Skupljanje kovanica je težak posao - Monitor.hr
25.01.2017. (22:54)

Kuna po kuna - palača

Skupljanje kovanica je težak posao

Većina ljudi je labilna i potpuno nedisciplinirana za ovakav oblik uštede. Može se skupiti 620 kuna mjesečno, ali da biste ‘uhvatili’ neki svoj ritam, potrebno je izdržati prvih nekoliko mjeseci štednje bez orobljavanja kasice. Drugi problem s kovanicama je logistički. Budući da ih je malo besmisleno držati po kući jedini izlaz je novac redovito nositi u banku, trpjeti mrske poglede i psovke nesretnika u redu iza vas. Jutarnji


Slične vijesti

26.07. (08:00)

Numizmatičari, navalite

HNB izdaje nove kovanice, zlatnik s motivom otoka Suska u boji košta sto eura

Hrvatska narodna banka izdaje zlatnu numizmatičku kovanicu i srebrne numizmatičke kovanice “Otok Susak”, s prigodnim motivima tog otoka. Zlatnik se izdaje u boji u apoenu od 100 eura, srebrnjak u apoenu od 6 eura također u boji, a izdaje se i srebrnjak u apoenu od 4 eura. Zlatnik od 100 eura izdaje se u količini ne većoj od 200 komada, srebrnjak od 6 eura izdaje se u količini ne većoj od 400 komada, a srebrnjak od 4 eura izdaje se u količini ne većoj od 1.000 komada. Poslovni

06.01. (12:00)

Da znaš što si bacio u fontanu

Raos: Porijeklo kovanog novca? Pitaj kemičara!

Ono što arheologe (a i numizmatičare) veseli je da zahvaljujući modernim instrumentalnim metodama nije potrebno novčić otopiti u kiselini – umjesto toga treba ga samo ozračiti rendgenskim zračenjem i iz snimljenog spektra fluorescencije (μ-X-ray fluorescence spectroscopy, μ-XRF) iščitati njegov sastav. Pa kakav je? Iako je riječ o (modernoj) bronci, dakle o leguri bakra i kositra, njezin sastav varira od novčića do novčića: bakra ima od 64,5 do 98,9 %, a kositra od 0,06 do 7,14 % (moderne bronce imaju 4 – 12 % kositra). No to je tek početak priče, jer se u kovini iz koje su iskovani novčići nalazi još sedam metala: olovo, željezo, cink, srebro, titanij, mangan i kalcij. Od toga dva (titanij i mangan) ne pripadaju izvornom novčiću nego su u njega dospjeli kontaminacijom iz tla. Nenad Raos o rimskom novčiću, s gledišta kemičara, za Bug.

28.12.2022. (13:00)

Falit će mi medo

Kuna odlazi u povijest i postaje građevni materijal

Zbogom, kuno: Petsto milijuna komada novčanica odlazi u rezališta - Portal grada Kaštela

Nakon što građani polože sve kune u banke, bit će ih dovoljno da se njima poploči 50 kilometara autoceste ili označi put od dna do vrha Mount Everesta. Više od pola milijarde banknota kune bit će izrezano i iskorišteno kao građevni materijal za toplinsku izolaciju kuća, stanova i drugih objekata. Novčanice, naime, nije moguće iskoristiti kao reciklirani stari papir, a ne mogu se ni spaliti zbog boja koje mogu onečistiti okoliš. Nakon uvođenja eura ostat će i 5200 tona kovanica koje će se prodati kao sirovina, rastaliti i koristiti za druge potrebe. Za ilustraciju, toliko otprilike teži 125 zagrebačkih tramvaja. “Kad se uvede euro, u optjecaju će biti jednaka količina novca kao kad je cirkulirala kuna. Primjerice, broj novčanica od 100 kuna zamijenit će proporcionalan broj novčanica od 10 i 20 eura”, pojasnio  je izvršni direktor Sektora za gotovi novac HNB-a Tihomir Mavriček za Hinu. Green/24sata

06.03.2021. (13:30)

Hoće li preživjeti medo, ptica ili riba?

Koji će motivi s kune preživjeti prelazak na novu valutu: ‘Šaljemo poruku o našoj državi i društvu‘

Ministarstvo financija i HNB da do kraja godine izradit će prijedlog zakona i druge akte kojima će se definirati sve vezano uz problematiku prelaska s kune na euro. Ministarstvo financija postat će nadležno tijelo za izdavanje kovanica eura, a zakon će definirati sve detalje vezane uz valutu. Novac će kovati Hrvatski novčarski zavod koji u tome ima dugogodišnje iskustvo. Komisija za odabir prijedloga likovnog rješenja nacionalne strane novom kovanom novcu sastoji se od 17 članova, predstavnika relevantnih institucija i stručnih udruga, a predsjednica joj je viceguvernerka Ivana Jakir-Bajo. Članovi su imenovani, no još se na znaju uvjeti natječaja te se raspravlja o zadržavanju rado viđenih motiva s trenutačnih kovanica poput mede s kovanice od pet kuna. Jutarnji list

05.02.2020. (21:28)

A mi ih bacamo

EU ukida neisplative kovanice od 1 i 2 eurocenta: U Hrvatskoj 1 lipa košta šest puta više

Europska komisija uskoro bi iz uporabe mogla povući kovanice od jednog i dva eurocenta, čiji troškovi proizvodnje premašuju njihovu nominalnu vrijednost. S tim u paketu išlo bi i pravilo o zaokruživanju cijena u trgovinama (primjerice umjesto 1,57 euro, cijena bi se zaokružila na 1,55 ili na 2 eura). U Hrvatskoj je isti problem s kovanicama od 1 i 2 lipe. Naime, kovanje 1 lipe košta 6, dok izrada kovanice od 2 lipe stoji 7 puta više od njene vrijednosti. Telegram

23.09.2016. (12:40)

Genijalan trik kako do kolica u trgovini – ako nemate kovanicu

28.04.2016. (12:06)

Što se događa s tisućama kovanica iz Fontane di Trevi?

02.02.2015. (10:18)

U Reiffeisen banci naplaćuju 2,5% kazne za plaćanje računa kovanicama