Uredbom o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti još je 2007. uspostavljen europski mehanizam za rješavanje prekograničnih sporova do dvije tisuće eura vrijednosti. Europski parlament ga je na ovotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu dopunio kako bi bio što pristupačniji korisnicima.
Mehanizam za rješavanje malih prekograničnih pritužbi na razini EU je vrlo jednostavan. Oštećena strana ispuni online formular koji se automatski upućuje na nadležni sud. Ukoliko su potrebna saslušanja odvijaju se preko skypea kako bi se smanjili troškovi. Kada sud donese presudu, ona se jednostavno isprinta i može provesti u bilo kojoj zemlji članici EU.
Hrvatska zastupnica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Biljana Borzan je istaknula kako su se na taj način sudski procesi skratili s dvije i pol godine na otprilike pet mjeseci.
“To jako puno znači prosječnom potrošaču. U situacijama kada kupi robu preko interneta iz druge članice EU pa po isporuci shvati da je zakinut ili prevaren, potrošač najčešće izračuna da mu se ne isplati radi manjeg iznosa koji je dao ulaziti u skupu bitku s trgovcem. Naravno, idući put prevareni kupac neće kupovati online, a trgovac će bez straha varati i to dodatno šteti europskoj ekonomiji”, objašnjava Borzan.
Također, Uredbom je određeno da trošak procesa ne smije biti veći od 10 posto iznosa oko kojeg se spori.
Komisija je predložila da se postojeća gornja granica vrijednosti tužbe podigne sa dvije na pet tisuća eura. Budući da potrošači većinom imaju žalbe do dvije tisuće eura, procjena je da to na njih najčešće značajno utjecati, ali hoće na male i srednje poduzetnike. Naime, ako primjerice proizvođač vina pošalje nekoliko sanduka vina u dugu državu, a ne može se naplatiti, nadoknadu za štetu koju je pretrpio može tražiti ovim mehanizmom.
“Ovaj mehanizam su do sada i mali i srednji poduzetnici slabo koristili. Zato pozdravljam odluku o povećanju vrijednosti tužbe jer je procjena kako će se oko 50 posto njihovih tužbi moći rješavati kroz ovaj sustav”, kazala je Borzan tijekom plenarne rasprave.
Borzan je naglasila kako najveći problem tog mehanizma što jako malo građana u EU uopće zna da postoji.
“Čak 82 posto potrošača te malih i srednjih poduzetnika ne zna da mogu koristiti ovaj instrument u situacijama kada imaju male reklamacije, kada se ne mogu naplatiti ili pak kada primjerice traže naknadu štete za vozilo koje je oštećeno van njihove zemlje. Ovaj mehanizam je za svaku pohvalu, ali činjenica da primjerice u Bugarskoj bilježimo samo 3 prijave godišnje, a u Španjolskoj čak 1047 govori da neki potrošači uopće nisu informirani i tu trebamo uložiti dodatne napore”, zaključila je Borzan.