35 posto mladih od 18 do 25 godina osjećaju se usamljeno tri ili više puta na tjedan, a kod populacije od 12 do 17 godina samoću jednako često osjeća njih 13%.
Usprkos toj velikoj brojci, biti ‘single’ i danas se u društvu smatra nepoželjnim, iako ne toliko kao nekada. Zbog užurbanog načina života, sveopće nestrpljivosti i sveopćeg zatvaranja u sebe, danas sve više ljudi živi samačkim životom. To je trend koji se uvelike proširio zapadnjačkim svijetom, pa tako i ‘Lijepom našom’. Biti ‘single’ naravno ima svoje prednosti i mane. Dok neki imaju visoke kriterije za pronalazak partnera, drugi su odabrali poslove koji im ne daju previše slobodnog vremena. No, ima i onih koji nisu odabrali takav život i ne mogu naći nekoga. Dvije žene za HRT ispričale su zašto im takav život odgovara.
Kratkometražni dokumentarac Čistimo zajedno (Clean With Me (After Dark)) redateljice Gabrielle Stemmer istražuje fenomen na YouTubeu – vlogove pod naslovom Let’s Clean Together, čije autorice objavljuju video uratke sebe kako čiste svoje domove. Zajednička nit žena koje čiste zajedno je da im nedostaje prijateljstvo, posebice podrška drugih žena, odnosno osoba sa sličnim životnim iskustvima, piše Vox Feminae. Fenomen nije zaobišao ni Hrvatsku i regiju: Jesensko čišćenje, Generalno čišćenje cijele kuće, Moje svakodnevno čišćenje kuće, Čisti sa mnom, generalno proljetno čišćenje.
Guardian je razgovarao s petero ljudi čiji su životni stilovi takvi da žive manje-više u izolaciji, da bi provjerio što znači samački život, ispunjava li ljude samoća jezom, ili je riječ o luksuzu. Redom, ljudi s kojima su razgovarali su: Sarah Drummond (48) kojoj je posao da sjedi u australskoj šumi i gleda ima li požara (kaže da bi voljela imati dečka), ekspedicijski liječnik Alexander Kumar (34, kaže da je samotnije biti sam u svom stanu i nemati što raditi, nego biti na Antarktici bez čovjeka kilometrima u krug), fotografkinja Rathika Ramasamy (47, “osjećam se najviše živom kad sam sa svojim mislima i prirodom”), Jordan Farmery (32, usamljen samo kad mu nedostaju djeca), renđer Ian Williams (57, “samoća je privilegij”).
Samoća je proglašena modernom epidemijom, Britanija ima novu “ministricu samoće”, no BBC kaže da ima i puno mitova oko samoće – nabrojali su 5 najvećih:
1) Samoća je u izolaciji – usamljenost je osjećaj da nas nitko oko nas ne razumije i da nemamo smislene veze kakve bismo htjeli, ljudi se ponekad osjećaju usamljeno i kad nisu sami
2) Događa se epidemija samoće – udio starih ljudi koji proživljavaju kroničnu usamljenost nepromijenjen je unazad 70 godina, 6 do 13 posto starijih usamljeno je stalno ili većinu vremena
3) Samoća je uvijek loša – možda je to signal da potražimo nove prijatelje ili da pronađeno način da poboljšamo svoje postojeće veze
4) Samoća vodi lošijem zdravlju – zapravo nema znanstvene potvrde za ovo
5) Većina starih ljudi je usamljena – netočno, ljudi doživljavaju još jedan vrhunac usamljenosti u adolescentskoj dobi
Usamljenost povećava rizik od smrtnosti za 26 posto – što je ekvivalent faktora poput pušenja i pretilosti i u Britaniji nosi dodatne zdravstvene troškove od 6000 britanskih funti po osobi. Stoga sveučilišta Lancaster radi na izradi aplikacije koja bi riješila taj problem tako što bi starijima nudila informacije o aktivnostima u njihovom prebivalištu, o vremenu. N1
The Loneliness Project je zanimljiva web stranica, projekt koji podsjeća da su tijekom blagdana mnogi ljudi usamljeni. Sajt funkcionira tako da mišem uđete u nečiji stan i doznate njegovu tužnu priču. Neki od ljudi koji su podijelili svoja iskustva tvrde da se često osjećaju sami i kada su u društvu. Buzzfeed
“Prvo se poželiš obratiti ljudima. Želiš u dalekom svijetu punom nepoznatih ljudi pronaći one koji se osjećaju jednako kao ti. Želiš, dakle, pobijediti samoću. Ali jezik je nesavršen, neprecizan i vjerojatnost da budeš pogrešno shvaćen je veća nego da ćete ljudi pravilno razumjeti”, piše Marko Tomaš. Buka
Ljudi vole kupovati proizvode koji na pakiranju imaju lice, pogotovo kada se osjećaju usamljeno i ako im nedostaje društveni kontakt, pokazuje istraživanje objavljeno u Journal of Social Psychology. Lice čak ni ne mora biti očito jer su usamljeni ljudi skloniji vidjeti lica i u nedefiniranim vizualima. BoingBoing
Valentin Pavlić u svojoj debitantskoj zbirci priča Evanesco ilustrira usamljenost modernog doba. “Zbirka je svojevrsni komentar na lažni osjećaj bliskosti koji ljudi danas imaju. U svijetu virtualne komunikacije stvarna interakcija postaje luksuz za koji se sve rjeđe odlučujemo. Ljude iz naše okoline držimo na sigurnim udaljenostima, kao i oni nas, i ta se distanca svakodnevno povećava. Bez stvarnog, fizičkog kontakta postajemo neosjetljivi”, kaže Pavlić. Jutarnji
Za dug i sretan život najvažniji su odnosi s drugim ljudima, pokazalo je istraživanje. No činjenica jest da su ljudi sve usamljeniji, sve je više samaca, a istraživanja pokazuju da 42.6 milijuna ljudi u SAD-u pati od samoće. Stoga bi usamljenost mogao biti veći društveni problem od pretilosti, smatra američka profesorica psihologije Julianne Holt-Lunstad. Science Daily