Službena istraga je još u tijeku, ali američki istraživački novinar Seymour Hersh tvrdi da zna tko je odgovoran za eksplozije iz rujna 2022. Dobitnik Pulitzerove nagrade na svome je blogu objavio detaljan članak u kojem tvrdi da su plinovod koji povezuje Rusiju i Njemačku uništili – Amerikanci. I to uz pomoć Norvežana. Nakon objave Hershove priče puno pitanja ostaje otvorenim, piše njemački javni servis ARD na svom portalu. Između ostaloga se prenose izjave vojnog stručnjaka Juliana Pawlaka sa Sveučilišta Bundeswehra u Hamburgu koji tvrdi da je Hersh selektivno birao činjenice „kako u toj priči ne bi bilo kontradikcija“. Mnogi mediji u Njemačkoj kritiziraju činjenicu da Hershov članak počiva na izjavi jednog jedinog, i to anonimnog izvora. Istraživački novinar je rekao da se radi o osobi „koja očito zna jako puno o tome što se događa“. DW
Kompanija Sjeverni tok 2 priopćila je da je plinovod konstruiran tako da je skoro nemoguće istovremeno oštećenje više cijevi zbog recimo brodske nesreće. Inače je plinovod kroz Baltičko more u ovom dijelu na dubini od oko osamdeset metara. U Moskvi pak kažu da ne mogu isključiti ni jedan scenarij. Navodno su vrlo zabrinuti zbog ove situacije, koja zahtijeva hitnu istragu jer je to pitanje energetske sigurnosti „cijeloga kontinenta”. CIA je još ljetos upozorila Berlin na moguće sabotaže na Sjevernom toku koje bi bio u stanju izvesti samo neki „državni akter”. Glasnogovornik njemačke vlade nije želio potvrdi ni demantirati te spoznaje. Iako službeni predstavnici vlasti nemaju još nikakve indicije tko bi mogao stajati iza sabotaže, počela je licitacija kome bi ovakav napad više odgovarao. Također se navodi da su tanke indicije da se iza napada kriju Amerikanci ili čak militantni borci protiv klimatskih promjena. Kako bilo ,posljedice su skok cijena na tržištu plina. DW
Uravnoteženje europskog tržišta plina tijekom posljednjeg ovogodišnjeg tromjesečja vrlo je malo izgledno, a Europa bi se potkraj godine mogla suočiti s nestašicom plina. Zalihe u skladištima na povijesno su niskim razinama, a Rusija nastavlja dozirati izvoz. Iako mogući spas postoji u ranom otvaranju Sjevernog toka 2, malo je izgledno da se to ostvari prije kraja godine. No, neki analitičari smatraju kako bi spas mogla donijeti blaga zima, jer uz trenutna rješenja koja Europa ima oštroj ne bi mogao prkositi ni taj spomenuti tok 2. Lider
Rusi su spremni na sankcije (mediji ih danima najavljuju i spekuliraju što bi mogle obuhvatiti), ali koliko se može iščitati, sve bi dali samo da se Sjeverni tok 2 ne nađe na tom popisu. I u Njemačkoj su različiti pristupi pitanju treba li se Sjeverni tok 2 naći na popisu zabrana. U SPD-u su više-manje suzdržani, ali traže da se vide svi politički i ekonomski izračuni i eventualni gubici, a Zeleni traže da se radovi odmah obustave. CDU Angele Merkel sklon je obustavi daljnjih radova, pogotovo ako to bude dogovor na razini EU, a pozicija krajnje ljevice i desnice je indikativna – protiv toga da se Sjeverni tok 2 dovede u pitanje su i Ljevica (Die Linke) i radikalni desničari iz AfD-a (Alternative für Deutschland). Piše Vlado Vurušić za Jutarnji list
Pod pritiskom američke vlade i prijetnjom sankcijama se s gradilišta plinovoda Sjeverni tok II (gotovo je 2.200 od 2.360 kilometara) povukla nizozemska kompanija Allseas čiji su specijalni brodovi neophodni za polaganje plinovoda na dnu Baltika. Zaprijetili su im zamrzavanjem sve imovine u SAD-u, zabranom transakcija preko američkih banaka, a njihovim radnicima uskraćivanjem radnih viza za SAD. Washington priprema i zakon koji predviđa sankcije za sve tvrtke ili osobe koje su na bilo koji način povezana s gradnjom Sjevernog toka, što bi se odnosilo i na privatne tvrtke i radnike državnih službi. To bi značilo da njemački državni službenik koji je povezan s izdavanjem neke od dozvola za Sjeverni tok II mora računati da će biti osobno sankcioniran. Deutsche Welle
Plinovodu Sjeverni tok 2 prije završetka prijeti odgađanje i zastoj jer je SAD uveo sankcije tvrtkama uključenima u njegovu gradnju. Američke sankcije usmjerene su prije svega protiv firmi iz Švicarske i Italije, čiji brodovi polažu cijevi na dno mora. Istovremeno, sankcije torpediraju pregovore s Ukrajinom oko transporta plina kroz tu zemlju. Kritičari projekta oduvijek su optuživali Rusiju i Njemačku da žele zaobići tranzit plina preko Ukrajine. DW
Velika većina zemalja Europske unije (svi osim Bugarske) prihvatili su kompromisno rješenje za izmijenjenu europsku regulativu o plinovodima koje neće ugroziti rusko-njemački projekt Sjeverni tok 2. Taj bi plinovod duljine oko 1.200 kilometara trebao dopremati ruski plin u Njemačku kroz Baltičko more, a prema novom dogovoru pravo na primjenu europske regulative odnosno na moguće izuzeće imala bi zemlja EU-a na čijem se teritoriju odnosno u čijim se teritorijalnim vodama nalazi prva interkonekcijska točka plinovoda – što je u slučaju Sjevernog toka 2 Njemačka. Konkretno ovo znači veću europsku kontrolu nad energetskim projektima, odnosno stroža pravila, ali projekt ide dalje (al Jazeera / Reuters). Forbes analizira da je Francuska popustila Njemačkoj po ovom pitanju, a da će zauzvrat tražiti, pa onda i dobiti, njemačku potporu za reformu EU po pitanjima proračuna i duga po francuskoj mjeri.
Američki veleposlanik u Njemačkoj upozorio je tvrtke sudionice u gradnji njemačko-ruskog plinovoda Sjeverni tok 2 da im prijete sankcije ako ne odustanu od projekta vrijednog 11 milijardi dolara. Novi plinovod treba prolaziti istom putanjom kao i Sjeverni tok 1, kroz teritorijalne vode pet zemalja, Rusije, Finske, Švedske, Danske i Njemačke. Trebao bi udvostručiti kapacitet plina koji se dobavlja za Europu. Index