Šajatović: Porez na nekretnine – samo da ne bude previše štete - Monitor.hr
05.09. (11:00)

Porez nekima, a ne svima

Šajatović: Porez na nekretnine – samo da ne bude previše štete

Pogrešno je vjerovati površnoj impresiji da će se oporezivanjem praznih stanova povećati ponuda na tržištu, pa će to spustiti cijene. Obično se zaboravi mnogo ‘sitnica‘. Primjerice, one kojima su podstanari ostavili štetu i neplaćene režije, uza sudstvo koje nije ponudilo zaštitu, nikakav porez neće nagnati na ponavljanje pogreške. Ako devedeset posto građana živi u svojoj nekretnini, dakle 380 tisuća njih su podstanari. Koliko podstanarskih stanova treba? U kojim mjestima? Koja bi bila prihvatljiva cijena najma garsonijere, jednosobnog ili dvosobnog stana? Koji je, brojčano izražen, cilj prosječne stanarine na koju Vlada cilja poreznim izmjenama? Porez na nekretnine neće riješiti ništa bitno, pa bi dobitak bio da komplikacije i šteta od njegova uvođenja ne budu prevelike. Miodrag Šajatović za Lider.


Slične vijesti

Prekjučer (13:00)

Konkurentno, a ništa konkretno

Šajatović: Kad netko spomene konkurentnost, osuši se jedno drvo

Tko danas, od nogometa do nacionalne ili europske politike, izlaganje započne s ‘moramo biti konkurentniji‘, čast iznimkama, zapravo nema što inovativno i primjenjivo poručiti. Konkurentnost je postala pojam iza kojega se najčešće skrivaju zastarjelo znanje i neambicioznost. Prema OECD-ovoj definiciji, konkurentnost označava sposobnost zemlje da u slobodnim i ravnopravnim tržišnim uvjetima proizvede robu i usluge koje prolaze test međunarodnog tržišta. Slobode i ravnopravnosti na tržištu odavno nema, pa je i koncept konkurentnosti postao beskoristan.

Već samo stavljanje konkurentnosti u naziv dokumenta zapravo pokazuje neambicioznost Europe u odnosu na druge globalne igrače. Cilj je preopćenit. I krajnje nemotivirajući. Kao što je teško zamisliti da će ozbiljan trener doći u svlačionicu prije utakmice i pokušati igrače motivirati rečenicom u stilu: ‘Danas moramo biti konkurentniji nego prošle subote!‘, tako ni europski lideri neće motivirati poslovnu zajednicu u EU-u pokušajem galvanizacije pozivanjem na nužnost veće konkurentnosti. Miodrag Šajatović za Lider.

14.11. (17:00)

I kako da ne brinem, mama

Šajatović: Svjetska konferencija o klimi završit će očekivanim neuspjehom

Trumpovim dolaskom na vlast u SAD-u kaskadno će se urušiti koncept humanoga kapitalizma zasnovan na ESG-u. Već se urušavaju globalizacija i liberalna demokracija. Svijet se vraća na dokazano neefikasne trgovinske ratove i diktature. Sve je više slijepih ulica. Motori rasta s vremenom će usporavati. Ni ta ulica neće dugoročno biti posuta zlatom. Velik broj zemalja, uključujući SAD, izlaz vidi u vraćanju na glavnu ulicu kojom vlada beskompromisni kapitalizam pogonjen maksimiranjem profita. Bez obzira na posljedice za klimu i odnose u društvima. SAD je sila na zalasku, razumljivi su drastični pokušaji opstanka na vrhu, ali samo je pitanje vremena kad će se svi napori pokazati uzaludnima. Miodrag Šajatović za Lider.

07.11. (11:00)

Radije pasivno čekamo druge

Šajatović: Europo, sama si na svijetu, uozbilji se

Američki su glasači na izborima za predsjednika rekli svoje. Europljani su tjednima drhtali, a bit će kako će biti. Vrijeme je da EU krene od toga da je sâm na svijetu. Eno prijedloga Marija Draghija što da se radi. O tome treba mozgati, a ne nagađati kako će nas tretirati Washington. Draghi je poručio da će EU trebati masovno investirati kako bi zaustavio sve veće zaostajanje za Sjedinjenim Državama i Kinom. Investicije bi Unija trebala financirati zajedničkim zaduživanjem prema uzoru na instrument EU sljedeće generacije, koji je osmišljen za oporavak od pandemije. Čitajući Draghijeve prijedloge, a znajući kako funkcionira ekipa u Bruxellesu i kako je teško postići dogovore zemalja članica, može se javiti i malodušnost. Nevjerica da Stari kontinent može ubrzati svoje stope rasta. Pa je onda bavljenje konkurentnošću, koje u dijelu ima i vrlo ozbiljan dio vezan uz obrambenu europsku sigurnost, nekima gubljenje vremena. Zašto trošiti mozak kad spasa ionako nema? Miodrag Šajatović za Lider

30.10. (12:00)

Menadžeri novog kova

Šajatović: Hrčci na warp-pogon

Digitalizacija i sve što sa sobom nosi tjera današnje menadžere da u poslovnom smislu trče sve brže. Kao hrčci u kotaču. Od njih se traži da imaju supermoći u inovativnosti, digitalnoj transformaciji, tetošenju zaposlenika, zadovoljavanju kriterija ESG-a, samoobrazovanju… Nije čudno što mnogi ‘puknu ko kokice‘. Ne može ni natprosječan ljudski mozak slijediti brzinu kojom digitalizacija transformira biznis. A onda cijele poslovne zajednice upadaju u ‘hrčkovu zamku‘. Svaki u svom biznisu ubrzava procese. Svi nastoje biti što brži i cijelo vrijeme na raspolaganju. Generacije menadžera pred mirovinu često svoje 20-ak godina mlađe nasljednike ocjenjuju kao neotporne. Svako malo neki završi u burnoutu. Koliko god mi stariji prolazili kroz velike izazove, oni su dolazili i prolazili. Ove mlađe sustiglo je digitalno prokletstvo. A njegovoj vladavini ne nazire se kraj. Miodrag Šajatović za Lider.

24.10. (10:00)

A i minimalac nam je važniji od profita. Ima smisla

Šajatović: Socijalizam je propao jer je bio neefikasan, no ovaj sustav ima neke inovacije

Inovacija prema kojoj bi vlasnici praznih stanova bili subvencionirani iz proračuna ako agentu-državi povjere odnos s budućim podstanarima upotpunjava primjere da se u Hrvatskoj nakon trideset godina tranzicije iz socijalizma u kapitalizam događa nova tranzicija – nesvjesni povratak iz kapitalizma u socijalizam. Fondovi za nerazvijene, uvozne carine i kvote, osuda visokih profita, propisivanje minimalca, financiranje rasta primarnom emisijom, kadrovski stanovi i radnička naselja…sve su to pojave iz neefikasnoga, propalog socijalizma. A sada se nameću kao spasonosne ideje za očuvanje kapitalizma. Profiti privatnih poduzetnika česta su meta. Bez obzira na to što je lani dobit porasla za 10 posto, a izdvajanja za zaposlene za 17 posto, i dalje se upire prstom u gramzive kapitaliste. Slične su se polemike vodile 60-ih godina prošlog stoljeća… Miodrag Šajatović ima déjà vu, za Lider.

17.10. (14:00)

Panika u kokošinjcu

Šajatović: Izbjegnuta tragedija. Činovnici ipak petkom i ponedjeljkom neće morati u urede

Uzrok nezabilježene razine opasnosti bila je krajnje nepromišljena izjava da bi se državni službenici petkom i ponedjeljkom trebali pojaviti u uredima. Čime bi došlo u pitanje običajno pravo da četvrtkom u podne povlašteni dio krene na more, a vrati se ponedjeljkom navečer. Bio bi onemogućen produljeno produljeni vikend! Taj nezabilježen nasrtaj na temeljna prava zaposlenih u državnom aparatu ipak je brzo neutraliziran. Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa umirila je svekoliku javnost uvjeravanjem da Prijedlog uredbe o radu na izdvojenom radnom mjestu ‘ne brani takvu mogućnost‘. Dio administracije će i ubuduće moći svaki tjedan uživati u produljenom vikendu.

Nasrtaj na produljeni vikend zaposlenih u državnom aparatu poklopio se s idejom o njihovom ocjenjivanju. I heretičkom idejom o otpuštanju onih koji dobiju jedinicu. Otpustiti nekoga iz državne službe nezabilježeno je još od vremena Austro-Ugarske. A zna se kako je to carstvo završilo. Miodrag Šajatović za Lider

10.10. (13:00)

BDP je zastarjeli termin, očito

Šajatović: Plaće rastu, priuštivost pada. Kako to?

Ne samo u Hrvatskoj, vode se rasprave je li pokazatelj visine i rasta bruto domaćeg proizvoda dovoljno dobar da označi što se događa u ekonomiji pojedinaca i obitelji. Prema svemu sudeći, ekonomski znanstvenici bili bi korisni kad bi osmislili indeks priuštivosti. Za sada Ekonomski institut, Zagreb, objavljuje indeks priuštivosti kupnje stana. Ali potreban je pokazatelj koji bi uključio i priuštivost robe u trgovinama, vrtića, cjelodnevnog boravka u školi, zdravstvenih usluga, podstanarstva, kupnje prve nekretnine, priuštivost radnog mjesta, ljetovanja/zimovanja i smještaja u domu za starije. Pristup ‘od kolijevke do groba. Nažalost, minusa bi bilo više od plusova, kaže Miodrag Šajatović za Lider.

03.10. (14:00)

Manje tvornica - više praznih stanova

Šajatović: Prazan apartman – drama. Zatvorena tvornica – nikoga briga

Zatvaranje tvornice boja Hempel i tekstilnog pogona Leonarda naznaka je prijeteće epidemije zatvaranja industrijskih kapaciteta. Posebno onih u stranom vlasništvu. Kao i mnogo puta prije, hrvatska javnost, od opće do političke, nepogrešivo ne prepoznaje opasne pojave u nastajanju. Popunjenost apartmana je važna, popunjenost industrijskih kapaciteta je nevažna. Vlasnici europskih tvrtki s tvornicama u više zemalja na smanjene narudžbe odgovaraju povlačenjem iz neke od zemalja. Dosta zatvaranja moglo bi biti u Hrvatskoj. Da postoji ozbiljna gospodarska diplomacija, veleposlanici bi se već razletjeli lobirati kod inovlasnika da ostave na životu tvornice u Hrvatskoj. To se, naravno, ne događa. Miodrag Šajatović za Lider.

26.09. (13:00)

Korporativna etika za one kojima je moral suvišan

Šajatović: Koruptivna privatno-javna partnerstva uopće nisu rizični pothvati

Ako im je toliko važno zgrtanje bogatstva, čemu se izlažu riziku da ih se privodi u lisicama, da im se pretresaju stanovi, obitelji dovode u stres, da ih se povlači po medijima? Ako im plaće nisu dovoljne da kupe toliko željenu petu, šestu ili sedmu nekretninu, zašto ne osnuju tvrtku koja neće raditi s državom? Lijepo osnuješ tvrtku, smisliš proizvod, po mogućnosti inovativan, uporno radiš pet do deset godina i onda te tržište počne nagrađivati. Dobit raste. Platiš na nju jedan, pa drugi porez i imaš blistavo čiste milijune eura. Možeš s njima raditi što te volja. Graditi apartmane na moru, platiti djeci školovanje u inozemstvu, ispuniti želje bračnom partneru. Biti bogat, zdrav i anoniman, kako se to kaže.

Mnogima ambicioznima to je ipak pretežak zadatak. Većina je svjesna da zapravo nema sposobnosti biti uspješan poduzetnik. Neki, koji bi to možda i mogli biti, ipak biraju lakši put. Uz dobre stranačke preporuke postaneš direktor neke državne institucije koja ima siguran prihod mimo tržišta, a veliki je kupac. Koruptivna privatno-javna partnerstva su, dakle, suprotno naivnim vjerovanjima, niskorizičan poslovni pothvat. Ekipa mora baš biti loše sreće da upadne u neke mjere prisluškivanja i da nema jaku zaštitu u vrhu politike. A uz dobre odvjetnike, koji dokazuju da kad bratić bratiću sagradi kuću, to ne može biti korupcija nego pomaganje unutar obitelji, guljenje krumpira može biti najveća kazna. Miodrag Šajatović ima zanimljivo viđenje, za Lider

19.09. (13:00)

Kad smo navikli samo na crno

Šajatović: Vjerujete li Standardu & Poor‘su ili vlastitim očima?

Bolje da država ima investicijski kreditni rejting nego da ga nema. Ali, razlozi zbog kojih su dečki iz Standarda & Poor‘sa dali ‘A-‘ rejting jako su čudni. Oni su vidjeli ‘provedbu reformi‘ i ‘šire institucionalno poboljšanje‘. Da su bar naveli koji primjer. Biznis-zajednici bilo bi lakše. Ona to ne vidi. Kreditna agencija zna zašto je povisila rejting. Ali, problem su argumenti koji se navode. Nadalje, mi koji vlastitim očima vidimo da je turizam došao do svog maksimuma trebamo vjerovati kreditnoj agenciji koja nas hvali što je ‘turizam motor rasta‘ i da će nastaviti rasti po stopi od tri posto na godinu. Ocjenjivači iz Standarda & Poors‘a očekuju da će nikad viši rejting državnih financija potaknuti privatne investicije. Investitori će, međutim, ostati oprezni. Čekaju reforme i bolje institucije. A zašto bi vladajući išli u promjene kad i bez njih kreditni rejting raste? Miodrag Šajatović za Lider.