Sjajno! – klasični glazbenici u Frankfurtu dolaze ljudima u kuće držati koncerte
Nature and nutrition. 📗 Learn more: https://t.co/p5zLsv8OG6 @1t_org pic.twitter.com/SXPuAyIi9c
— World Economic Forum (@wef) March 11, 2021
Nature and nutrition. 📗 Learn more: https://t.co/p5zLsv8OG6 @1t_org pic.twitter.com/SXPuAyIi9c
— World Economic Forum (@wef) March 11, 2021
Ansambl Zagrebački solisti poklonio je danas građanima besplatni koncert na Tržnici Dolac, povodom 66 godina svog djelovanja. Atmosfera na, subotom uvijek punoj tržnici, bila je fantastična, a građani su uživali u skladbama velikana klasične glazbe poput Wolfganga Amadeusa Mozarta, kao i u popularnim skladbama poput tanga iz filma ‘Miris žene’. Jutarnji…
“Dakako, moralna se panika ne javlja oko nedostatka koncertne ponude kao takve, već samo oko moguće nedovoljne frekventnosti koncerata glazbe s velikim G, odnosno glazbe određene historijske tradicije, redovito vezane za najviše društvene slojeve. No ukoliko upravo ta glazba (u pravilu klasična) ima problem s publikom, to bi mogao biti rezultat različitih procesa koji su postepeno dovodili do toga da društveni sloj koji joj je bio ključni konzument više nema glavnu ni zadnju riječ, već je glazbeno tržište otvoreno različitim ukusima i kulturnim potrebama, pa se čini da u šarolikosti kulturne ponude ona koja tradicionalno pripada društvenim elitama postaje manje vidljiva”, piše Bilten o percipiranom elitizmu klasične glazbe.
Zbor i Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem ruskoga dirigenta svjetskoga ugleda Stanislava Kočanovskog na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava održat će sutra navečer koncert povodom Dana državnosti (25.6.), a svirat će skladbe koje veličaju prirodne ljepote država i običaje naroda iz kojih potječu njihovi autori i djela – Zajca, Gotovca, Borodina, Čajkovskog, Chopina, Elgara…
Ansamblima Hrvatske radiotelevizije kao solisti će se pridružiti vrsni mladi glazbenici: pijanist Aljoša Jurinić, finalist Chopinova natjecanja i dobitnik pete nagrade na Natjecanju kraljice Elizabete u Bruxellesu te bariton Leon Košavić, dobitnik treće nagrade na devetom međunarodnom natjecanju Stanisław Moniuszko u Varšavi.
Svojim nastupom koncert će uveličati i mezosopranistica Martina Gojčeta Silić te virtuoz na tamburi bisernici, četrnaestogodišnji Marko Martinović koji će u kolovozu predstavljati Republiku Hrvatsku na Euroviziji mladih glazbenika u Kölnu.
Prognoza – vedro i toplo.
Koncert počinje u 19:45, ulaz je slobodan, a prijenos na HTV1 i HR3.
Program:
Petar Iljič Čajkovski: Uvertira 1812., op.4 (finale)Edward Elgar: Pomp and Circumstances – Land of Hope and Glory, koračnica br. 1
Frédéric Chopin: 1. koncert za klavir i orkestar u e-molu, op.11 ( 3. stavak)
Solist: Aljoša Jurinić, klavirAleksandar Borodin: Polovjecki plesovi iz opere Knez Igor
Jules Massenet: Meditacija iz opere Thaïs
Solist: Marko Martinović , tambura bisernica (hrvatski predstavnik na Euroviziji mladih glazbenika u Kölnu 2016.)Jakov Gotovac: Oda zemlji iz opere Mila Gojsalića
Solistica: Martina Gojčeta Silić, mezzosopranIvan pl. Zajc: Romanca Zrinskog; U boj, u boj; iz opere Nikola Šubić Zrinski
Solist: Leon Košavić, bariton
Festival Zrin kulturno je događanje koje će se održati od 21. do 27. svibnja u Zrinu, Hrvatskoj Kostajnici, Gorama i Sisku, u utvrdama, burgovima i posjedima obitelji Zrinski na Banovini. Koncept festivala je predstaviti posjede ove hrvatske plemenitaške obitelje kroz koncerte klasične glazbe s naglaskom na hrvatskoj skladateljskoj baštini svih stilskih razdoblja.
Ova manifestacija ima tendenciju prerasti u budućnosti u multimedijalni i multidisciplinarni festival na kojem bi se sveobuhvatno – kroz glazbu, književnost, dramske predstave, opere i stručna predavanja – predstavila baština Zrinskih. Za prvu godinu koncerti bi bili u Starom gradu Zrin i u Hrvatskoj Kostajnici.
ZRIN festival otvara se u starom Zrinu pored ruševina gotičke crkve Sv. Marije Magdalene u suradnji s Mađarskim kulturnim institutom iz Zagreba i ansamblom tradicijske glazbe, a predstavit će se hrvatski čembalist Pavao Mašić i mlada studentica sopranistica Elena Roce. Zahvaljujući istaknutoj hrvatskoj skladateljici Teni Borić na koncertu otvaranja bit će praizvedena sklade za čembalo pod naslovom Dišpet. Skladba je to koja koristi elemente napjeva Dalmatinske Zagore, dakle dijela Hrvatske od kud su Šubići stigli u Zrin i skladana je upravo za ZRIN festival. Sljedeće na programu je koncert na posjedu Gora pored Petrinje, na najvećem posjedu Templarskog reda, u gotičkoj crkvi BDM te u maloj baroknoj crkvi Sv. Ivana i Pavla. ZRIN festival kao multimedijalni projekt događa se u Hrvatskoj Kostajnici, u dvorani Zrinski hotela Central, gdje će biti promocija knjige Blagovanje u doba Zrinskih, ali iz perioda čakovečkog vlastelinstva. Festival se zaokružuje u suradnji s Gradskom galerijom Striegl – koncertom La tempesta di mare, jednog od naših najboljih ansambala Hrvatskog baroknog ansambla u Sisačkoj katedrali.
Program Zrina
21.05.-31.05.2016.
Zrin, Hrvatska Kostajnica, Gore, Sisak – Hrvatska / Croatia21. 05. – SUBOTA – 16.00
Ostaci gotičke crkve Sv. Marije Magdalene – Zrin
(u slučaju kiše i lošeg vremena koncert će se održati u crkvi Sv. Katarine u Divuši)
Koncert otvorenja u suradnji s Republikom Mađarskom i Mađarskim kulturnim institutom
Mađarski ansambl za tradicijsku glazbu Sebő együttes
Elena Roce, sopran
Pavao Mašić, čembalo
Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije – Gore22. 05. – NEDJELJA – 16.00
Antonia Dunjko, sopran
Igor Mrnjavčić, truba
Edmund Andler-Borić, orgulje22. 05. – NEDJELJA – 16.45
Kapela Sv. Ivana i Pavla – Gore
Silvio Richter, barokna violina
Krešo Haas, čembalo
Hotel Central, dvorana Zrinski – Hrvatska Kostajnica
Darko Varga: Hrana, kuhinja i blagovanje u doba Zrinskih, Meridijani, 2015.30. 05. – PONEDJELJAK – 17.00
Promocija knjige:
KUD Pounjski Pleter Dvor31. 05. – UTORAK – 19.30
Katedrala Uzvišenja Sv. Križa – Sisak
Zatvaranje festivala
Hrvatski barokni ansambl
“Nova sezona dirigentskog talent showa ‘Maestro’ na HRT-u pokazala je ne samo da se od klasične glazbe mogu napraviti zabavni i publici bliski sadržaji, nego da i kod nas postoji interes za takve stvari, a ne samo za sapunjare i reality debilane. Tužno je, međutim, što nam je potreban licencni format da bi nam to pokazao jer i kod kuće imamo takvih sadržaja, samo što su pomalo gurnuti u zapećak”, piše Zrinka Pavlić.
Mozartov Rekvijem nikad ne bi bio poznat kao Mozartov da se pitalo grofa Franza von Walsegga. On je od Mozarta naručio djelo namjeravajući ga predstaviti kao svoj rad, baš kao što je učinio s mnogim drugim skladbama. Besramni život austrijskog aristokrata kao pseudo-kompozitora jedna je najvećih prevara u povijesti glazbe, a o ostalima pročitajte na Guardianu.