Šajatović: Što bi oporba, osim kritiziranja HDZ-a, morala raditi - Monitor.hr
13.10.2022. (13:00)

Promjena strategije ili uživanje u oporbenoj hladovini

Šajatović: Što bi oporba, osim kritiziranja HDZ-a, morala raditi

Dakle, da sam čelnik ili član užeg vodstva neke oporbene stranke, najprije bih se pogledao u ogledalo i tražio od samog sebe iskren odgovor: ‘Želiš li zbilja biti među pobjednicima na parlamentarnim izborima i sudjelovati u preuzimanju i obnašanju vlasti u Hrvatskoj?‘ Nekomu to pitanje može izgledati glupo jer je pretpostavka da svaki oporbeni političar želi pobijediti i postati vlast. Međutim, stvari nisu tako jednostavne. Zašto napokon ne naručiti ozbiljno istraživanje o strukturi i razlozima pedeset posto političkih apstinenata, onih koji ne izlaze na izbore? Trošak nije ni sto tisuća kuna, a rezultati bi bili dobra osnova za dvogodišnje prašinarenje od vrata do vrata onih koji ne glasaju. Umjesto uvijek zapravo nepotrebne iste borbe za vjerne glasače, zašto kao cilj ne postaviti da bar svaki deseti apstinent, kojega su ekipe oporbenih stranaka na terenu detektirale i osobno upoznale, na kraju izađe na biralište? Dobro pitanje postavlja Miodrag Šajatović za Lider.


Slične vijesti

06.10.2023. (13:00)

U nedostatku bolje ponude...

Stajčić: Jedan sat likovnog i glazbenog naspram dva sata vjeronauka, a čudimo se navalom na cajke

Posebno su mi mile priče o tome kako se ovdašnjim „ljudima glazba nameće s istoka“. Čuj, nameće? Može se nametnuti porez ili neka obaveza pod prijetnjom neke kazne, ali da se nekom nametne da ode kupiti ulaznicu za koncert je žešća glupost. Uglavnom ta priča o Zagrebu (može i o Hrvatskoj) i narodnjacima je oduvijek šuplja poput službenog izvješća onog deponija plastike kojeg je progutao požar u Slavoniji u kojem se tvrdilo da se radilo po najvišim standardima. Pa, o tome se moglo prije požara. Tako isto i ta priča o Zagrebu i narodnjacima: naizgled svi mi živimo po nekim mitteleuropskim kulturnim standardima, a onda buknu ulaznice za neke narodnjake. Dakle, da utvrdimo gradivo, Zagreb i narodnjaci su uglavnom nešto što se događa na skali velikog događaja. Rješenje bi možda trebalo potražiti na jednom sasvim drugom mjestu o kojem se u ovakvim prigodama obično nikad ne priča. Kao roditelj dvoje djece školske dobi svake godine proživljavam isti popizditis kad pogledam raspored sati. Jedan sat likovnog i glazbenog naspram dva sata vjeronauka. Dakle, predmeti u kojima se razvija niz motoričkih i intelektualnih sposobnosti svedeni su na minimum. O koristi dogmatskog predmeta ovdje ne bih previše, jer ne znam koliko taj pomaže u razvoju kreativnosti. Zoran Stajčić za Ravno do dna

 

07.09.2023. (12:00)

Jedino travi u Zagrebu ne treba odrast

Perković: Možemo! se zalaže za “odrast”, zamrzavanje ekonomije bogatijih država

Jedna stvar je uvjeriti stanovnike SAD-a i EU da trebaju efektivno zamrznuti svoje ekonomije na trenutnu razinu gospodarskog rasta, a druga je tražiti isto od stanovnika afričkih država. Tu se nudi skladno, ali zlokobno rješenje, koje se čak i ne skriva. U objašnjenju sa službene stranice konferencije o odrastu koja je nedavno održana u Zagrebu navodi se: “Bogata društva su ta koja bi trebala prednjačiti u ‘gušenju’ rasta i redistribuciji društvenog bogatstva na domaćem i međunarodnom planu. Temeljni problem s aspekta Hrvatske je što bi to značilo da doista treba “od-rasti”, odnosno da ne treba samo zaustaviti ekonomski rast nego ga i smanjiti. To proizlazi iz temeljne ideje ideologije odrasta da bogatiji dio svijeta mora postati siromašniji kako bi siromašniji postao bogatiji. Čak i kada bi se zabranio ekonomski rast u bogatijim državama, ekonomski rast u siromašnijim državama doveo bi do nastavka globalnog ekonomskog rasta. A to je protivno samoj ideji odrasta, Branimir Perković za Index.

16.06.2023. (21:00)

Nisu ni oni med i mlijeko, ali...

Babić: Ima li Hrvatska s Tomaševićem i Puljkom napokon šansu?

Jedino da Tomašević i Puljak progutaju ego, nadrastu ideološke razlike, maknu u stranu ideološki toksične ljude u svojim redovima te iskoriste priliku dokrajčiti HDZ, klijentelizam i korupciju te krenu u stvaranje Hrvatske 2.0. To mogu učiniti uz pomoć nekoliko kvalitetnih ljudi u svojim redovima, ali i neovisnih boraca protiv korupcije. U svojim gradovima pokazali su da nisu savršeni i da nisu svemoćni, kao što nitko od nas nije. Ali su za sada pokazali volju da krenu u obračun s korupcijom i klijentelizmom, da ne ruše apsolutno sve što je postojalo prije njih, da ne smjenjuju apsolutno sve krivih iskaznica, i da ne uhljebljuju apsolutno sve pravih iskaznica. Već to je puno više nego što je napravio itko prije njih. Matija Babić za Index.

14.06.2023. (19:00)

Ako ne reagiramo sad, proganjat će nas pod stare dane

Repecki: Mirovinski fondovi ne smiju biti Plenkovićev bankomat

Ili bankomat “podobnih” poduzetnika, kao što su to, nažalost, prečesto bili. Oni koji su pažljivije pratili situaciju oko Agrokora sjetit će se da su mirovinski fondovi već izgubili stotine milijuna kuna sudjelujući u kombinacijama bivšeg vlasnika Ivice Todorića. Novac u mirovinskim fondovima je vlasništvo hrvatskih građana, koji za njih svaki mjesec izdvajaju dio svoje plaće, kako bi pokušali osigurati kakvu-takvu mirovinu jer se solidarni sustav raspao zbog nepovoljnog odnosa broja radnika i umirovljenika koji se praktički izjednačio. Političari i propali poduzetnici ili oni koji će to tek postati, moraju shvatiti da taj novac nije njihov, da nije namijenjen financiranju njihovih ideja i planova, već da služi budućim umirovljenicima, Marko Repecki za N1.

02.06.2023. (01:00)

Zato studentarijo, balavurdijo... ma uživajte!

Današnji studenti nisu dobri kao što smo to bili mi?

Obično oni koji ovo tvrde misle da su fakulteti prije trideset ili četrdeset godina bili puno teži, da je razina znanja potrebna za njihovo završavanje bila veća… No, to nije baš tako. Poznato je to da nam je prošlost ljepša što nam je dalja i da je prije bilo bolje od ovoga što imamo danas. Još je i Sokrat navodno rekao da djeca u njegovo vrijeme više ne ustaju kada stariji uđu u prostoriju. Svaka sljedeća generacija nužno je malo sposobnija od prethodne generacije jer sve što radi gradi na znanjima i tehnologijama koje je razvila prethodna. Današnji studenti nisu ono što smo bili mi, ne znaju ručno izvaditi korijen nekog broja i da nisu nikada vidjeli Demidoviča, ali da zato imaju neke druge kvalitete, u skladu s vremenom u kojem žive. Dario Bojanjac za Tportal.

17.02.2023. (21:00)

Romantika po HŽ-u

Bloger Krule: dvije besplatne karte za poljubac

Čitam kako su njemačke željeznice, u nekoj od pokrajina uveli simpatične valentinovo poklone za svoje putnike. Naime, par koji se na šalteru za kupnju karata poljubi, dobije besplatne karte. Padne li to nekom iz HŽ-a na pamet, ode sve u tri… Kod nas kad dođeš na šalter, obavezno navučena zavjesa kroz koju svi gledaju ima li unutra ikog živog. Ka da kroz prozor škiljaš nekom u kuću, a ne da kupuješ karte. Ova što prodaje karte, od zadnjih 10 godina staža, devet ipo je prespavala. Kod kuće kad zaspe pa je netko od ukućana probudi, ona miče zavjese, otvara prozore, pita “Do kud ćete?”. Kad netko kupuje kartu, ona mu dade i kartu i uputnicu za psihijatra jer ko normalan više putuje vlakom. Ljubljenje pa besplatna karta? Pa to kod nas nema smisla. Poljube se u Zagrebu na kolodvoru, dobiju 2 besplatne karte, sjednu u vlak, vlak krene, idu, nakon 44 godine koliko je ujedno vlak kasnio u dolasku, s vlaka u Splitu silazi samo on… supruga mu umrla od starosti nakon 30 godina putovanja, kod Knina. Jebo valentinovo i sve. Bloger Krule za OgPortal

09.02.2023. (12:00)

Erudit našeg doba

Đevđir: Jergović uvijek na sve ima spreman komentar

E a nije stvarno, čak mislim da je Jergović i dobar pisac al kako majku mu on sve isprati, on sve vidi ko onaj u Kenguru, on za sve ima komentar i spreman tekst, zemljotres u Turskoj, Ninova nagrada, Nobelova on je već čito dobitnika i ima istoriju s njim, film u Kanu, Lepa Brena, ruski emigranti, Dodik, Đoković… svi su mu bliski bili i za svakog priču ima, pa kad ih sve pročita, i žive i mrtve, i za sve to vreme objavljuje pet romana godišnje od hiljadu strana… i evo dok ja ovde drljam ovo, on već izbacio tekst o Badinterovoj komisiji, o majku ti, pa kad stiže, spavaš li čoveče, imaš li patuljke neke koji to obavljaju za tebe, kako, reci mi; ali ipak, i pored svega, i ja lično samo želim da kada umrem da Jergović napiše o meni tekst, i da kaže, da počne, nešto tipa “ovo je tekst o jednom zaboravljenom piscu nedovoljno našem da bi bio njihov i dovoljno svojim da bi bio svačiji”  – s Facebook profila jednog Đevđira

28.11.2022. (11:00)

Sjedenje na dvije stolice

Starešina: Zbog dubine svojih ruskih veza Austrija danas ima baš ozbiljan problem

Pokušaj austrijskog ministra unutarnjih poslova Gerharda Karnera da zaustavi – ili barem da na razini EU problematizira – širenje šengenskog prostora (i) na Hrvatsku trajao je jedva pet dana. Tehnička priprema Hrvatske za Schengen u uvjetima sve veće migrantske krize bila je toliko dugotrajan i kompleksan projekt, ne samo hrvatski već i europski, da je austrijski ministar unutarnjih poslova s njime morao biti upoznat mnogo prije završnice. Razlog bi mogli biti problemi s kojima se Austrija danas suočava zbog svoje duboke uključenosti u ruske poslove u Europi. Klupko se, barem u javnom prostoru, počelo odmotavati nakon što je ljetos otkriveno da obavještajac austrijske unutarnje obavještajne agencije Egisto Ott nije samo špijunirao za Ruse, već je zajedno sa suradnicima planirao reformirati obavještajnu službu austrijskog ministarstva vanjskih poslova. Višnja Starešina za Lider.

11.11.2022. (19:00)

Drama queen

Marjanović: Pomozimo jugoslavenskom Kanyeu da se stvarno povuče

Posljednjih dvadesetak godina novinski i portalski tekstovi o bivšem frontmenu Azre gotovo redovito sadrže jednu od vjerojatno najvećih neistina napisanih o velikanu Novog vala, a to je da se “povukao iz javnosti”. U povijesti šoubiza nije postojao čovjek koji se manje povukao iz javnosti od Štulića, koji se gotovo na mjesečnoj bazi “ukazuje” fanovima kako bi ih podsjetio da i dalje nema niti želi imati išta s tim. “Tim” može biti bilo što na potezu od neke kompilacije, preko nekog povratničkog koncerta pa sve do nekog muzeja u kojem su izložene neke stvari. Pađen kaže da je pričao s njim, Štulić tvrdi da Pađen laže, Pađen ne vjeruje da je Štulić to rekao, Pađen više nije siguran s kim je pričao, pa odjednom postoje profili na Fejsu koji vrlo vjerojatno nisu njegovi… Ukratko, lik koji se povukao iz javnosti obraća se javnosti kako bi demantirao čovjeka koji s njim navodno nije pričao o stvarima koje mu ne pripadaju. Uglavnom, ponovno smo svjedoci još jednog nebitnog misterija, a ako sutra doznamo da Jurica Pađen ne postoji, nitko se neće posebno šokirati. Hrvoje Marjanović za Index.

29.10.2022. (12:00)

Nepotrebna žrtva

Perković: Rusija ostaje bez mladih i obrazovanih. Ostaje bez budućnosti

Da Rusija i pobijedi u ratu, već je izgubila svoju budućnost. Pitanje je vrijede li do sada okupirani teritoriji koliko vrijede sve obitelji, stručnjaci i mladi koji su napustili Rusiju upravo zbog rata. Pitanje se može postaviti s humanističke, ali i sa striktno ekonomske strane. Čak i ako zanemarimo direktne troškove rata, gubitak skupe vojne opreme, cijenu logistike, troškove mobilizacije, pa i troškove sankcija, vrijede li do sada opustošeni Luhansk i Donjeck te razrušeni Mikolajiv koliko sav ljudski kapital koji je Rusija izgubila? Rusija ima dovoljno sirovina, uključujući ugljen, kojim Luhansk i Donjeck obiluju. Rusija ima dovoljno teritorija, najveća je država na svijetu, te joj ne trebaju dijelovi Ukrajine. Ali Rusiji itekako treba mlado, obrazovano i stručno stanovništvo, bez kojega nema napretka u budućnosti. Tako Rusija ostaje bez budućnosti da bi u sadašnjosti otela nešto čega već ima viška. Index