak pet posto glazbenih videa promovira alkohol, a 87 posto djece i adolescenata se vratilo pogledati video koji promovira alkohol ili duhanske proizvode u nekoliko navrata. To je posebno zabrinjavajuće, pogotovo ako uzmemo u obzir da djeca do 12 godina ne znaju prepoznati reklamnu aktivnost u takvim sadržajima“, objašnjava Biljana Borzan.

Borzan je uvažila i žalbe roditelja u izvješću pravobraniteljice za djecu kako je potrebno strože kontrolirati reklamiranje u tzv. prime timeu. Zabranu od 20% reklamnog sadržaja u prime timeu, Europski parlament je proširio na 20% u bilo koje vrijeme dana.

„Oglašavanje prema djeci mora biti u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Alkohol je najčešći štetni proizvod kojem su djeca izložena, a najviše među djecom od 13 do 15 godina jer se pojavljuje u slikama, reklamama, video igricama i slično. Uz to, gotovo 40 posto djece u dobi do 12 godina je direktno izloženo reklamiranju nezdrave hrane, a četvrtina djece školske dobi je pretila“, kaže Borzan.

Najveća odgovornost za štetno reklamiranje maloljetnicima je na industriji i državama članicama. Švedska je primjerice zabranila određene TV programe za djecu mlađu od 12 godina, a Velika Britanija je zabranila reklamiranje tzv. EDNP proizvoda, tj. energetskih proizvoda s niskom nutritivnom vrijednošću.

„U Europi je je više od pola stanovnika pretilo, a velik dio ih pati od bolesti povezanih s alkoholom. Unatoč tome, države članice su smanjile sredstva za reguliranje reklamiranja sa 2,9 na 1,9 posto. Upravo zato je važno da imamo kvalitetan zakonodavni okvir na razini EU“, kaže Borzan.

24.09.2016. (16:25)

Nered u doba marke

Kazne za pijančevanje i dalje izražene u markama

Do kraja kolovoza u Hrvatskoj je zabilježeno 14.160 prekršaja protiv javnog reda i mira. Gledano pojedinačno, javni red i mir najčešće remetimo alkoholiziranjem i drogiranjem na javnim mjestima. U prvih osam mjeseci ove godine zabilježeno je 2.037 takvih prekršaja čime je već premašena cjelokupna lanjska bilanca kad su zabilježena 1.793 prekršaja. No Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira zadnje je izmjene doživio 1994. godine, a kazne u njemu još su uvijek izražene u njemačkim markama, pa Dnevnik. hr donosi MUP-ove upute za preračunavanje u kune.

19.05.2016. (17:28)

Švedsko istraživanje na tri milijuna ispitanika: Osobe koje su u braku imaju manje izglede za pretjeranu konzumaciju alkohola, pozitivan učinak braka bio posebno izražen kod osoba s obiteljskom poviješću alkoholizma