Hajdaš Dončić je sa 4447 glasova (56,46 posto) pobijedio gradonačelnika Makarske Zorana Paunovića koji je dobio 3430 (43,54) glasova. To su neslužbeni rezultati prebrojavanja glasova, a službeno će biti objavljeni u 20 sati. U drugom krugu unutarstranačkih izbora u SDP-u izišlo je nešto manje od 40 posto birača, što je slično onoj prošle subote kada se glasovalo u prvom krugu. Index
Budući da je Hajdaš Dončić bio u uskom krugu ljudi koji su bili upoznati s Milanovićevim manevrom s pseudokandidaturom na parlamentarnim izborima u travnju, a tu ideju je zdušno bio podupro i Peđa Grbin, ovaj izbor znači politiku kontinuiteta. Međutim, novi predsjednik stranke ističe se puno žustrijim stilom od svojeg prethodnika, no ipak daleko manje razbarušenom retorikom od Milanovića. Dakako, nakon izbora, najavio je da u SDP-u on vidi mjesta za sve, a hoće li dokinuti praksu izbacivanja ili tjeranja suparničkih struja, tek ćemo vidjeti. Posebice će biti zanimljivo vidjeti njegovu suradnju sa zagrebačkom organizacijom i u kojoj mjeri će Iblerov trg i Praška na jednak način gledati na to kako će se SDP postaviti naspram Možemo – uz tek blagi odmak ili s vlastitim gradonačelničkim kandidatom. Višeslav Raos za tportal.
Ljevica je razočarana, pa se politika odlučuje sve bliže centru. Ljevica je postala buržoaska, usvojila je praksu desnice, izgubila je etičko djevičanstvo. U mnogim zemljama razočarana omladina masovno napušta socijaliste. Mnogi se pitaju služi li danas ljevica još ičemu?! Pitate me o SDP-u? Pa to, dragi moji čitatelji, to nisu ljevičari, to su neokapitalisti. Danas, kada su obrana ljudskih prava i prava radnika tema ne samo ljevice i kada socijaldemokracija paktira s ekstremnom desnicom, da: SDP je bio spreman na koaliciju s DP-om, živimo vrijeme koje traži nova i kreativna rješenja kako bismo pobjegli od starih shema. Kada ljevica, međutim, zaboravlja da treba koristiti srce da bi obranila prava najunesrećenijih, već bira sudioništvo krupnog kapitala, luksuz milijardera iliti tajkuna, postoji opasnost da i oni na ljevici budu kušani, kao u stara vremena, da se vjeruje kako dobro uvijek dolazi s desna i kako je lijevo izdaja. Drago Pilsel za Autograf.
SDP, kao i glavnina europskih stranaka socijaldemokratskog i socijalističkog predznaka, ima generalni problem da se nakon inauguracije Trećeg puta, čiji su vodeći predstavnici na prijelazu stoljeća bili Tony Blair i Gerhard Schröder, ne uspijeva snaći u potpuno drukčijim ekonomskim, socijalnim i identitetskim prilikama u Europi i svijetu u posljednja dva desetljeća. S jedne strane njihovo se biračko tijelo, koje je nekoć glasalo za ofanzivnije socijalne politike, sve više obraća desnom populizmu kao pogrešno percipiranom zaštitniku osiromašene većine u odnosu na elitu. S druge strane, njihova većinom liderska potkapacitiranost, uključujući hrvatski slučaj, potvrđuje da svaka od tih stranaka koja ispunjava svoju ulogu maksimiziranja glasova birača da bi na vlasti provodila vlastite politike ni unutar sebe ne zna unovačiti i izabrati političare za nacionalnu vlast. Boško Picula za tportal
Kandidatkinja za predsjednicu SDP-a smatra da je stranka izgubila socijaldemokratsku orijentaciju. Planira obnoviti suradnju sa sindikatima, osnažiti prava radnika, postići punu rodnu i spolnu ravnopravnosti, integrirati strane radnike i birački pomladiti stranku. Kaže da su sa Zoranom Milanovićem ostvarili velike uspjehe, no pritom izgubili socijaldemokratsku orijentaciju. To je, nažalost, rijetko tko u SDP-u spreman/a priznati, kaže. Jedan od većih izazova su migracije i priljev stranih radnika i radnica, pri čemu treba voditi računa o njihovoj integraciji, s posebnim naglaskom na njihov smještaj i izbjegavanje getoizacije. Zalaže se i za uvođenje “maksimalne” plaće, što znači da nitko, u pojedinoj kompaniji/instituciji ne bi smio/jela zaraditi više u jednom mjesecu nego bilo tko u cijeloj godini. Poseban je izazov privući mlade birače, za koje također ima plan, kaže kandidatkinja za predsjednicu SDP-a za Novosti.
Izgledni izbor Siniše Hajdaša Dončića za predsjednika SDP-a značit će kontinuitet političke bezidejnosti i neuvjerljivosti najveće opozicijske stranke. Klasični je liberal u ekonomiji i društvenim pitanjima, a stavovi su mu nepromijenjeni od vremena kad je bio osrednji ministar. Čak i da je Hajdaš Dončić neusporedivo bolji imitator nego što jest te da oponaša bilo koga drugog umjesto Milanovića, i dalje bi bio samo imitator, a od toga u politici, i ne samo u politici, nema sreće. Pritom Milanović, mada su prijateljski povezani, nije poticao Hajdaša Dončića da se kandidira, niti pokazuje da je pretjerano oduševljen time što će vodeći zagorski SDP-ovac preuzeti čelni položaj na Iblerovu trgu. Ivica Đikić za Novosti
Prema izvorima iz SDP-a, izgledno je da će Peđa Grbin odustati od pokušaja da ostane na sadašnjoj funkciji, neovisno o ishodu izbora za Europski parlament, a glavni favorit da ga naslijedi je koprivnički gradonačelnik Mišel Jakšić. Jakšić, koji se još nije izjasnio o svojim ambicijama, bio je jedan od najzapaženijih i najsuvislijih opozicijskih zastupnika u prošlom sazivu parlamenta: premda po obrazovanju ekonomist, suvereno je vodio Odbor za pravosuđe i kompetentno sudjelovao u političkim raspravama širokog spektra. I 2017. i 2021. pobijedio je u prvom krugu na izborima za gradonačelnika Koprivnice. Iza sebe nema aferaških repova i skandaloznih izjava. Nije konfliktan, ali ne bježi ni od oštre razmjene mišljenja. Dobro iznutra poznaje SDP i sve važne ljude u organizaciji. SDP u ovom trenutku u svojim redovima nema kompletnijeg kandidata, tvrdi Ivica Đikić za Novosti.
Ivica Račan, jedna je od ključnih figura hrvatske politike. Rođen u Njemačkoj 1944., nakon što je s obitelji preživio ratne strahote, sele u Jugoslaviju, u Slavonski Brod. Njegova politička karijera počinje 70-ih, a obilježena je borbom za demokraciju. Unatoč usponima i padovima, Račan ostaje neizostavan u hrvatskoj povijesti, ostavljajući dubok trag na političkoj sceni. Danas se sjećamo njegovih riječi: Vlast se može izgubiti, obraz ne. (Index), SDP-ovci položili cvijeće na njegov grob (tportal)
Politička ljevica u Hrvatskoj na četvrtim saborskim izborima zaredom (2015, 2016, 2020, 2024.) ostaje u manjini. SDP stagnira, Radnička fronta se vratila u izvanparlamentarne okvire, Možemo! je narastao za tri fotelje. Može li se takav rezultat smatrati uspjehom? Valja uzeti u obzir kako su stranke lijevog centra dobile desetke tisuće glasova više, a osvojile manje mandata od HDZ-a. Na to je utjecao način na koji su prekrojene izborne jedinice. No, bez obzira na to, ovaj rezultat može se smatrati dobrim. SDP je već kompromitiran zbog svojih neoliberalnih, odnosno, tehnomenadžerskih politika koje su dopustile da se SDP zarobi na dva nova načina, Možemo je najbliži zapravo “zelenima”, dok je Radnička fronta marginalizirana zbog demonizacije u medijima i manjka financija u svojoj organizaciji. Dragan Markovina kaže da je danas ljevica zastupljenija u Saboru nego prije, iako je manjak dogovora nekoliko stranaka veliki gubitak. Potrebno je ponovno pozicioniranje ljevice, smatraju sugovornici za H-alter.
Spreman sam svim strankama, osim onima koje propagiraju ekstremne, autoritarne, antidemokratske ideje, dati na korištenje svoje pjesme jer one šire pozitivne ideje te će tako naši izbori postati pozitivniji i uspješniji. Citiranje stihova bilo je u domeni dopuštenog. Suradnja za korištenje pjesme u širem opsegu naknadno je regulirana, pojasnio je Stublić. Na pitanje je li ista cijena za ‘Rijeke pravde’ i ‘Dobre vibracije’, Stublić kaže da je to hipotetsko pitanje jer bi sve ovisilo o tome u kojoj mjeri i kako bi se upotrebljavale. Tportal
U dašanjoj emisiji Nedjeljom u 2 HRT-a Aleksandar Stanković ugostio je predsjednika SDP-a Peđu Grbina. Rekao je kako Radnička fronta ipak neće ići s njima u koaliciju. Za Milanovićev potez kaže da si ne drži rezervu: Da predsjednik nije bio na poziciji na kojoj je, HDZ bi zauzeo Ustavni sud, oružane snage i sve što bi željeli. Ovo je jedna velika utakmica, jedna borba u koju moramo ući i u kojoj svi moramo dati sve. Ne postoji zabrana da on bude na listi, nigdje to nije definirano. Ako mu ipak zabrane, on neće biti na listi, ali će i dalje biti naš kandidat za predsjednika vlade. Za Tomaševića kaže da bi neke stvari trebalo raditi brže, uz tvrdnju kako je Zagreb ipak izvučen s ruba bankrota te doveden u poziciju da može realizirati projekte. Index