Sindikalisti: Javnim službama plaće zaostaju 18,9%, tražimo povećanje 5,8% - Monitor.hr
21.11.2018. (09:30)

Treća kuna

Sindikalisti: Javnim službama plaće zaostaju 18,9%, tražimo povećanje 5,8%

“Odricali smo se kad je država bila u krizi, sada već tri godine BDP raste, nama se daju mrvice od tri posto. Mi bi se odricali i dalje, vjerujte, da se odriču svi. Ali novaca ima samo za neke, za javne službe nikad”, rekla je učiteljica Andreja Dorić sinoć u Otvorenom o štrajku javnih službi koji kreće idući tjedan. Zavod za statistiku izračunao je da plaće u javnim službama zaostaju 18,9%, sindikalisti traže povećanje od 5,8%, država im nudi 3%, što je godišnje oko 900 milijuna kuna.


Slične vijesti

13.11. (14:00)

Kad nas svjetski glavešine već ne mogu spasiti, čeka se to obećano ledeno doba

Ravnatelj DHMZ-a Güttler: Postoji tendencija da se globalno zagrijavanje ubrzava

O klimatskim promjenama i tome što nas čeka razgovaralo se u Otvorenom: Ova će godina biti prva kada ćemo značajno biti iznad 1,5 stupnja, ne u smislu kako ga definira Pariški sporazum, čiji je cilj ne prijeći toliko stupnjeva u duljem razdoblju od deset godina. Ono što definitivno nemamo je usporavanje tog zagrijavanja. Sad smo takoreći u četvrtoj brzini i teško je reći hoćemo li doći u petu – rekao je Ivan Güttler, nadodavši kako će se i najbogatije zemlje teško prilagoditi na ono što nas čeka. No, neke naglije promjene u klimi koje bi dovele do apokaliptičnih scenarija se ne očekuju u ovom stoljeću, zaključio je. Međutim, neki su problemi prisutni već sada. Visoke temperature stvaraju probleme u poljoprivrednoj proizvodnji.

25.10. (14:00)

Kad APN postaje stanodavac

Otvoreno: Pitanje je tko će biti privučen novom mjerom za priuštivo stanovanje

Vlada je predstavila program priuštivog najma s ciljem aktivacije praznih nekretnina kroz upravljanje APN-a, bez obaveza za vlasnike. Iako se očekuje interes građana u stambenoj potrebi, stručnjaci upozoravaju na moguće probleme poput inflacije cijena najma i pravne nesigurnosti. Program je fokusiran na dugoročne prazne stanove, s opcijom oslobađanja od poreza za vlasnike i kumulativnom isplatom poticaja, no ostaje neizvjesno hoće li ova mjera riješiti problem dostupnog stanovanja. HRT, Nacional

13.10. (00:00)

Ako ništa, barem zvuči utješno

Vladimir Paar: Ljudi se ne trebaju bojati stakleničkih plinova, bez njih sada bismo bili kao u Sibiru


Već smo pisali o ovoj emisiji Otvorenog, ali zgodno je ponoviti riječi Vladimira Paara: Ljudi se ne trebaju bojati stakleničkih plinova. Iako globalne temperature dokazano rastu s povećanjem stakleničkih plinova, to nije glavni utjecaj na promjenu klime kojoj danas svjedočimo, kaže Paar. Drugi efekt koji je ključan je astronomski utjecaj na klimu, konkretno gravitacijsko djelovanje Jupitera koje mijenja oblik Zemljine putanje, ali i nagnutost Zemljine osi. To su tzv. Milankovićevi ciklusi. Paar već desetljeće najavljuje novo Ledeno doba, koje samo što nije. Govori se o mogućnosti i da ovo zatopljenje anulira efekte trenutnih klimatskih promjena, što stavlja novo svjetlo na, primjerice, zelene zakone koje gura EU, s nultom razinom emitiranja CO2, zabranu dizelaša i benzinaca itd.

06.10. (16:00)

Ma fućkaš te isprike od političara i 'stručnjaka', znanstvenike mi daj

Rašeta: Otvoreno je odavno negledljivo, ali emisija s Paarom ju je vratila na stare staze

Odavno smo prestali gledati “Otvoreno”, nekoć živahnu i prestižnu debatnu emisiju, koju je svaka dolazeća vlada malo-pomalo kastrirala, da bi je na kraju od Hyde Park Cornera pretvorili u negledanu scenu za političke performere, od Zekanović-Zeke do Mike, Pere, Laze, kako bi rekao pokojni Ćiro. No, šaltajući programe u srijedu navečer, jedan je gost “Otvorenog” sugerirao korištenje kočnice. Vladimir Paar! Ugledni znanstvenik, čovjek poznat po provokativnim teorijama (“ljudi se moraju spremiti za ledeno doba, to je nemoguće izbjeći!”), natjerao nas je da zastanemo – a onda i ostanemo – na “Otvorenom”. Jer, pitanje klime je globalno najvažnija tema, uz mogući (i sve vjerojatniji) nuklearni rat. Pažnju nam je privukao i Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a, Paarov učenik, elokventan i zanimljiv gost, koji je uz Paara “Otvoreno” nakratko vratio na stare staze slave. Boris Rašeta za Novosti.

09.02. (11:00)

Provedite medeni mjesec na Mjesecu!

Planetarno rudarstvo i svemirski turizam – budućnost je možda bliža nego se čini

Iako je prošlo više od pola stoljeća, neki i dalje ne vjeruju da je čovjek ikada kročio na Mjesec. No, istina je da se od tada to nije ponovilo. Zašto? Jer je interes splasnuo, a NASA više nije imala sredstva. Tada je bio Hladni rat i to je učinjeno zbog natjecanja. I danas je takav pohvat vrlo skup. No, danas se svemirski programi kroje u privatnim tvrtkama i financirat će se s tržišta. Za očekivati je da će se na Mjesecu organizirati platforma slična onoj na Antarktici, gdje postoje nacionalne ekspedicije i laboratoriji. Trenutno postoje dva svjetska projekta za odlazak ljudske posade na Mjesec – kineski projekt i NASA-in projekt Artemis, koji će tamo krenuti iduće ili godinu iza. Pokraj znanstvenih ekspedicija, za očekivati je da će uskoro nuditi i turističku ponudu na našem satelitu, tvrde domaći znanstvenici za Otvoreno. HRT

28.01. (20:00)

Živahni gosti

Rašeta: Čovjek bi prije očekivao pronalazak inteligentnog života na Marsu nego zanimljivo Otvoreno Damira Smrtića

Ali eto – ‘ko bi rek’o čuda da se dese! – i taj dan smo dočekali. Smrtić je u studio pozvao jaku ekipu – Hrvoja Zekanovića, Sandru Benčić, Josipa Borića i Stipu Mlinarića – da pretresu saborski aktualac. Zeko je jadikovao da je “hrvatski čovjek odustao od rađanja” pa se uhvatio u fajt sa Sandrom Benčić, optuživši ljevicu za “promociju hedonizma” i činjenicu da mladi ljudi do penzije žive s roditeljima, a ona mu je uzvratila da mladi žive s tatom i mamom “jer nemaju 250 tisuća eura za stan”. Zeku bi trebalo poslati na ekskurziju preko Sutle, da malo vidi kako u deželi nisu “odustali od rađanja”. Slovenci su, naime, izbjegli depopulaciju i danas imaju više stanovnika nego 1991. godine. Zašto? Pada nam na pamet odgovor – zato što nemaju HDZ. Boris Rašeta o TV pregledu tjedna za Novosti.

14.12.2023. (11:00)

Profitabilne lokalne televizije

Novinar Vlahović u Otvorenom: Afera s Mrežom TV nije eksces, to je model funkcioniranja

Cijela ova Vlada Andreja Plenkovića je u odnosu prema medijima izrazito koruptivna. Moji prvi kontakti koji su bili preko gospodina Marka Ljubića s potpredsjednikom Vlade, Tomislavom Medvedom, koji je molio, de facto, da prestanem komentirati njega u nekim svojim postovima i nudio je neki način suradnje. To je bilo nakon potresa na Banovini. I tada, pošto sam istraživao tamošnje malverzacije. Ja sam mu kazao neke apsurdne kriminalne stvari koje se tamo odvijaju i on ništa nije poduzeo. Ono što sam kasnije saznao da i Ministarstvo branitelja financira neke opskurne medijske projekte, tiskovine koje nemaju puno veze. To nije jedini takav model, to je model koji se događa u drugim tvrtkama, drugim televizijama i u odnosu drugih ministarstava prema tim medijima. HRT

05.12.2023. (11:00)

Prebacivanje loptica najdraža im je igra

Burno u Otvorenom: Postoji realna opasnost od eksplozije na Jakuševcu, ali ne samo to

Na jakuševečko brdo odvaja se tisuće tona biootpada i tisuće tona mljevenog glomaznog otpada. Znači, umjesto da se mljeveni glomazni otpad usitni pa da se možda koristi kao pogonsko gorivo u nekoj cementari, kako se to inače radi u razvijenom svijetu, on ga usitnjava u prašinu i znamo da ta prašina i taj biootpad kao takav ne može tvoriti brdo – rekao je Ivica Lovrić, nekadašnji Bandićev suradnik. Marina Ivandić iz Možemo! tvrdi kako biootpada na Jakuševcu zapravo nikad nije bilo manje, te sam po sebi nije mogao uzrokovati odron. Biootpada na Jakuševcu, nažalost, ima zato što gradonačelnik ne želi konzumirati ugovore koje ima s privatnim oporabiteljima otpada u Zagrebu. Kao rješenje za zbrinjavanje biootpada u Zagrebu on nalazi malu kompostanu koja je dostatna samo za potrebe Zrinjevca, rekao je pak HDZ-ov Herman. HRT, tportal

16.03.2022. (09:00)

Zasad samo

Otvoreno: Treba li početi stvarati osobne zalihe hrane?

Jedan set mjera bio je posvećen smanjenju PDV-a za razne prehrambenih proizvode. Vlada će i dalje promišljati i na segment goriva. Vezano na poljoprivrednu proizvodnju vidjeli smo da smo samodostatni po pitanju žitarica i uljarica, žitarice 150 posto, a uljarice preko 200 posto. To nas navodi na zaključak da ne moramo u tom dijelu strahovati i ne moramo stvarati rezerve. U tom dijelu samo moramo jačati dodatne skladišne kapacitete – reako je Majdak u emisiji. Kad vi kažete da je Vlada razmišljala o nečemu sredinom veljači.. tada još nije bilo rata u Ukrajini. Sada imamo novu situaciju. Tportal

08.03.2022. (08:00)

Stop the war

Otvoreno: Je li Rusija u Ukrajini počinila ratni zločin?

Odvjetnica Nika Pinter o činjenici da se Rusija nije pojavila na ročištu rekla kako to ne može utjecati na odluku: Ako je stranka na sudu, Ukrajina, zatražila da se donese odluka bez obzira na nepojavljivanje druge strane, onda će sud donijeti privremenu mjeru, ne presudu jer se ona ne može donijeti na temelju jedne prijave. Privremena mjera mogla bi značiti da sud ako utvrdi da se radi o agresiji može donijeti mjeru da napadi trebaju napadi prestati.

Odvjetnica Vesna Škare Ožbolt rekla je kako će biti problematično što u Ukrajini nema međunarodnih promatrača.

Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu o ruskim zahtjevima za prekid vatre rekao je kako mu se čini interesantnim da je Krim na stolu. To znači da je Rusija svjesna da Krim nije njezin nego o tome zapravo želi na neki način dobiti potvrdu od Ukrajine kao ratni plijen. HRT…