Slabljenje bojkota u Hrvatskoj: Građani se vratili kupovini unatoč visokim cijenama - Monitor.hr
Danas (07:00)

Samo po kruh i mlijeko

Slabljenje bojkota u Hrvatskoj: Građani se vratili kupovini unatoč visokim cijenama

Unatoč organiziranom bojkotu trgovina i benzinskih postaja u Hrvatskoj, čini se da je entuzijazam građana za ovakav oblik prosvjeda protiv visokih cijena oslabio. Podaci Porezne uprave pokazuju povećanje broja i iznosa računa u odnosu na prethodne dane bojkota, što upućuje na to da se građani vraćaju uobičajenim kupovnim navikama. Organizatori bojkota, unatoč tome, ne odustaju i pozivaju na tjedni bojkot Konzuma. Ekonomski stručnjaci objašnjavaju kako je dugoročni bojkot neodrživ, a kao glavne uzroke visokih cijena navode strukturne faktore, globalnu inflaciju, geopolitičke poremećaje, rast minimalne plaće i druge čimbenike. Index


Slične vijesti

Jučer (21:00)

Svi bojkotiraju, ali cijene se ne boje

Bojkot potrošnje i zamrzavanje cijena: Malo je vjerojatno da pad prodaje obuzda inflaciju

Potrošači u Hrvatskoj nastavljaju s bojkotom kupovine kao odgovor na visoke cijene, uz Vladine mjere kontrole cijena koje sada obuhvaćaju 70 proizvoda. Unatoč padu prometa u trgovinama tijekom bojkota, cijene i dalje rastu, a Hrvatska bilježi najvišu stopu inflacije u eurozoni. Istovremeno, Vlada povećava porezne prihode od PDV-a, dok rast plaća dodatno potiče potrošnju. Uz smanjenje domaće proizvodnje i rastuću ovisnost o uvozu, pitanje je hoće li poduzete mjere uopće donijeti konkretne rezultate. Faktograf

Jučer (15:00)

Porezna glad i birokratski cirkus – tko će prvi puknuti?

Hrvatska birokracija – veliki računi, mali učinak

Bojkot trgovina zbog visokih cijena otkrio je dublji problem – Hrvatska ima najviše poreze na potrošnju u EU, a ogroman birokratski aparat guta milijarde eura. Država je iz trgovine izvukla 2,6 milijardi eura, dok su vlasnici lanaca podijelili tek 200 milijuna. Uz 127 gradova (neki manji od sela) i tisuće uhljeba, sustav je neodrživ. Zamrzavanje cijena nije rješenje, već precizne reforme. No, s obzirom na brzinu promjena, moguće je da će se prije promijeniti geološke ploče nego hrvatski teritorijalni ustroj. Poslovni

Utorak (13:00)

Skupa država, skupa hrana, skupa šala

Ekonomist HUP-a: Nastavi li se bojkot trgovina, država bi se mogla naći u većim problemima

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić upozorava da bi nastavak bojkota trgovina mogao dovesti do recesije, jer je hrvatska ekonomija protekle dvije godine rasla na steroidima osobne potrošnje. Ističe da je kupovna moć porasla, ali i da su plaće u javnom sektoru neselektivno rasle. Kritizira visoke poreze i pretjeranu regulaciju te napominje da je Hrvatska među članicama EU-a koje su najmanje smanjile PDV na hranu. Zaključak: država je preskupa, a rješenja nisu jednostavna – osim možda gladnog naroda. N1

Nedjelja (12:00)

'Oni koji su štrajkali prije 100 i 200 godina nisu imali ništa, a mi danas imamo sve'

Beck: Bojkot dućana potez je očajnika, kao što su nekad štrajkovi bili vapaj ugnjetavanih

Supermarketi dobro znaju da moramo jesti, prati zube i veš. Odricanje od gaziranih pića i flaširane vode, koje ionako nije nikad ni trebalo kupovati, ubod je komarca. Štrajk glumaca i scenarista 2023. u Kaliforniji izazvao je gubitak 45.000 radnih mjesta – ljudi su doslovno gladovali, ali nisu se predavali – i dobili su od studija bolje ugovore. Jesmo li spremni štrajkati glađu? Jer kao potrošači doista nemamo što ponuditi osim golog života. Štrajk kirurga u Čakovcu ima izgleda za uspjeh jer su ljudima potrebni i jer si grad ne može priuštiti da ih izgubi; ali jesu li hrvatski kupci toliko bitni stranim trgovačkim lancima da će za njih spustiti cijene ili će robu jednostavno preusmjeriti nekamo drugamo? Mi smo već odavno napustili tim proizvođača i prešli u potrošače – nas ne definira ono što izrađujemo, nego koje brendove kupujemo. Boris Beck za Večernji (a i za Narod)

01.02. (13:00)

I u bojkotu neki će morati početi od sebe

Andrassy: Na dan bojkota, kafići su bili puni kao i na ostale dane – isti oni u kojima su nam kave preskupe, ali ih pijemo

Dva dana prije bojkota, u jednoj drogeriji su ispražnjene police na kojima je stajao novi, viralni korejski puder – došao je niti 24 sata ranije, a rasprodao se praktički odmah, po cijeni koja ne parira drogerijskim cijenama. Mjesec dana prije bojkota, na adventu se stajalo u redovima za preskupe Dubai fritule. Poštanski uredi su vječno krcati paketima, a osoblje na šalteru sjedi zabarikadirano kutijama koje ne prestaju stizat. Kakve to veze ima s ičim? Ima jer Hrvatska počiva na slanju dvosmislenih signala – jedan je da je sve preskupo i da se nešto treba promijenit, a drugi da nam ipak treba sve, što u konačnici šalje poruku da ćemo uvijek pronać način da kupimo stvari koje nam možda ne trebaju, makar se morali i zadužit.

Zbog ovog “ima se, može se” stava, između ostalog, HNB od 1. travnja uvodi makrobonitetne mjere kojima ograničuje kriterije kreditiranja potrošača – mjere su makroprudencijalnog karaktera jer se ljudi sve više nenamjenski zadužuju, dugovi se sve teže naplaćuju, a nada je da će djelovanje biti antiinflatorno, odnosno smanjit količinu novca u opticaju. I nije stvar u jednom puderu, jednoj kavi, jednim Dubai fritulama i povremenom potrebom da se počastimo paketom koji će nas dočekat u Pošti – stvar je u financijskoj pismenosti i kratkovidnosti kad je u pitanju ponašanje potrošača. Andrea Andrassy za Miss7

31.01. (16:00)

Ako baš moraš u dućan, brzo da te nitko ne vidi

Bojkot trgovina: Brojni shopping centri ponovno prazni, pojedini lanci najavili smanjenje cijena za više od tisuću proizvoda

  • Ekonomist Andrej Grubišić: Neodlazak u trgovinu na kratki period je više oblik signalling efekta nego suštinskog utjecaja na uzroke inflacije, potrošači su pogonjeni svojim interesom uzrokovali propast većine malih kvartovskih dućana u zadnjih 20 godina, a u korist velikih šoping centara. Drugi razlog prolongirane inflacije je ekspanzivna fiskalna politika države. Drugim riječima – snažna državna potrošnja (Index)
  • Foto i video: Trgovine i centri diljem zemlje prazni (Večernji, Index), bojkotiraju se i restorani, dostavljači, drogerije, banke… (Poslovni)
  • Trgovci će imati sedam dana prilagodbe na Vladin novi popis ograničenih cijena, nakon Konzuma, i Kaufland najavio smanjenje cijena za 1000 proizvoda (Večernji, tportal)
  • Komentari na Forumu
31.01. (09:00)

'Sometimes doing nothing is the most violent thing to do' - Slavoj Žižek

Halo, inspektore: Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda

  • Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje (Index)
  • Država je ostala zatečena tako masovnim, jedinstvenim i glasnim bojkotom svojih građana, a država ne voli kada se narod buni. Pa se pokrenula. Najavljuju strože sankcije za trgovce koje ulove u prekršaju. Najavljuju stavljanje u žurnu proceduru „Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena“. Proširena je lista proizvoda s ograničenim cijenama i s tim u vezi niz promjena u trgovinama. Pokrenut će se valjda napokon i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja – kažu s platforme
  • Organizator bojkota: Artikli koji nikad nisu bili sniženi 50%, sad su sniženi 50% (Poslovni)
  • Kako su Split i Zagreb došli u društvo najskupljih gradova? Prosječna plaća triput manja, a ove cijene skoro iste (N1)
  • Ugostitelji o bojkotu: “I mi smo suočeni s visokim cijenama” (N1)
  • Tema na Forumu
30.01. (10:00)

A da se vratimo sto godina unatrag?

Bojkot je uspio, iako još nije zbog njega pala cijena niti jednog artikla u hrvatskim trgovinama

Gorka istina glasi: trgovci u slobodnotržišnoj ekonomiji imaju pravo raditi s cijenama što im god srcu drago. Ni dobra vijest nije nova: slobodnotržišni režim nije ni bogomdan ni samorazumljiv. On je produkt neke političke borbe ili njezina izostanka. Kupcima je dosta prebacivanja krivnje na anonimne dobavljače. Dosta im je i muljanja na temu iznimno visokih komparativnih troškova. Znamo da u Hrvatskoj nije viša ni cijena rada, ni zemljišta, ni porezi, oni pogotovo ne. Nismo ni toliko udaljeni od žiže europskog tržišta da bi razliku činio trošak transporta. No daleko smo taman toliko da bismo pretrpjeli sve probleme namijenjene periferiji. Veliki strani trgovci zadržavaju profit u matičnim zemljama pomoću manipulacije transfernim cijenama vlastite robe koju ovamo uvoze. Uz tu nadgradnju marže, baš uvoz je ključna riječ. Igor Lasić za Novosti.

  • U Hrvatskoj je danas inače počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe (N1)
29.01. (00:00)

Cijene u svemiru, a plaće na Zemlji: Svemirskog broda do plaće još nema

Trgovci na udaru: Zarađuju li stvarno na tuđoj muci? Analitičar: Baš i ne

Iako su trgovci ostvarili neke dodatne profite, analiza ne potvrđuje tvrdnje da su oni glavni krivci za rast cijena hrane. Na rast cijena utječe niz faktora, a trgovci su samo jedan od aktera u tom lancu. Potrošači, proizvođači, država i monetarne vlasti također snose dio odgovornosti. Često se trgovci optužuju da “kradu” od potrošača, ali analiza pokazuje da je situacija složenija i da su svidionici u lancu prehrambene proizvodnje u nekoj mjeri profitirali od rasta cijena. Trgovci su suočeni s rastućim troškovima, kao što su plaće i ostali operativni troškovi, što ograničava njihovu sposobnost povećanja profitnih marži. tportal

28.01. (11:00)

Police pune, novčanici prazni

Otvoreno: Revolucija u kolicima – bojkot kao nova šoping strategija

  • Prošlotjedni bojkot trgovačkih lanaca smanjio je promet za 53%, a broj računa pao je za 44%. Novi bojkot cilja Lidl, Eurospin, DM i tri proizvoda: Coca-Colu, vodu i deterdžente. Razlike u cijenama između Hrvatske i matičnih zemalja lanaca izazvale su revolt, dok sindikati tvrde da trgovci zarađuju na visokim maržama i preskupom PDV-u. Iako trgovci ističu rast ulaznih troškova, građani poručuju: “Dosta je!”. Savjet? Ako police ostanu pune, cijene bi ipak mogle pasti. Hoće li bojkot promijeniti igre s cijenama, ili ćemo samo šetati pored prepunih polica? Vrijeme će pokazati, rezime je sinoćnjeg Otvorenog. Stvar komentiraju i na Forumu.
  • Komentar iz Radničke Fronte: Nije ni završio bojkot protiv visokih cijena, a sa svih su strana ispuzali razni ekonomski „stručnjaci” da bi nam objasnili koliko je dobro poslati poruku, ali da ipak treba stati, jer bi u protivnom mogli izazvati recesije, otpuštanja te probleme za ekonomiju. Kapitalizam, na kraju, ipak voli samo performativne prosvjede, one nakon kojih možemo reći “Ajde baš lijepo, ‘ajmo sada po starom.” Pa nemojte da vam padne na pamet recimo – ne trošiti. Proizvodi možda jesu skuplji nego u zapadnoj Europi, gdje su plaće kud i kamo više, ali trebamo biti razumni i održavati ovaj sveti slobodni ekonomski model u kojem svi imamo “potrošačka prava”. A pravilo broj jedan za potrošačka prava je naravno – da si potrošač.
  • Vlada otvoreno podržava bojkot. Itekako joj odgovara, skupljaju političke poene na tome: Vlada, ukratko, razloge za visoke cijene vidi isključivo u pohlepi trgovačkih lanaca, djelomično i na rastu plaća koji potiče potrošnju, ali vlastitu krivicu za najveću inflaciju u EU – ne vidi (Index)