Šajatović: Reforme - Potemkinova sela na hrvatski način - Monitor.hr
09.11.2021. (07:00)

Još uhljeba

Šajatović: Reforme – Potemkinova sela na hrvatski način

Igrokaz reforme zdravstva samo je jedan u nizu koji na festivalu koji slijedi trebamo očekivati. Ovdašnja administracija gradit će brojna Potemkinova sela. Kao što je knez Potemkin bio napravio lažna sela uz put kojim je prolazila carica Katarina II., tako će sada, prema svemu sudeći, biti fingirane reforme da se zavaraju birokrati iz Bruxellesa. Da se opravda temeljem Nacionalnog plana oporavka već pristigli predujam. Očito je zadatak smišljanja zdravstvene reforme pretežak za postojeću administraciju. U programu reformi za koje je stiglo 812 milijuna eura piše (molim za malo koncentracije): Analiza radne opterećenosti provest će se za institucije uključene u pojedine sustave upravljanja i kontrole uzimajući u obzir i opterećenje koje proizlazi iz Mehanizma za oporavak i otpornost… U prijevodu, jedino je sigurno da će reforme za posljedicu imati – povećanje administracije. Miodrag Šajatović za Lider.


Slične vijesti

Jučer (08:00)

Pusti trolove, ionako su nebitni

Šajatović: Prevelika politička stabilnost – put u ekonomsku nestabilnost

I za HDZ bi bilo motivirajuće da u SDP-u dobije ozbiljnijega konkurenta. Izgledi nisu preveliki, ali predsjednik SDP-a Hajdaš Dončić iznenadio je najavom da neće poput svojih prethodnika Davora Bernardića i Peđe Grbina nasjedati na svaku provokaciju Andreja Plenkovića.

Koliko god izgledalo da će novi čelnik odavno uzdrmane najveće oporbene stranke nastaviti putom svojih prethodnika Davora Bernardića i Peđe Grbina, koji su godinama ulijetali u zamke koje im je postavljao Plenković, Hajdaš je jednu zamku – za sada – izbjegao. Sto se puta pokazalo da stati ispred replike Bašćanske ploče u saborskom hodniku i replicirati premijeru ili kritizirati ovaj ili onaj zakon ne vodi prema većem rejtingu kod birača, no SDP-ovci su uporno guslali istu pjesmu. I jednako bivali poraženi na izborima. Ako je trenutačna taktika Hajdaša Dončića ​pokazatelj da bi, uza sve rizike, mogao SDP voditi na drukčiji način, to bi za Hrvatsku, a unutar nje i za ovdašnju poslovnu zajednicu, mogao biti pozitivan trend. Nije pritom riječ o navijanju za promjenu vlasti. Miodrag Šajatović za Lider.

12.12. (12:00)

Nije svatko tko završi menadžment menadžer

Šajatović: Vlasnik apartmana važniji od top-menadžera

U Hrvatskoj se više zna o vlasnicima apartmana i kuća za odmor nego o menadžerima velikih, srednjih i malih tvrtki. Ne zna se ni koliko ih ima, pa tek mi u Lideru procjenjujemo – oko 100.000. Nitko ne istražuje koji su trendovi, koliko i kakvih menadžera treba. Ispada da su to nepristojna pitanja. Hrvatskoj treba specijalizirana institucija koja će se baviti menadžerskom populacijom. Postoji Institut za menadžment, ali to je samo zvučni naziv za jedno od mnogih učilišta. Nedostaje pravi institut. Na tržištu su i mnogi headhunteri i agencije za selekciju menadžerskih kadrova. Ali oni su najviše fokusirani na pokušaje da vlasnicima tvrtki koji su nezadovoljni menadžerima koje imaju pronađu nove. Miodrag Šajatović za Lider.

05.12. (09:00)

Život je ironičan

Šajatović: Osoba 2024. je Nepalac. Ujedinio je Miru Bulja i Katu Peović

Bulj u svakome tamnoputijem Woltovu dostavljaču vidi terorista spavača, a predsjednica Radničke fronte Peović u svakom Nepalcu vidi krivca što ovdašnja radnička klasa nema veće plaće. Na to da će Hrvatskoj nedostajati radnika još je 2008. upozoravao Nadan Vidošević. Najavljujući konferenciju ‘Useljenička politika u funkciji razvoja hrvatskoga gospodarstva‘, izjavio je da će ‘Hrvatskoj u idućih deset godina trebati milijun uvoznih radnika‘. Pokušaj senzibiliziranja javnosti tada, kada je bilo vremena za pripremu, nije uspio. Danas protivnici masovnog dolaska stranaca nemaju pametnije ideje od ograničavanja izdanih radnih dozvola. Pri čemu većina najglasnijih živi od novca iz proračuna koji porezima pune poduzetnici, koji u nedostatku domaćih radnika, da bi stvorili poreznu osnovicu, moraju uvoziti strane. Miodrag Šajatović za Lider.

28.11. (09:00)

Čestitke i sretno!

Šajatović: Slavimo tisućiti Lider, spremamo se za sljedećih tisuću

Umjesto retrospektive, Miodrag Šajatović se za ovakvu jubilarku odlučio za pogled u budućnost: Umjetnu inteligenciju doživljavamo kao protivnika nas novinara – ljudskih bića. Ali ako je ne možemo eliminirati, treba je pretvoriti u saveznika. Kad se malo izvježba, neka AI piše jednostavnije forme. Izvještit će se i u pisanju članaka. Ali ono što, vjerujem, još dugo neće uspjeti, to je ljudsko uočavanje i prenošenje emocija. Vrijeme je za veliki povratak reportaža! ‘Potjerati‘ novinare na teren. Emocije su ključna riječ, jer nema biznisa bez strasti. Ni novinarstva. 

21.11. (14:00)

Konkurentno, a ništa konkretno

Šajatović: Kad netko spomene konkurentnost, osuši se jedno drvo

Tko danas, od nogometa do nacionalne ili europske politike, izlaganje započne s ‘moramo biti konkurentniji‘, čast iznimkama, zapravo nema što inovativno i primjenjivo poručiti. Konkurentnost je postala pojam iza kojega se najčešće skrivaju zastarjelo znanje i neambicioznost. Prema OECD-ovoj definiciji, konkurentnost označava sposobnost zemlje da u slobodnim i ravnopravnim tržišnim uvjetima proizvede robu i usluge koje prolaze test međunarodnog tržišta. Slobode i ravnopravnosti na tržištu odavno nema, pa je i koncept konkurentnosti postao beskoristan.

Već samo stavljanje konkurentnosti u naziv dokumenta zapravo pokazuje neambicioznost Europe u odnosu na druge globalne igrače. Cilj je preopćenit. I krajnje nemotivirajući. Kao što je teško zamisliti da će ozbiljan trener doći u svlačionicu prije utakmice i pokušati igrače motivirati rečenicom u stilu: ‘Danas moramo biti konkurentniji nego prošle subote!‘, tako ni europski lideri neće motivirati poslovnu zajednicu u EU-u pokušajem galvanizacije pozivanjem na nužnost veće konkurentnosti. Miodrag Šajatović za Lider.

14.11. (17:00)

I kako da ne brinem, mama

Šajatović: Svjetska konferencija o klimi završit će očekivanim neuspjehom

Trumpovim dolaskom na vlast u SAD-u kaskadno će se urušiti koncept humanoga kapitalizma zasnovan na ESG-u. Već se urušavaju globalizacija i liberalna demokracija. Svijet se vraća na dokazano neefikasne trgovinske ratove i diktature. Sve je više slijepih ulica. Motori rasta s vremenom će usporavati. Ni ta ulica neće dugoročno biti posuta zlatom. Velik broj zemalja, uključujući SAD, izlaz vidi u vraćanju na glavnu ulicu kojom vlada beskompromisni kapitalizam pogonjen maksimiranjem profita. Bez obzira na posljedice za klimu i odnose u društvima. SAD je sila na zalasku, razumljivi su drastični pokušaji opstanka na vrhu, ali samo je pitanje vremena kad će se svi napori pokazati uzaludnima. Miodrag Šajatović za Lider.

07.11. (11:00)

Radije pasivno čekamo druge

Šajatović: Europo, sama si na svijetu, uozbilji se

Američki su glasači na izborima za predsjednika rekli svoje. Europljani su tjednima drhtali, a bit će kako će biti. Vrijeme je da EU krene od toga da je sâm na svijetu. Eno prijedloga Marija Draghija što da se radi. O tome treba mozgati, a ne nagađati kako će nas tretirati Washington. Draghi je poručio da će EU trebati masovno investirati kako bi zaustavio sve veće zaostajanje za Sjedinjenim Državama i Kinom. Investicije bi Unija trebala financirati zajedničkim zaduživanjem prema uzoru na instrument EU sljedeće generacije, koji je osmišljen za oporavak od pandemije. Čitajući Draghijeve prijedloge, a znajući kako funkcionira ekipa u Bruxellesu i kako je teško postići dogovore zemalja članica, može se javiti i malodušnost. Nevjerica da Stari kontinent može ubrzati svoje stope rasta. Pa je onda bavljenje konkurentnošću, koje u dijelu ima i vrlo ozbiljan dio vezan uz obrambenu europsku sigurnost, nekima gubljenje vremena. Zašto trošiti mozak kad spasa ionako nema? Miodrag Šajatović za Lider

30.10. (12:00)

Menadžeri novog kova

Šajatović: Hrčci na warp-pogon

Digitalizacija i sve što sa sobom nosi tjera današnje menadžere da u poslovnom smislu trče sve brže. Kao hrčci u kotaču. Od njih se traži da imaju supermoći u inovativnosti, digitalnoj transformaciji, tetošenju zaposlenika, zadovoljavanju kriterija ESG-a, samoobrazovanju… Nije čudno što mnogi ‘puknu ko kokice‘. Ne može ni natprosječan ljudski mozak slijediti brzinu kojom digitalizacija transformira biznis. A onda cijele poslovne zajednice upadaju u ‘hrčkovu zamku‘. Svaki u svom biznisu ubrzava procese. Svi nastoje biti što brži i cijelo vrijeme na raspolaganju. Generacije menadžera pred mirovinu često svoje 20-ak godina mlađe nasljednike ocjenjuju kao neotporne. Svako malo neki završi u burnoutu. Koliko god mi stariji prolazili kroz velike izazove, oni su dolazili i prolazili. Ove mlađe sustiglo je digitalno prokletstvo. A njegovoj vladavini ne nazire se kraj. Miodrag Šajatović za Lider.

24.10. (10:00)

A i minimalac nam je važniji od profita. Ima smisla

Šajatović: Socijalizam je propao jer je bio neefikasan, no ovaj sustav ima neke inovacije

Inovacija prema kojoj bi vlasnici praznih stanova bili subvencionirani iz proračuna ako agentu-državi povjere odnos s budućim podstanarima upotpunjava primjere da se u Hrvatskoj nakon trideset godina tranzicije iz socijalizma u kapitalizam događa nova tranzicija – nesvjesni povratak iz kapitalizma u socijalizam. Fondovi za nerazvijene, uvozne carine i kvote, osuda visokih profita, propisivanje minimalca, financiranje rasta primarnom emisijom, kadrovski stanovi i radnička naselja…sve su to pojave iz neefikasnoga, propalog socijalizma. A sada se nameću kao spasonosne ideje za očuvanje kapitalizma. Profiti privatnih poduzetnika česta su meta. Bez obzira na to što je lani dobit porasla za 10 posto, a izdvajanja za zaposlene za 17 posto, i dalje se upire prstom u gramzive kapitaliste. Slične su se polemike vodile 60-ih godina prošlog stoljeća… Miodrag Šajatović ima déjà vu, za Lider.

17.10. (14:00)

Panika u kokošinjcu

Šajatović: Izbjegnuta tragedija. Činovnici ipak petkom i ponedjeljkom neće morati u urede

Uzrok nezabilježene razine opasnosti bila je krajnje nepromišljena izjava da bi se državni službenici petkom i ponedjeljkom trebali pojaviti u uredima. Čime bi došlo u pitanje običajno pravo da četvrtkom u podne povlašteni dio krene na more, a vrati se ponedjeljkom navečer. Bio bi onemogućen produljeno produljeni vikend! Taj nezabilježen nasrtaj na temeljna prava zaposlenih u državnom aparatu ipak je brzo neutraliziran. Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa umirila je svekoliku javnost uvjeravanjem da Prijedlog uredbe o radu na izdvojenom radnom mjestu ‘ne brani takvu mogućnost‘. Dio administracije će i ubuduće moći svaki tjedan uživati u produljenom vikendu.

Nasrtaj na produljeni vikend zaposlenih u državnom aparatu poklopio se s idejom o njihovom ocjenjivanju. I heretičkom idejom o otpuštanju onih koji dobiju jedinicu. Otpustiti nekoga iz državne službe nezabilježeno je još od vremena Austro-Ugarske. A zna se kako je to carstvo završilo. Miodrag Šajatović za Lider