Sankcije protiv Rusije već sad imaju razarajući, brz i izravan učinak

Rusija bez vanjskog sponzora

Sankcije protiv Rusije već sad imaju razarajući, brz i izravan učinak

Izravne posljedice uvedenih sankcija već vrlo vidljive: dolar je početkom veljače koštao 75 rubalja, prvih dana rata 90-100 rubalja, a nakon objave zamrzavanja imovine centralne banke dostigao je 120 rubalja. Tu su i dugoročne posljedice – ograničenja u financijskoj sferi za državu, privatne banke i tvrtke, zabrana uvoza naprednih tehnologija Rusiji ne ostavljaju nikakvu šansu za održivi gospodarski razvoj. Sadašnji ruski ‘izolacionistički porivi‘ mogu odvesti u zaborav fantastične prednosti koje su međunarodna trgovina i integracija u svjetski gospodarski sustav donijele Rusiji prije trideset godina, nakon ekonomske katastrofe SSSR-a. Lider

Rusija Ukrajina i Rusija

Heroji na akciji – popust na dostojanstvo

Ranjeni ruski vojnici iz rata u Ukrajini u svojoj domovini ostavljeni na cjedilu

Najmanje 110.000 ruskih vojnika je zadobilo teške ozljede u Ukrajini, mnogima od njih je morao biti amputiran neki dio tijela. I sada imaju osjećaj da su ih vlasti i društvo ostavili na cjedilu, piše DW. Rusija ne navodi službene podatke o točnom broju svojih vojnika koji su poginuli ili koji su ranjeni u ratu protiv Ukrajine. Te su informacije tajna. Ruske vlasti su do sada samo sporadično davale službene navode o broju ratnih invalida. Prije dvije godine otkrili su kako se54 posto ruskih ranjenika bori s ozbiljnim posljedicama. Država smanjuje naknade za ranjene vojnike, liječnici banaliziraju ozljede, a veterani se suočavaju s siromaštvom, skupim protezama i društvenom izolacijom. Mnogi su odbačeni od poslodavaca i sustava, dok im vlastita psiha nalaže da opravdavaju rat u kojem su stradali. Index

rat u Ukrajini Rusija ruski vojnici

Treba im ponovno duhvono buđenje

Žižek: Stari perverznjaci

Standardno tumačenje rusko-ukrajinskog rata kaže da je to „sudar kultura“ zapadnog liberalizma i tradicionalnog ruskog autoritarizma. Evo u čemu je obmana: ne samo da nije tradicionalista, Vladimir Putin je tek jedan u nizu ubilačkih modernizatora, od Ivana Groznog i Petra Velikog do Katarine Velike i Staljina.

Kada su kasnih 1920-ih pitali Staljina da definiše boljševizam, opisao ga je kao kombinaciju ruske posvećenosti cilju i američkog pragmatizma. Pošto je preuzeo vlast, trudio se da oponaša dostignuća američkog industrijalca Henrija Forda i brutalno brisao svaki trag ruske tradicije širom Sovjetskog Saveza, pre svega kroz nasilnu kolektivizaciju poljoprivrede. Putinov režim nema ništa zajedničko sa autentičnom ruskom duhovnošću koja odbija evropsku modernizaciju. Njegova izmaštana „Evroazija“ samo je izraz za legitimizaciju njegovog loše isplaniranog projekta modernizacije. Slavoj Žižek za Peščanik

Rusija Slavoj Žižek

Pokret otpora

Patriot: Memoari Alekseja Navaljnog štivo je vrijedno pažnje

Navaljni je posljednjih godina bio najpoznatiji ruski politički aktivist i vođa opozicije, a iz memoara se zaključuje da je i sam bio svjestan da je takav status značio da u domovini vjerojatno nikada neće dočekati slobodu. U knjizi nastoji dati iscrpan kontekst svojoj vezi s nacionalističkim idejama ili barem spasiti svoj imidž liberala. Natječući se za mjesto moskovskoga gradonačelnika bez značajnije financijske potpore i stavljen na medijsku crnu listu, Navaljni tvrdi kako je vjerovao da u borbi protiv Putinovih ljudi treba mobilizirati maksimalno mnogo građana. Zato je podržao čak i one s čijim se uvjerenjima nije osobno slagao. Prisjeća se i svog obrazovanja, komentira i svoje poglede na Gorbačova i Jeljcina, kao i status Rusa koji žive izvan Rusije. Navaljnijeve zatvorske bilješke kulminiraju netom pred njegovu smrt, u zapisu iz 20. veljače, kad popisuje “petnaest teza ruskoga građanina koji priželjkuje najbolje za svoju zemlju”. Lupiga

Aleksej Navaljni memoari Rusija

Od Put-ina do Put-outa

25 godina Putina: od reformatora do neprijatelja Zapada

Od dolaska na vlast 1999., Putin se profilirao kao lider s vizijom, od približavanja Europi i mogućeg članstva u NATO-u do otvorenih sukoba. Početni “besprijekorni demokrat” (kako ga je nazivao Schröder) postao je “diktator i ratni zločinac” (kako ga je nazvao Biden). Proširenje NATO-a, sukobi u Gruziji i Ukrajini te sankcije obilježile su njegovu eru. I dok EU smanjuje ovisnost o ruskim energentima, zajednički “prostor” Lisabona do Vladivostoka ostaje samo san. NATO se, 25 godina kasnije, priprema za starog-novog neprijatelja na istoku. DW

Rusija Vladimir Putin

Nisu samo botovi lažni – čak ni domena nije stvarna

FBI otkrio tajne podatke kako su Rusi lažima i manipulacijama djelovali u EU

Američka vlada optužila je dvojicu Rusa za utjecaj na američke izbore i zaplijenila preko 30 internetskih domena povezanih s kampanjom. Dokumenti FBI-a otkrivaju i širu rusku operaciju usmjerenu na europske zemlje, poput Njemačke, Francuske, Italije i Ujedinjenog Kraljevstva. Cilj je bio izazvati podjele, diskreditirati SAD te oslabiti podršku Ukrajini. Korištene su krivotvorene verzije poznatih medija i botovi za širenje lažnih informacija. Njemačka je posebno identificirana kao ranjiva meta zbog svoje ovisnosti o ruskom plinu. Index

EU FBI lažne vijesti Rusija

Canon fodder

Rusi muku muče s dezerterima, mučenjem ih žele vratiti na front

Ruski sudovi su dosada procesuirali više od 8000 slučajeva protiv svojih vojnika od početka rata Rusije protiv Ukrajine. U drugoj godini rata, 2023., njihov broj se čak upeterostručio u odnosu na 2022. godinu. U nekim slučajevima sudovi izriču samo uvjetne kazne za napuštanje vojne jedinice bez dopuštenja, što ruskoj vojsci omogućuje da one koji su osuđeni pošalje natrag na front. U nekim slučajevima dezerteri se skrivaju u područjima Ukrajine pod ruskom okupacijom, kaže Čuviljajev. To je opasno jer ako budu uhvaćeni, suočavaju se s mučenjem kao što je prisiljavanje da duže vrijeme sjede u dubokoj jami na otvorenom, a potom ih se transportira natrag na front. DW

rat u Ukrajini Rusija

Svijet im nije dovoljan

Rusija i Kina planiraju zajedničku stanicu na Mjesecu

Rusi i Kinezi željeli bi nuklearnu elektranu postaviti na Mjesecu između 2033. i 2035. To je preduvjet da se jednog dana tamo izgrade i stalna naselja. Rusija i Kina, podsjetio je bivši zamjenik ministra obrane Borisov, već su zajednički radile na lunarnom programu, a Moskva u projekt unosi svoja znanja o “nuklearnoj svemirskoj energiji”. Solarni paneli, rekao je, ne mogu osigurati dovoljno električne energije za napajanje budućih lunarnih naselja, ali nuklearna energija to može. Moskva ipak ne odustaje od lunarnih misija, spominju se i zajedničke rusko-kineske misije s posadom, a sad vidimo i rusko-kineske lunarne baze koju bi energijom opskrbljivao automatizirani nuklearni reaktor. Bug

Kina mjesec nuklearni reaktor Rusija

Mi smo ok

Kibernetički kriminal najaktivniji u Rusiji, dok Hrvatska nije na popisu Globalnog indeksa

Podaci Globalnog indeksa kibernetičkog kriminala pokazuju da najveća prijetnja dolazi iz Rusije, a slijede je Ukrajina, Kina, SAD, Nigerija i Rumunjska. Na popisu zemalja s uočenim stopama kibernetičkog kriminala nalazi se ukupno 97 država svijeta. Na popisu nema Hrvatske jer nije uočena bitnija kriminalna aktivnost. Države u okruženju kod kojih su uočeni aktivni kibernetički kriminalci su Srbija, Bosna i Hercegovina, Mađarska i Grčka. (Bug)

kibernetički kriminal Rusija sigurnost

Tiho, prisluškuju nas

Trećina ruskih diplomata zapravo su špijuni, procjenjuju njemački protuobavještajci

Nakon što je Rusija 2023. godine ograničila ukupno njemačko predstavništvo u Njemačkoj na 350 ljudi, u što pripadaju diplomati, nastavnici, zaposlenici u raznim zakladama, njemačka vlada naredila je zatvaranje konzulata. Putinov režim odlučio je zadržati samo veleposlanstvo u Berlinu i generalni konzulat u Bonnu. To ima posljedice na konzularni rad, ali i na špijunažu. Prema istraživanju novinara, oko 20 špijuna i dalje su akreditirani kao diplomati u Njemačkoj. Međutim, to više nije dovoljno za izvođenje složenih operacija također i zato što njemačke sigurnosne službe vjeruju da vrlo dobro prate ovo preostalo osoblje. DW

Rusija špijuni

Još šest godina agonije

Novi Putinov mandat: povećanja poreza zbog rata, raste strah od mobilizacije…

Zaključno s rezultatima izbora, može se reći da je Vladimir Putin uspio stabilizirati vlast. Stručnjaci smatraju da režim i dalje opstaje zahvaljujući faktorima kao što su stabilno ekonomsko stanje i ublažavanje negativnih posljedica zapadnih sankcija. Tome treba pridodati masovnu represiju prema protivnicima ruskog rata protiv Ukrajine. Sve to omogućava Kremlju da nastavi kao i dosad i nakon izbora. Očekuju se povećanja poreza, budući da rat košta. Mnogima se čini realnom mogućnosti da se pokrene mobilizacija stanovništva, koja bi mogla biti i opasna budući da je veliki broj Rusa umoran od rata. No, ukoliko će Rusija poželjeti pobjedu u Ukrajini, morat će povećati svoje vojne snage. No, ako Trump pobijedi Bidena, možda ona neće biti ni potrebna. DW

Rusija Vladimir Putin

P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28

Rusija bez vanjskog sponzora