Simptomi demencije mogu se pojaviti i dok spavamo - Monitor.hr
07.07.2023. (23:00)

Kod 75% oboljelih

Simptomi demencije mogu se pojaviti i dok spavamo

Kronične neuropsihološke promjene iz spektra bolesti mozga imaju zajednički naziv – demencija. Tu pripadaju Alzheimerova bolest, vaskularna demencija, mješana demencija, Lewy body demencija, frontotemporalna demencija i mnogi drugi oblici. Demencija Lewyjevih tjelešaca je neurodegenerativna bolest i jedan od najčešćih uzročnika demencije u osoba starijih od 65 godina. Radi se o kroničnom kognitivnom propadanju staničnih inkluzija u citoplazmi kortikalnih neurona koje se nazivaju Lewyjevim tjelešcima. Koristeći podatke i snimke mozga pacijenata s poremećajem spavanja znanstvenici su dijagnozu demencije s Lewyjevim tjelešcima definirali pet puta češćom u usporedbi s čimbenikom rizika gubitaka volumena mozga. Uz navedeno, pozornost treba skrenuti i na ostale simptome demencije Lewyjevih tjelešaca:

  •  halucinacije
  •  problemi s razumijevanjem, razmišljanjem, pamćenjem i prosuđivanjem
  •  zbunjenost ili pospanost
  •  usporeno kretanje, ukočeni udovi i drhtanje
  •  nesvjestice, nesigurnost i padovi
  •  sinkope, prolazni gubici svijesti
  •  problemi s govorom i guranjem, smanjen osjet njuha
  •  depresija i anksioznost (Slobodna Dalmacija)

Slične vijesti

28.08. (12:00)

Nađite si hobi

Nedostatak svrhe u životu povezan s kognitivnim padom, pokazuje studija

Stariji ljudi koji smatraju da njihov život nema smisla mogu biti skloniji gubitku pamćenja i problemima razmišljanja kako stare, pokazuje jedna novija studija. Oko 910 ljudi praćeno je u prosjeku 14 godina kako bi se procijenilo jesu li razvili blago kognitivno oštećenje ili demenciju. Ljudi koji su razvili blago kognitivno oštećenje imali brži pad psihološke dobrobiti u usporedbi s ljudima koji su bili “kognitivno netaknuti”. To je dovelo do ukupnih nižih rezultata dobrobiti dvije godine prije nego što im je dijagnosticirano blago kognitivno oštećenje, otkrili su stručnjaci. HRT

28.07. (01:00)

Čak i da znam, ako obolim - zaboravit ću

Uloga gena u Alzheimerovoj demenciji

Alzheimerova bolest je najčešća bolest demencije, ona pogađa ljude širom svijeta i predstavlja velike izazove za oboljele i njihove obitelji. U 99 posto slučajeva to se događa sporadično. Ali u jednom postotku Alzheimerova bolest je unaprijed genetski određena. Neki se geni izravno nasljeđuju i tada neizbježno dovode do demencije. Neki drugi geni ne uzrokuju bolest, ali povećavaju rizik od obolijevanja. Kao i kod mnogih drugih nasljednih bolesti, genetskim testiranjem moguće je otkriti genetsku predispoziciju za Alzheimerovu bolest. Ali pri tome liječnički pregledi podliježu strogim propisima. DW

07.05. (16:00)

Za bolje pamćenje

Maslinovo ulje moglo bi pomoći u borbi protiv demencije

Maslinovo ulje, koje se smatra zdravijom alternativom uljima sjemenki, također je korisno u sprečavanju gubitka kognitivnih sposobnosti i smrti povezanih s mentalnim propadanjem, otkriva studija provedena tijekom 28 godina na 92.000 ljudi. Utvrđeno je da su oni koji su vrlo rijetko ili nikad koristili maslinovo ulje bili skloniji razvoju stanja poput Alzheimerove bolesti. Znanstvenici su objavili da rezultati dugogodišnje studije navode na zaključak da “unos maslinovog ulja predstavlja moguću strategiju u smanjenju smrti od demencije”. Studija je pokazala da su osobe koje su konzumirale više od pola žlice maslinovog ulja dnevno imale 28 posto manji rizik od smrti od demencije u usporedbi s onima koji su ga rijetko konzumirali ili nikad. HRT

18.10.2023. (14:00)

Drži se, deda

Koji su znakovi demencije i zašto ih je teško uočiti

Demencija i Alzheimerova bolest pogađaju oko 55 milijuna ljudi diljem svijeta. Radi se o sindromu kojeg uzrokuju druge bolesti i ozljede, a koji se manifestira u uništavanju moždanih stanica i sinapsi koje ih povezuju. Demencija smanjuje kognitivne sposobnosti poput racionalnog razmišljanja, razumijevanja, kontrole raspoloženja i ponašanja. Iako većinom pogađa ljude starije dobi, to nije prirodan način starenja. Bolest je neizlječiva, iako postoje lijekovi koji ublažavaju simptome. No, s visokom cijenom. Teško ju je dijagnosticirati, jer je mozak kompleksan organ. Neki ljudi imaju genetsku predispoziciju da obole od njega, a znanstvenici su ukazali na uzorak od točno određenih proteina u krvi koji se mogu povezati s mogućom pojavom od demencije u kasnijoj dobi. National Geographic

17.09.2023. (13:00)

Put pod noge dok se još sjećaš kamo si krenuo

Ako radite sjedilački posao, veće su šanse da obolite od demencije

Alzheimerova bolest i druge demencije

Najnovija istraživanja pokazala su da sjedilačkim načinom života potičemo brži razvoj demencije. Dugotrajno sjedenje naime utječe na naše zdravlje, a ponajviše na kognitivne funkcije i starenje. Na dnevnoj bazi provedemo više od 9,5 sati sjedeći, u što je uključeno, osim radnog vremena, gledanje televizije, korištenje računala i vožnja automobila. Rizik od pojave demencije možemo smanjiti svakodnevnim kretanjem u trajanju od 30 do 75 minuta. Net

30.08.2023. (10:12)

Nogomet: Česti udarci glavom oštećuju mozak

08.04.2021. (11:40)

Osobama starije životne dobi koje spavaju prosječno manje od pet sati prijeti dvostruko veći rizik za demenciju

01.04.2021. (11:40)

Usamljenim osobama srednje životne dobi prijeti gotovo dvostruko veći rizik za demenciju

05.01.2021. (11:59)

Visoki intenzitet tjelovježbe povezan s poboljšanjem pamćenja i smanjenjem rizika za demenciju