10.11.2018. (21:30)
Nismo još ni staru probavili, a očekuje nas nova reforma obrazovanja pa tako do polovine 2023. dobivamo kurikulum i prilagodbu zakonodavnog okvira za uvođenje cjelodnevne nastave u sve osnovne škole. S tim pod ruku, naravno, ide i usavršavanje obrazovnih djelatnika, a i jednosmjenska nastava koju mnogi zazivaju. Uz reformu primarnog obrazovanja ide i ona u srednjoškolskom pa tako možemo očekivati veći obuhvat učenika gimnazijskim programima, a gašenje suficitarnih, posebice ekonomista, komercijalista, poslovnih tajnika, upravnih referenata te hotelijersko-turističkih tehničara jer smo zemlja u kojoj je samo 30 % gimnazijalaca, dok ih vani ima 52 %. S ovim zahvatima kreću već od rujna ove godine. Dobit ćemo i nova usavršavanja, a bez izrade novih udžbenika također neće ići pa nas čekaju turbulentne godine do te obećavajuće 2023./2024. Novi list
Knjiga Lekcije iz Finske: Što svijet može naučiti iz obrazovne promjene u Finskoj? autora Pasija Sahlberga, napisana prije deset godina jasno obrazlaže kako je Finska, usredotočavanjem na temeljni resurs društva koje želi promjene, znanje, uspjela izgraditi najbolji obrazovni sustav u svijetu. Autor knjige napominje kako bi se Hrvatska trebala zabrinuti za rezultate PISA testiranja te pronaći vlastiti put u reformi u kojoj kao prvu stepenicu vidi profesionalni razvoj nastavnika jer smatra da trebaju imati veću slobodu pri kreiranju nastavnog programa usmjerenog na pojedinca i njegove potrebe. Ideja homeschoolinga također je jedna od mogućnosti iskoraka u drukčiji tip poučavanja koji bi mogao polučiti uspjeh. Al Jazeera
“Optimizam se ne pokazuje riječima i ne kupuje novcem već se stvara autentičnošću i stručnošću i nije bitno tko je ministar već su bitni procesi koji omogućuju da bi se vodila smislena obrazovna politika, a trenutačno mi se čini da ni u jednoj političkoj stranci nitko ozbiljno ne razmišlja o obrazovanju” – rekao je Boris Jokić na online konferenciji GOOD Inicijative ‘Obrazovanje u doba korone’. O online nastavi je rekao, da koliko je njemu poznato, “računala, tablet i brzi internet nisu ljudska prava u Hrvatskoj, a svi se pravimo da ih svi imamo – svi nastavnici i učenici, svi ravnatelji”. Tportal
Bivši voditelj kurikularne reforme ogorčen je na informaciju da će se na catering tijekom jednodnevnih usavršavanja učitelja potrošiti pet milijuna kuna – “to je otprilike iznos koji je potrošen na Cjelovitu kurikularnu reformu u 2015. godini, kad su vrijednim radom više od 500 ljudi iz svih dijelova Hrvatske izrađeni svi kurikularni dokumenti… Neće oni iz škola koji dođu do svih tih delicija biti zadovoljniji ljudi, niti će raditi bolje. Nisu to ljudi gladni pašticade, već žele da ih se ne podcjenjuje”.
PISA testovi dokazuju da je stvarna Liga prvaka daleko iznad nas. Da, među nama ima pojedinaca sa znanjima traženim na tržištu XXI. stoljeća, no većina nas obrazovana je za svijet koji više ne postoji. A što je najgore, na posve isti način školujemo našu djecu! Nikakvi tableti to neće promijeniti! – komentira Ivan Hrstić za Večernji.
Jedan od najžešćih i najglasnijih kritičara Cjelovite kurikularne reforme, akademik Vladimir Paar, autor je udžbenika za sedmi razred iz fizike pod naslovom ‘Fizika oko nas’, napravljenog prema novim kurikulumima. Reforma obrazovanja je u međuvremenu mijenjana, ali je osnovni koncept – koji se temelji na ishodima učenja, umjesto dosadašnjoj razini usvojenosti nastavnih sadržaja – što je Paaru bilo posebno problematično, a po kojim su ti kurikulumi rađeni, ostao isti. Novi list…
Od 460.000 učenika, u novoj će školskoj godini po novome programu učiti njih 150.000 – svi prvašići i učenici petih razreda, u svim predmetima, te prvi razredi gimnazije u svim predmetima. Sedmaši će po novom programu učiti samo biologiju, kemiju i fiziku, a u četverogodišnjim strukovnim školama novi sadržaj u prvom razredu učit će se iz hrvatskog, matematike, te engleskog i njemačkog jezika. Samo će oni dobiti nove udžbenike, malo lakše od dosadašnjih, uz koji će ići digitalna verzija u kojoj će biti oko 30 posto gradiva. Tablete će dobiti najranije u drugom polugodištu.
Ne možemo očekivati da sustav koji se trideset godina nije mijenjao ima kvantni skok i odmah rezultate. Trebat će jedno 3-4 godine da možemo očitati prve rezultate reforme, a prva prilika će biti 2022. na maturi po novom programu i za dvije godine Pisa istraživanje – kaže ministrica Divjak o frontalnom uvođenju Škole za život od ove školske godine. Tvrdi da je sve spremno iako nije – nisu prevedeni udžbenici za manjine. Trenutno se provode završne pripreme 120 mentora zaduženih za edukaciju i potporu školama i učiteljima tijekom kurikularne reforme. Treneri su ljudi koji su radili u eksperimentalnim školama i pripremali kurikulume. N1…
Učenici 74 osnovne i srednje škola koji su lani sudjelovali u eksperimentalnoj provedbi “Škole za život” nisu napredovali, zaključak je analize Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje koji se ovogodišnje rezultate usporedio s onima iz 2012. Centar je testirao sposobnost rješavanja problema i kritičkog razmišljanja učenika, dvije temeljne odlike koje se želi potaknuti tom novom reformom obrazovanja, a rezultati baš i nisu spektakularni – 87 posto učenika prvih razreda srednjih škola uključenih u eksperiment nalazi na osnovnoj razini rješavanja problema i logičkog zaključivanja, a 6,5 posto njih ispod je i te osnovne razine. Večernji…
Bivši šef pokojne kurikularne reforme piše duboko zabrinjavajući tekst o procesu države mature koji se “u nekoliko mjeseci gotovo urušio”, dok je sustav visokog obrazovanja “pred urušavanjem”. Ovako: “Javna visoka učilišta upisuju na subvencionirana javna mjesta učenike koji nisu polagali ni položili ispite državne mature, sveučilišta izvode ‘sveučilišne stručne izvanredne studijske programe’, a učenici trogodišnjih strukovnih škola mogu se upisati na najprestižnije hrvatsko sveučilište, ono zagrebačko. Krivci? Vlast i visokoškolska zajednica”.