Kako bi obilježio početak prodaje Galaxy Z Folda 6 i Z Flipa 6, Samsung je pokrenuo vrlo neobičnu kampanju u Velikoj Britaniji. U Londonu su postavili savijeni autobus u prirodnoj veličini koji simbolizira oblik njihovih sklopivih mobitela. Ovo je dio većeg umjetničkog projekta pod nazivom Fold Town, koji uključuje i savijenu klupu, rasvjetni stup te legendarnu crvenu telefonsku govornicu. Poslovni
Ove fotografije bizarnih vintage reklama za hranu uglavnom su iz 1950-ih i 1960-ih i vjerojatno bi se smatrale neukusnima da su objavljene u današnje vrijeme. Oglasi također odražavaju tadašnje prehrambene navike i uvjerenja vezane uz njih. Ova vrsta oglašavanja, koja se razvila poslije Drugog svjetskog rata s početkom ere televizije i općenito široke potrošnje, pokazala se izuzetno učinkovitom jer je odgovarala promjenjivom društvenom kontekstu što je imalo i veliki utjecaj na buduće oglašivačke strategije i zacementiralo mjesto psihologiji u oglašavanju. Rare Historical Photos
Promjene u preferencijama potrošača, zajedno s neizvjesnostima u vezi s kontinuiranim utjecajem digitalne transformacije i novih tehnologija poput generativne umjetne inteligencije, pokreću val transformacije u poslovnim modelima. Kako bi osigurali svoj udio u rastućim izvorima prihoda koje smo utvrdili, tržišni igrači moraju preispitati kako njihove kompanije stvaraju, isporučuju i zadržavaju vrijednost. To podrazumijeva iskorištavanje rasta oglašavanja te istovremeno iskorištavanje snažnog potencijala umjetne inteligencije. Koliko je sektor zabave i medija lukrativan, ukazuju prihodi, koji su globalno porasli za 5 posto, na 2,5 bilijuna eura, što je više od ukupnog rasta svjetskog gospodarstva. Na kraćem roku, očekuje se da će prihodi od oglašavanja već 2026. probiti granicu od bilijun dolara te da će činiti više od 55 posto ukupnog rasta prihoda. Poslovni
Reprezentacija se s Europskog prvenstva relativno brzo vratila kući, a kampanje još uvijek traju. Kompanije koje su platile oglašavanje tijekom Prvenstva, pojašnjava, željele su iskoristiti snažan emocionalni učinak koji ovakvo nogometno natjecanje ima na ljude, i svoje brendove povezati s pozitivnim emocijama koje ljudi doživljavaju zbog sportskih uspjeha. Jasno je da je splasnula euforija, no valja istaknuti da su oglašivači zakupili određeni oglasni prostor u medijima nadajući se što boljem plasmanu i gledanosti utakmica i sad ga moraju iskoristiti. Na internetu još uvijek mogu preinačiti svoje reklame dok na TV-u teško. Drugo je pitanje koliko naši sportaši zarade s reklamama. Hrvatska je relativno malo tržište a i ne radi se o globalnim kompanijama. No, honorari bi mogli iznositi nekoliko desetaka tisuća eura, kaže analitičar za Forbes.
Sekunda oglašavanja na Super Bowlu košta 233 tisuće dolara. Drugim riječima, za spot od 30 sekundi netko će iskeširati sedam milijuna dolara. No ovaj podivljali konzumerizam očito pali jer Super Bowl je u Americi ogroman zbog svega navedenog, a u ostatku svijeta barem donekle zanimljiv zbog nastupa i reklama. Najbolje reklame izabrali na Indexu.
How things work: To make food & drinks more appetizing, a few little tricks are often used on Commerical adverts. 🍕🥞 pic.twitter.com/lBxXKhNKiO
— H0W_THlNGS_W0RK (@HowThingsWork_) November 27, 2023
Američki trgovci ove godine su potrošili preko vrtoglavih 350 milijardi dolara na oglašavanje: čak i brzinska računica jasno pokazuje kako se i kod najmanjeg rasipanja zapravo radi o ogromnom novcu. Nije problem samo u rasipanju novca već, što je i mnogo važnije, u fundamentalnoj i egzistencijalnoj “krizi povjerenja” koja pogađa reklamnu industriju. Problem je što sami potrošači ne vjeruju oglasima, biznisi ne vjeruju medijskim agencijama, dok tvrtke poput Googlea i Mete imaju preveliku moć. Problem je u samom poslovnom modelu koji se temelji na transakcijama, poticajima i provizijama. Pokraj nepovjerenja, širi se ravnoteža između najboljih interesa dviju strana. Forbes
Reklame se postavljaju doslovno ljudima pred prozore, čime se prvenstveno uništava privatnost i degradira kvaliteta života u gradovima. Povećanje svjetlosnog onečišćenja je tu zapravo sekundarni problem. Oglašivačke tvrtke čak imaju sustave koji mjere prolazak vozila i tip vozila, a oglašivački totemi imaju mogućnost detektirati je li koji prolaznik pogledao u sam oglas. Dakle, sve je podređeno što većem ometanju pažnje. Došlo je do toliko apsurdnih situacija da građane, koji se pobune protiv postavljanja svijetlećih reklama praktički pred njihovim prozorima, tuže same oglašivačke tvrtke za ometanje poslovanja. Primjer jednog slučaja prenio je Jutarnji. Da apsurd bude veći, u Zakonu o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, odnosno pripadajućem Pravilniku o zonama rasvijetljenosti postoje zabrane i ograničenja za svijetleće reklame, no one se gotovo uopće ne poštuju. Eko rasvjeta
Neki su si marketinški timovi stvarno dali truda i na vrlo kreativan način probili granice oglašavanja. Primjer je McDonaldsov pješački prijelaz u Zurichu, Axe koji se poigrao znakovima za izlaz u nuždi, Jean Claude Van Damme između dva Volvo kamiona, Bic britvica kod jumbo plakata s dijelom gdje je pokošena trava, Lego koji potiče imaginaciju, genijalna reklama koja podsjeća na važnost zdravlja zubi, a valja spomenuti Porsche, KitKat i FedEx koji se ističu s nekoliko vrijednih primjera. Doc Journals
Reklame koje se prikazuju tijekom Super Bowla najskuplje su (i najvrjednije) na planetu: oglašivači ulažu milijune u kreativu i zakup medijskog prostora, nameću trendove u svijetu marketinga, ali i reflektiraju trenutačno stanje u kulturi. Reklame su interes publike počele privlačiti tijekom osamdesetih, točnije 1984. s Apple-om.
Najpoučnije kampanje:
Coca-Cola uči da brendovi trebaju kreirati sadržaj koji gađa uobičajene emocije ciljane publike. Cadillac igra na nostalgiju, Snickers je zahvatio sve generacije, E-Trade je s bebom koja govori postigao jednostavan izričaj koji je i “bebama jasan”, dok je Budweiser donio zabavan dijalog, pokazavši kreativnost u scenariju. Lider
Suočeni s prelijevanjem oglašivačkih prihoda na internet, vlasnici najvećih medija negdje su morali naći kompenzaciju za stanjene bilance. Jedan od načina bio je koncept native produkcije, rijetko besprizoran bastard marketinga i novinarstva koji ide na štetu potonje profesije. Radi se o plaćenom tekstu koji po izgledu i sadržaju simulira novinarstvo. Cilj mu je da što više izgleda kao novinarski rad, a što manje kao reklamna kampanja i da na kreativan način privuče pažnju čitatelja… PR članak u Jutarnjem ove godine košta od 8 do 12 tisuća kuna. Native prilog, u kojem se oglašivačima u paketu nudi i novinar, prodaje se za 40 do 45 tisuća kuna. Večernji nudi PR tekst za 3 do 5 tisuća, a za native za 15 do 20 tisuća kuna. S jedne strane država godinama uništava neprofitno novinarstvo, a s druge osigurava sredstva za srozavanje komercijalnog novinarstva zahvaljujući inzistiranju na krnjim native kampanjama. Novosti
