Slab polarni vrtlog i La Niña donose potencijalno ekstremne zime - Monitor.hr
Jučer (14:00)

Klimatske promjene nisu samo ljetne vrućine

Slab polarni vrtlog i La Niña donose potencijalno ekstremne zime

Stručnjaci predviđaju da bi zima 2024./2025. mogla biti iznimno hladna i nestabilna zbog neobičnog ponašanja polarnog vrtloga i utjecaja La Niñe. Slabiji razvoj vrtloga nad Arktikom može dovesti do prodora hladnog arktičkog zraka u Europu, uz nagla zahlađenja, oluje i pojačane snježne padaline. La Niña dodatno pojačava ove efekte, uz mogućnost iznenadnih stratosferskih zatopljenja, koja su u prošlosti uzrokovala osobito hladne zime u Europi. Dnevno


Slične vijesti

Četvrtak (13:00)

Beskonačno tržište, konačan planet: Kad ekonomija prestigne fiziku

Grisogono: Sa zapadnjačkom potrošačkom perspektivom nećemo moći dalje

Klimatolog Branko Grisogono o klimatskim promjenama je za Lider razgovarao iz ekonomske perspektive: Zemlja je konačna, ljudi je sve više i ne možemo imati beskonačna tržišta. Ne možemo se više držati političke ekonomije Johna Lockea, koji je tržišnu ekonomiju temeljio na Newtonovoj fizici i beskonačnoj dugoj kosini. Fundamentalna je pogreška u tome što kosina nije beskonačna. U njegovo su vrijeme imanja bila cirkularna, sve se ondje recikliralo, no ako svijet današnjice nastavi s današnjim tipom liberalizma i sebičnošću, za koje stoljeće suočit ćemo se s krajem priče.

17.09. (15:00)

Vrijeme ekstrema je novo normalno

Grisogono: Znanost o klimatskom sustavu nije dovoljno razvijena

Jako se teško sada braniti i to će biti sve teže. Čovječanstvo mora ići u povlačenje na različite načine. Prilagodba je sad sve kompliciranija. Odgoj i obrazovanje nam kasni. Tu liberalizam ne pomaže puno, ali to nije moja disciplina, i nedostaje daljnje istraživanje. Znanost o klimatskom sustavu nije dovoljno razvijena. Veliki igrači na engleskom kažu blame game, tko je kriv, to jednostavno ne funkcionira. U Hrvatskoj nemamo ni jedan klimatološki institut. Mi nemamo ozbiljnu politiku prema tome. S globalne skale treba isto gledati regionalno, rekao je Branko Grisogono, klimatolog i profesor na PMF-u u Zagrebu. Apsolutno se moramo drugačije predstaviti pred životom, jer nikad čovječanstvo, što se zna iz povijesti, nije bilo pred ovakvim izazovom. HRT

16.09. (22:00)

Jadne :(

Bez topline i insekata kojima se hrane, lastavice ne mogu preživjeti, a na njih sve teže nailaze

Dramatične fotografije šire se ovoga vikenda po društvenim mrežama, zbunjene ptice selice, posebno lastavice, okupljaju se po prozorima i balkonima, lete nisko u skupinama. Austrijske udruge koje se bave pticama objavile su fotografije desetaka ptica koje uginule ili nemoćne leže na tlu. Bez topline i insekata kojima se hrane, lastavice ne mogu preživjeti. “Dojave stižu sa svih strana, svi smo nemoćni“, kaže Manuel Jacmenović iz Društva za zaštitu, pomoć i proučavanje ptica Ornitološki laboratorij. Sa sve učestalijim naglim promjenama vremenskih uvjeta koje su posljedica klimatskih promjena, ove krhke ptice nemaju šanse. H-alter

08.09. (09:00)

Pustinja ili kišna šuma? Tko će znati u ovom klimatskom kaosu

Kiša u Sahari: Nešto se ozbiljno mijenja

Sahara, jedno od najsušnijih mjesta na Zemlji, doživljava neuobičajene kišne padavine, s pet puta više oborina nego što je uobičajeno za rujan. Kiša, koja inače rijetko dolazi u jesen, pokazuje promjene u globalnom klimatskom sustavu. Trenutno su pogođeni dijelovi Malija i Mauritanije, gdje su kiše popraćene meteorološkim snimkama koje prikazuju kretanje kišnih oblaka. Takvi vremenski uvjeti u Sahari su rijetki, ali rastući znakovi klimatskih promjena čine ih sve češćima. tportal

01.09. (10:00)

Ne želim vas plašiti, ali...

Klimatolog: Golfska struja slabi, zato što se u prosjeku smanjuju razlike temperatura između suptropskih i subpolarnih regija

Općenito, buduće klimatske promjene mogu se sažeti tako da se kaže tamo gdje je suho i vruće, bit će to još žešće. A tamo gdje je vlažno i jače su oborine, to će također biti u prosjeku žešće. S klimatskim promjenama došlo je do još jednog nehotičnog “obogaćivanja” svakodnevnog rječnika. Sve češće se susrećemo s izrazom i pojavom “superćelijskih oluja”. To su jedini olujni oblaci koji sami proizvode vlastitu rotaciju u početno nepostojećoj rotaciji u vertikalnom smjeru. Proizvode najveća zrna tuče, zauzimaju najveće horizontalne površine te se najdublje probijaju u donju stratosferu. Kad bi se sutra drastično smanjila emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova, atmosferi bi za oporavak trebalo dvadesetak godina. No oceani imaju pamćenje dulje od tisuću godina i nastavili bi se zagrijavati… Nacional

27.08. (16:00)

S vrha katedrale bacat ćemo banane - i to domaće

Tradicionalne kulture poput kukuruza postupno će nestajati, dok će suptropske biljke postati uobičajene

Promjene se već osjećaju, a očekuje se da će se nastaviti i pogoršavati, osobito u Dalmaciji, koja postaje sve sušnija i toplija. Profesor Branko Grisogono upozorava da su posljedice ovih promjena dalekosežne i da će utjecati na sve aspekte života. Nedostatak oborina, porast temperature i učestale oluje već dovode do deterioracije tla, smanjenja bioraznolikosti i dolaska invazivnih vrsta. Grisogono nije optimističan glede trenutnog odgovora na klimatske izazove u Hrvatskoj, ocjenjujući domaću politiku prema klimatskim promjenama s niskom ocjenom od 2,5. Naglašava da bez proaktivnog pristupa, implementacije postojećih zakona i suradnje između različitih sektora, Hrvatska će se suočiti s ozbiljnim izazovima u budućnosti. HRT

24.08. (15:00)

Vruća glava

Klimatske promjene utječu i na mozak, sve više studija to dokazuje

Ne radi se samo o našem planetu ili o našem tjelesnom zdravlju: negativan utjecaj sve toplije klime proteže se i duboko u naše moždane brazde. U toplijim danima je manje vjerojatno da će imigracijski suci presuditi u korist tražitelja azila, studenti slabije prolaze na ispitima, češći je internetski govor mržnje, ali i nasilje u obitelji, dok nogometaši češće rade prekršaje i dobivaju kartone (a suci lakše posežu za njima)… Novije studije sugeriraju da bi klimatske promjene mogle pogoršati ionako značajan postotak neurodegenerativnih poremećaja, poput Parkinsonove i Alzheimerove bolesti, a postoji veza između izlaganja visokim temperaturama u ranoj trudnoći i kasnijim poremećajima kod djeteta. Danas znamo da mozak nije statična nakupina samoregulirajućeg tkiva nego dinamičan, živi krajolik oblikovan konturama našeg okoliša, kaže Igor Berecki malo podrobnije za Bug.

20.08. (18:00)

Jer se ljeti ne možeš više rashladiti uz južno more

Coolcation: Hladnije turističke destinacije u Europi bi u budućnosti mogle trajno profitirati od klimatskih promjena, Skandinavija već naveliko promovira turizam

Prema studiji Europske unije, iz ove situacije bi se narednih godina mogao razviti trajan trend. Na temelju podataka iz 269 europskih regija procijenjeni su učinci trenutnih klimatskih uvjeta na turizam. Zaključak studije: „Uočavamo jasan jug-sjever trend u promjenama turističke potražnje. Sjeverne regije profitiraju od klimatskih promjena, dok se južne regije suočavaju sa značajnim padom turističke potražnje.” Međutim, nisu svi u zemlji zadovoljni ovim trendom. Popularne regije, posebno u ljetnim mjesecima, trpe posljedice masovnog turizma. U Švedskoj se također raspravlja o tome je li potrebno da zemlja na ovaj način profitira od klimatskih promjena.  „Coolcation” još uvijek nije masovni trend, ali se već sada u Skandinaviji vide posljedice klimatskih promjena na turizam u Europi. A one će vjerojatno u narednim godinama, posebno ljeti, bivati sve veće. DW

04.08. (14:00)

Dobrodošli u novo normalno, snađite se kako znate

Klimatolog Grisogono: Dolaze nam paklena ljeta, društvo se treba reorganizirati

Branko Grisogono, klimatolog i profesor na zagrebačkom PMF-u, govorio je za HRT o sve češćim nestabilnim vremenskim prilikama i klimatskim promjenama. Istaknuo je kako idućih nekoliko desetljeća trebamo zaboraviti ljeta koja smo nekada imali. “Mi se moramo prilagođavati i pokušavati se bolje pripremiti da umanjimo takve efekte. To je neminovno. Svi detalji nisu bili prognozirani u klimatskim simulacijama, što je razumljivo. To su samo numerički modeli. A priroda je mnogo kompleksnija od bilo kojeg modela”. Primijetio je kako se sve više troši energije na hlađenje ljeti nego za grijanje zimi, sa zaključkom kako se ne možemo boriti protiv klimatskih promjena na stari način. Poslovni

29.07. (14:00)

Zaustavi se vjetre, pita bi te nešto

Zašto su oluje sve razornije? Odgovor se krije nasred Atlantika

Postoji jasan sezonski ciklus uragana u Atlantiku, s vrlo malo ili nimalo zimi, a vrhunac je u rujnu. Snažan, rani početak sezone uragana u skladu je s onim što bismo očekivali s klimatskim promjenama. Izuzetno topli oceanski uvjeti koje sada vidimo potaknuti su klimatskim promjenama, iako postoje i drugi čimbenici koji ovu sezonu čine posebno aktivnom, poput sadašnjeg prijelaza iz El Nina u La Ninu, što ima tendenciju poticanja olujne aktivnosti, piše BBC. Utvrđeno je kako uragani sve više mijenjaju smjer, a smanjenje onečišćenja imalo je i jednu negativnu posljedicu – dodatno zagrijavanje zraka iznad Atlantika. tportal