Sky Shield: protuzračna obrana Europe - Monitor.hr
24.09.2023. (16:08)

Nevidljiva kupola za što veće područje

Sky Shield: protuzračna obrana Europe

No to Sky Shield

U zaštitnom kišobranu NATO-a za Europu postoje nedostaci koji bi trebali biti uklonjeni sustavom protuzračne obrane European Sky Shield Initiative (ESSI -Europski nebeski štit), koji je Njemačka pokrenula prošlog listopada. Tada je 15 zemalja na marginama sastanka NATO-a u Bruxellesu potpisalo deklaraciju o namjeri uspostavljanja europske protuzračne obrane. Pored Njemačke to su: Belgija, Bugarska, Estonija, Finska, Velika Britanija, Latvija, Litva, Nizozemska, Norveška, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Češka i Mađarska. Kasnije su se pridružile Danska, Švedska, Austrija i Švicarska. Francuska, Italija i Poljska još nisu pristupile inicijativi. Pariz je kritizirao planove kupovine tehnologija iz Izraela i SAD-a. Cilj ESSI-ja je nabava obrambenih sustava kratkog, srednjeg i dugog dometa kako bi se mogle spriječiti sve prijetnje iz zraka. U tu svrhu se postojeći sustavi zaštite trebaju zamijeniti modernima kao što je IRIS-T. S pomoću IRIS-T moguća je obrana od raketa, krstarećih projektila, dronova, aviona i helikoptera na udaljenosti do 40 kilometara i na visini do 20 kilometara. Cijena po komadu: oko 145 milijuna eura. Deutsche Welle


Slične vijesti

Jučer (18:00)

Europa obećava spas prirode – ali zaboravila je kalendar i novčanik

Poražavajući izvještaj: EU zaostaje u ispunjavanju ciljeva obnove prirode

Unatoč ambicioznoj Strategiji bioraznolikosti za 2030., izvještaj BirdLifea otkriva da EU sporo napreduje u obnovi prirode. Iako Zakon o obnovi prirode postavlja dobre temelje, njegov uspjeh koče manjak financija i provedbe. Poljoprivredne prakse ostaju neodržive, morski ekosustavi slabo zaštićeni, a politička djelovanja ne prate obećanja. S postojećim tempom i resursima, ciljevi za 2030. čine se nedostižnima, unatoč hitnosti krize bioraznolikosti. Izvještaj apelira na odlučnije djelovanje i ulaganja kako bi se očuvala priroda, ekonomija i budućnost Europe. Green

11.11. (20:00)

U sendviču većih sila

Vizek: EU je i bez Trumpa u nezavidnoj situaciji, pravila globalizacije ne kroje se samo na Zapadu

Ponovni dolazak Donalda Trumpa na vlast samo pogoršava ionako već lošu situaciju u kojoj se nalazi Unija. Čitav niz zemalja u njemačkom okružju ili direktno ovisi o stanju njemačke ekonomije ili se trudi oponašati njemačku ekonomsku strukturu kako bi ostala konkurentna. No bez jeftinih ruskih energenata i uz sve intenzivniju konkurenciju Kine u proizvodima u kojima je europska industrija imala tradicionalnu komparativnu prednost, monocentrični njemački ekonomski model se polako, ali sigurno ispuhuje. A ispuhivanje njemačkog modela će za posljedicu imati ekonomsko usporavanje čitavog kontinenta. Energetske tranzicije u Uniji neće biti bez suradnje s Kinom, a ako Unija Kini nametne carine na električne automobile, Kinezi će imati na raspolaganju učinkovite mjere odmazde. Hoće li Unija pronaći način da se prilagodi i zaštiti svoju poziciju, ili će nastaviti gubiti korak u globalnoj utrci, pitanje je na koje će odgovor donijeti godine koje dolaze. Maruška Vizek za tportal.

06.11. (23:00)

Svemirski ratovi u ekonomskom izdanju

EU carinama na kineska vozila odgovara na globalnu ekonomsku podjelu

Europska unija uvodi dodatne carine na kineska električna vozila zbog tvrdnji da subvencije kineskim proizvođačima narušavaju tržište. Ove protekcionističke mjere pogađaju i europske kompanije, osobito njemačke, koje ovise o kineskom tržištu. Kina je odavno prerasla ulogu “svjetske tvornice” i postala globalni igrač, a rastuća ekonomska podjela svijeta, uz američku dominaciju, dovela je Europu u nezavidnu poziciju između dva giganta. Kraj slobodne trgovine već je postao stvarnost, upozoravaju stručnjaci, a globalna tržišta sve više mijenjaju svoje lice. Poslovni

28.10. (12:00)

Teško do novih zvjezdica

Starešina: Što je EU propustio primijetiti u bivšem komunističkom bloku

Europska unija prisiljena je ubrzano učiti da za države kandidatkinje više nije bezuvjetno privlačna kao prije dvadesetak godina, a još je manje predmet njihovih snova kao prije tridesetak godina. Administracija EU-a nikad se nije potrudila razumjeti društva bivšega komunističkog bloka, očekujući da se njihova fascinacija EU-om podrazumijeva, promičući po polufeudalnim društvima antikorupcijsku čistoću, nadnacionalnu državu i LGBTQ prava. Putin je iskoristio bivše sovjetske mreže u kombinaciji s novim oligarsima za promidžbu svojega velikoruskog narativa. I sad se, u osvit nove runde izbora u Gruziji i Moldaviji, čudi što im to radi Putin. Pa – radi. Kao i u Srbiji, BiH, Crnoj Gori… Višnja Starešina za Lider.

13.10. (17:00)

Kad umjetna inteligencija postane stvarna

EU AI Pakt: Priprema za budućnost umjetne inteligencije

Europska unija aktivno nastoji postati tehnološki lider putem EU AI Akta i EU AI Pakta, koji podržava dobrovoljne obveze tvrtki prema regulaciji umjetne inteligencije (AI). Pakt poziva članice na primjenu strategija upravljanja AI-jem, mapiranje visokorizičnih sustava i promicanje AI pismenosti. Multinacionalne korporacije i mala poduzeća već su potpisnici Pakta, dok mnogi uvode dodatne mjere poput osiguranja ljudskog nadzora i transparentnog označavanja AI generiranog sadržaja. EU ovom inicijativom nastoji privući globalne talente i zadržati tehnološku relevantnost u natjecanju sa SAD-om i Kinom. Bug

27.09. (15:00)

Svi bi na zapad

Promjena broja stanovnika u EU državama u posljednjih 30 godina

Prikazana je usporedba broja stanovnika 1993. i 2023. u postocima. Tako je Turska povećala stanovništvo za 49 posto, Irska za 47 posto, dok je Hrvatska smanjila za 16 posto. Stanovništvo Hrvatske ubrzano stari. Do 2030. naša zemlja zabilježit će najveći pad broja stanovnika među članicama Europske unije. Novo izvješće Svjetske banke upozorava da je to potencijalni rizik za gospodarstvo. HRT

23.09. (10:00)

EU na trostrukom toboganu

Sigurnost, konkurentnost i energetika monumentalni su izazovi Starog kontinenta

Europska unija suočava se s tri povezane krize: slabljenjem konkurentnosti, sigurnosnim prijetnjama zbog rata u Ukrajini i energetskoj krizi koja ju čini manje konkurentnom naspram SAD-a i Kine. Tri nova izvješća, uključujući ona Enrica Lette i Marija Draghija, slažu se da EU treba dublju integraciju, osobito na jedinstvenom tržištu energetike i financija. No, napredak koče otpor država članica i rastući ekonomski nacionalizam. Ključne reforme zahtijevaju hrabrost, no nacionalni političari nisu skloni riskirati zbog nepopularnosti kod birača. Poslovni

06.09. (18:00)

Nisu samo botovi lažni – čak ni domena nije stvarna

FBI otkrio tajne podatke kako su Rusi lažima i manipulacijama djelovali u EU

Američka vlada optužila je dvojicu Rusa za utjecaj na američke izbore i zaplijenila preko 30 internetskih domena povezanih s kampanjom. Dokumenti FBI-a otkrivaju i širu rusku operaciju usmjerenu na europske zemlje, poput Njemačke, Francuske, Italije i Ujedinjenog Kraljevstva. Cilj je bio izazvati podjele, diskreditirati SAD te oslabiti podršku Ukrajini. Korištene su krivotvorene verzije poznatih medija i botovi za širenje lažnih informacija. Njemačka je posebno identificirana kao ranjiva meta zbog svoje ovisnosti o ruskom plinu. Index

27.08. (09:00)

Godišnji je prošao, idemo radit

Politico: Von Der Leyen je u prvom mandatu bila krizna menadžerica, izazovi kakvi su pred njom slamaju političare

Europski parlament rascjepkaniji je nego ikada. Rat u Ukrajini ne pokazuje znakove jenjavanja (kao ni sukobi na Bliskom istoku), dok Sjedinjene Države oklijevaju oko daljnjeg financiranja Kijeva. Trump bi mogao pobijediti na izborima u SAD-u u studenome. Tijekom sljedećih pet godina Von der Leyen će također morati pripremiti EU za buduće proširenje – Crna Gora, Moldavija i Ukrajina. Tu su i napeti odnosi s Charlesom Michelom, a iako su uspjeli potisnuti rastuću desnicu, morat će naporno raditi kako bi uvjerili europske zakonodavce da podrže nove zakone. Index

03.07. (18:00)

Što ste kupovali za bagatelu, kupovali ste

EU će uvesti carine na jeftinu robu s AliExpressa, Temua, Sheina…

Prema važećim propisima EU, pošiljke kupljene online u zemljama izvan EU ne podliježu carini ako im vrijednost ne prelazi 150 eura. Europska komisija predložit će do kraja mjeseca ukidanje tog limita. Kritičari Sheina i Temua u Sjedinjenim Državama već su se požalili da kompanije koriste carinska izuzeća kako bi potkopale konkurenciju i izbjegle carinske preglede proizvoda. Takva praksa pomaže dvjema tvrtkama da kupcima diljem svijeta nude haljine po cijeni od samo osam dolara i pametne satove za 25 dolara, primjećuje Reuters. Index