Serija 'What We Do in the Shadows' jednako odlična i posljednju, šestu sezonu - Monitor.hr
26.10. (20:00)

Da Noć vještica bude zabavnija

Serija ‘What We Do in the Shadows’ jednako odlična i posljednju, šestu sezonu

Iako traje od 2019. godine i ima sjajne ocjene i recenzije, a i nominacije za Emmy, ova serija ipak nije toliko razvikana kao neke. Nakon odličnog filma koji je režirao novozelandski redatelj Taika Waititi (uz kreatora Jemainea Clementa), napravljena je serija koja prati život četiri vampira koji cijeli život žive skupa na Staten Islandu. Serija je pak nadišla sami film što se tiče popularnosti, a mnogi kritičari je nazivaju i najboljom TV komedijom trenutno. Serija je vrhunski spoj apsurda, horora i čiste gluposti u stilu The Officea. Journal


Slične vijesti

12.11. (19:00)

Duniverzum se nastavlja

Dune: Prophecy – Sestre koje vuku konce

Sinoć je u dvorani Gorgona zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti pretpremijerno prikazana prva epizoda nove Maxove serije ‘Dune: Prophecy’ koja proširuje filmski svemir koji je Denis Villeneuve pokrenuo svojim dvjema ekranizacijama slavnog znastveno-fantastičnog književnog serijala Franka Herberta. Radnja se odvija u godinama nakon rata ljudi protiv inteligentnih strojeva, što u jednakoj mjeri priziva paralele s franšizom “Terminator” kao i aktualne strahove probuđene rastom primjene umjetne inteligencije u svakodnevnom životu, ali tu su prisutne i druge bioetičke teme poput genetskog inženjeringa i doista mnogo dobrog starog političkog spletkarenja i igara moći. Ostaje vidjeti koliko će se početno uzbuđenje uspješno prenositi iz epizode u epizodu, ali na temelju viđenoga, potencijala za novi veliki televizijski hit ima sasvim dovoljno za zdravu dozu optimizma. Ivan Laić za Ravno do dna

31.10. (14:00)

Tolerancija mi nije jača strana, svi drugi griješe, a ja sam bez mana

English Teacher: Humoristična serija o školi kao bojnom polju kulturnih ratova današnjice

Jedna od trenutno najzabavnijih humorističnih serija dostupnih na streaming platformama u Hrvatskoj u pozadini zapravo ima vrlo važnu i ozbiljnu temu – onu koja govori da su suvremene škole postale pravo, stvarno bojno polje ideoloških i kulturnih ratova. Dok za većinu odraslih većina tih sukoba postoji samo na internetu, njihovim mislima i eventualno pokojoj raspravi s familijom na blagdanskom objedu, u srednjim su školama rasprave između progresivnih i konzervativnih nazora stvarne i utječu na svakodnevni život i funkcioniranje. Kulturni ratovi u školi se doista odvijaju, i u njima sudjeluju učenici, profesori, ali i roditelji. Snalaženje i zauzimanje stava su imperativ i preduvjet da možeš funkcionirati. A to nije uvijek lako. Zrinka Pavlić za tportal

29.10. (18:00)

Taman dobra doza nostalgije da te prikuje za tv ekran

Serija ‘Rivals: Uzbudljiv gledateljski užitak i drugačiji flashback na osamdesete

Adaptaccija jednog od ‘bonkbustera’ – romani su to kakvi su prije četrdesetak-pedesetak godina žarili i palili knjiškom scenom, a u kojima pripadnici međunarodnog visokog društva letaju avionima s jednog kraja svijeta na drugi, upuštaju se u raznorazne intrige, a usput se i seksaju na klaftre. Dok sam bila školarka, te smo si knjige dodavali ispod klupe, sa stranicama koje su bile već izlizane na ključnim mjestima, ali nije to baš bila čista pornografija pa ni rang jeftinih ljubića s kioska. Sjajna adaptacija jednog takvog romana Jilly Cooper iz osamdesetih nije samo brza zabava s lijepim slikama, glumcima, mnogo seksa i intrigama iz visokog društva, nego i pravi gledateljski užitak, sasvim u rangu najboljih uradaka ‘nove televizije’. Zrinka Pavlić za tportal

29.10. (00:00)

Serija Sram, a nema susramlja

Bojan Stilin o seriji Sram: Da, konačno imamo dobru domaću seriju! Nije original? Nema veze

U nedjelju navečer na HRT-u je prikazana prva epizoda serije ‘Sram’, hrvatske adaptacije norveške tinejdžerske serije SKAM. Ovo je već deveta adaptacija ovog međunarodno popularnog formata koji pokušava – a sudeći po prvoj epizodi, prilično i uspijeva – uloviti život, ovoga puta hrvatskih tinejdžera, u realnom vremenu. U vrijeme kad na domaćim televizijama u smislu dramskih serija (izuzmemo li povremeno lucidnu pajtonovsku povijesnu komediju ‘Mrkomir I’) ne postoji drugi sadržaj osim maratonskih sapunica, vrlo je osvježavajuće vidjeti nešto što komunicira sa svjetskom TV stvarnošću. To što je napravljeno po licenci u ovom slučaju nije presudno – ako već nismo u stanju proizvesti nešto svoje, bolje je to kupiti i adaptirati kako spada. Bojan Stilin za tportal

28.10. (13:00)

Travnički kroničar

Rašeta o seriji Nobelovac: Obavezno gledati

Ekranizacija života Ive Andrića, travničke sfinge, čovjeka koji je osobno poznavao Gavrila Principa, Hitlera, Aleksandra, Tita i mnoge druge aktere 20. stoljeća, zavodnika (Mirko Kovač napisao je da je volio žene koje se “oćkaju”, što će reći ne one koje se “nećkaju”, a nije mu smetalo ni ako su udane za njegove prijatelje), bit će itekako gledana na ovim prostorima. Tog se čovjeka često napada – bezosjećajan, proračunat, “Englez”, “fra Ivo”, zakopčan – ali on je svim tim oklopima bio dužan štititi svoj genij. Portret pisca i njegova vremena iscrtan je sitnim vezom, otmjeno a vjerno. Nobelovac ne dijeli manu koju imaju mnoge novije srpske serije bazirane na historijskim ličnostima i fenomenima – ona ne resetira, ne piše iznova povijest, ne upušta se u njezino prevrednovanje, ne mijenja ishode političkih i drugih bitaka, nego realistično priča priču, baš kao što je pisac i zaslužio. Boris Rašeta u pregledu tv tjedna, za Novosti.

25.10. (21:00)

Devedesete su bile najbolje razdoblje za TV

Život na sjeveru – jedna od najbolje napisanih serija svih vremena, prema Hrvoju Marjanoviću

Hvaljena i nagrađivana serija o mladom njujorškom doktoru koji je prisiljen prve četiri godine odraditi u zabiti na Aljasci premijerno je prikazana 12. srpnja 1990. i u narednih osam tjedana osigurala je čak šest sezona te gomilu Emmyja i Peabodyja. Stvorili su nešto što se u SAD-u naziva “mid-season replacement”, a radi se uglavnom o ne pretjerano ambicioznim serijama manjeg budžeta od kojih se ne očekuje da će potrajati. No, prvih osam epizoda pokazalo se kao pun pogodak i serija je postala ogroman hit među gledateljima od 18 do 49 godina. Bio je to izuzetno plodan period za kvalitetne serije jer su se, osim Života na sjeveru, pojavili i Twin Peaks, Seinfeld i Simpsoni, a svaka je na svoj način zauvijek promijenila TV krajolik. Život na sjeveru iz današnje perspektive možda djeluje kao najobičnija dramska serija, ali radilo se o vrlo neobičnom pristupu u eri kada je najgledanija serija na CBS-u bila Murder, She Wrote (serija koju bismo danas nazvali zabavom za umirovljenike). Hrvoje Marjanović za Index

19.10. (15:00)

Povratak na pješčani planet

Nakon filma, stiže i serija – Dune: Prophecy

Radnja serije bit će smještena 10 000 godina prije nego što se Paul Atreides pridružio Fremenima i pokrenuo uzbunu na Arrakisu te se sukobio s Harkonnenima. Pratimo dvije sestre, Valyu i Tulu Harkkonen koje su osnovale Bene Gesserit. Sestre se moraju boriti sa silama koje prijete čovječanstvu. Na HBO Max stiže 17. studenog, a bit će sastavljena od šest epizoda. Usput je najavljen i treći nastavak filma Dine pod palicom Denisa Villeneuvea, a on će biti rađen po drugom nastavku originalnog Herbertovog serijala – Dune Mesija. Journal

12.10. (20:00)

Biserje pred svinje...

Serija ‘Kaos’ je na veliko iznenađenje ukinuta nakon jedne sezone

Serija o grčkim bogovima koji siju sreću i nesreću među ljudima, iako se od ljudi ne razlikuju karakterom, nego samo besmrtnošću i čarobnim moćima, dobila je nogu u dupe zato što u prvih nekoliko tjedana nakon izbacivanja nije privukla jednaku ‘milijunažu’ gledatelja kao, na primjer, sasvim osrednji ‘Idealan par’ i potpuno kretenska ‘Emily u Parizu’.

O seriji se doista mnogo pisalo i govorilo, od razine hollywoodskog trača koji je proklamirao vrhunac karijere Jeffa Goldbluma, koji u ‘Kaosu’ glumi Zeusa, nevjerojatno je zabavan, pršti s ekrana i toliko je goldblumovski grozničav da se čini kao jedini moguć izbor za interpreta kapricioznog boga. No na traču nije ostalo, pokrenuta je tu i konverzacija o pripovjedačkoj snazi klasičnih mitova koji leže u samoj duši zapadnjačke kulture, o motivima koji prožimaju pripovjedačke forme od antike do danas, o sukobu nadmoćnih viših sila i apsurda ljudskog postojanja, o bogatstvu koje grčki mitovi nude i kao predložak za priču o današnjem stanju čovječanstva…Zrinka Pavlić za tportal

09.10. (21:00)

Možda serija potakne i čitanost

Legendarni Marquezov roman Sto godina samoće pretvoren je u seriju koju uskoro gledamo na Netflixu

žRoman je prodan u više od 10 milijuna primjeraka, osvojio je mnogobrojne nagrade te iznjedrio cijelu školu “magičnog realizma”, premda se sam Márquez uvijek ograđivao od tog naziva. Na romanu Sto godina samoće radio je gotovo pune dvije godine, a danas se smatra glavnim razlogom zašto je Garcia Marquez dobio Nobelovu nagradu za književnost 1982. godine. Serija će na Neflix stići 11. prosinca, a smatra se jednom od najambicioznijih televizijskih ostvarenja u Latinskoj Americi dosad. Bit će podijeljena u dva dijela, a ukupno se sastoji od šesnaest epizoda. Ovo će biti prva ekranizacija klasika svjetske književnosti, a ista je izvedena uz potporu piščeve obitelji. roman prati sedam generacija obitelji Buendía u izmišljenom gradiću Macondo. U njemu se fikcija prepliće sa stvarnošću, a svjedoči nam o svoj raskoši autorove mašte. Journal

07.10. (15:00)

Ipak je netko želi

Serija ‘Nitko ovo ne želi’: Konačno romantična komedija koja nije smeće

Gotovo je pa šokantno s kolikim prezirom autori, producenti, redatelji pa i glumci u zadnje vrijeme pristupaju romantičnoj komediji. Kao da među njima prevladava mišljenje da je se može snimiti totalno po špranci, bez ikakvog angažmana oko scenarija, komedije, ritma, glume, pa i smisla. Priča o losanđeleskoj podcasterici Joanne (Kristen Bell) i rabinu Noahu (Adam Brody), koji se upoznaju, zaljube i pokušavaju ostvariti ljubavnu vezu unatoč velikim kulturnim, vjerskim, obiteljskim i inim razlozima nevjerojatno je pametna, uvjerljiva, s vrhunskom kemijom među glumcima. Ova suvremena varijanta klasične rom-com priče silno je dražesna bez prelaska u sladunjavost, duhovita bez prelaska u glupiranje i pametno se bavi nekim stvarnim problemima u vezama između ljudi različitih porijekla i odgoja, a da pritom ne postaje patetična. Zrinka Pavlić za tportal