Škakljiva etika dužeg životnog vijeka - Monitor.hr
24.03.2016. (22:56)

Nejednaki u životu, nejednaki u izbjegavanju smrti

Škakljiva etika dužeg životnog vijeka

Očekivano trajanje životnog vijeka već uvelike varira. Povezano je s stupnjem obrazovanja, bogatstva i mjesta gdje živite. Eventualno produženje životnog vijeka vezano za eliminiranje bolesti povezanih s starenjem također bi bilo povezano s tom nejednakosti, budući da bi si oni s većim sredstvima lakše mogli priuštiti duži život. No tu su još implikacije koje bi duži životni vijek imao i na socijalno osiguranje, mirovine, otvaranje novih poslova uzrokovanih kasnijim umirovljenjima, gustoću urbane populacije, zatvorske kazne i još mnogo toga, piše Popular Science o etičkim pitanjima koje bi uzrokovalo produženje životnog vijeka.


Slične vijesti

19.01. (19:00)

Filozofi su zapravo prvi influenceri

Filozof Nigel Warburton: Peter Singer utjecajan je filozof, Slavoj Žižek često priča besmislice

Na nedavno održanoj godišnjoj konferenciji Instituta za filozofiju u Zagrebu jedan od govornika bio je filozof Nigel Warburton, suvoditelj popularnog podcasta Philosophy Bites, koji je do sada preuzet više od 47 milijuna puta. Za Index kaže: Najutjecajniji filozof s kraja 20. i početka 21. stoljeća bio je Peter Singer.  Njegove ideje o tome zašto bi bogatiji Zapad trebao dio svojih sredstava donirati kako bi učinkovito pomogao manje sretnima u drugim dijelovima svijeta dovele su do usmjeravanja milijuna dolara u te svrhe. Slavoj Žižek može biti zabavan i povremeno briljantan provokator, no njegova bujica nejasnih riječi često je besmislena. Njegova popularnost podsjeća na priču o carevu novom ruhu. Loša filozofija može se manifestirati na različite načine. Jedan od njih je izvođenje logičkih zaključaka iz netočnih premisa i tvrdnja da su ti zaključci apsolutna istina. Savršena logika ne jamči ništa ako ste pogriješili u početnoj točki. Poput znanstvenika, najbolji filozofi otvaraju svoje ideje za kritiku. 

19.01. (08:00)

Nekad radi dramatičnog efekta, danas radi manipulacije činjenicama...

Medijska fotografija i etičke dileme: Fotošop se koristio još od nekad…

Već u nekoliko tjedana suradnje na Zapadnom frontu 1917. godine, službeni fotograf i novinar sukobili su se oko etičkih pitanja u novinarstvu. „Pokušavao sam i pokušavao uhvatiti to u jednom negativu, ali rezultati su beznadni (…) Međutim, ukoliko negative nekoliko odvojenih događaja ukomponiramo u jedan, donekle se može stvoriti dojam kako moderno bojište izgleda”, zapisao je fotograf Frank Hurley u časopisu Australasian Photo-Review 1919. godine. Ovakve kompozitne fotografije Hurley je nazivao „fotografske impresijske slike”, odnosno „slike napravljene kako bi proizvele realističan dojam određenih događaja kombinacijom nekoliko negativa”. Tako je na nekim fotografijama primjerice, naknadno dodam dim, zbog efekta. U vrijeme kada se Hurley koristio ovom tehnikom, ovakva praksa nije bila neuobičajena. Međutim, današnji standardi novinarske etike bitno su drugačiji u odnosu na rane dvadesete godine prošlog stoljeća. Lupa