Šajatović: Generacija maturanata iz 1977. nije nesretna kao što smo mislili - Monitor.hr
27.05.2022. (07:00)

Trideset godina u analognom, a trideset godina u digitalnom okruženju

Šajatović: Generacija maturanata iz 1977. nije nesretna kao što smo mislili

Današnjim generacijama prijeti mnogo nezgodniji paket opasnosti. Moja generacija ostavlja im urušene institucije, nikad izgrađeni sustav vrijednosti i bezvizionarstvo. A na to se sada slažu agresivna Rusija, osnažena Kina, SAD s unutarnjim razdorima… Priroda se sveti što joj je učinjeno maksimiranjem ekonomskog rasta po svaku cijenu. K tome, tu je digitalna revolucija koja ubrzava život i uvjete za rad do točke u kojoj ljudski mozak samo što ne pukne. Ako se vratimo mom razredu, od nas 28 živo je 26. Zanimljivo, trećina smo samostalni poduzetnici (tvrtke, obrti, OPG-ovi, odvjetnički uredi). Trećina su državni službenici. Nekoliko kolega zaposlenici su u tvrtkama, a imamo i dvije dugotrajne dobrovoljne nezaposlenosti. Možda će slična struktura biti i u generacijama koje upravo ulaze u svijet rada. Ono u čemu bismo se mogli drastično razlikovati mjesto je rada. Od nas 26 samo je jedan kolega izvan Hrvatske. Kad sadašnji maturanti budu slavili npr. 20-godišnjicu mature, to će, vjerojatno, raditi virtualno, osvrće se na svoju maturu Miodrag Šajatović za Lider.


Slične vijesti

30.01. (12:00)

Možda nije da se štedi, nego se nema više čime trošiti

Šajatović: Čemu nervoza u Vladi ako je inflacija samo 4,5 posto?

Nervoza premijera Andreja Plenkovića, počevši od privođenja trgovaca na ‘obavijesni razgovor‘, može se objasniti spoznajom da Vlada zapravo nema instrumente kojima može obuzdavati rast cijena. U vremenima dinara, hrvatskog dinara ili kune građani (glasači) imali su osjećaj da se mogu zaštititi. Čim bi dobili plaću, mijenjali bi domaću valutu za njemačku marku ili euro. Danas kad plaće i mirovine stižu u eurima, u što ih promijeniti kao zaštitu od inflacije? Nema više sidra. Osim što više nema sidra u nekoj stranoj valuti, neracionalno je ne trošiti što prije. Zašto bi se građani trebali suzdržavati od potrošnje kad im uz rast cijena euri svaki dan vrijede manje? A k tome su kamate na štednju takve da su štediše u prošloj godini realno osiromašili za najmanje 700 milijuna eura. Čemu onda štedjeti? Miodrag Šajatović za Lider.

23.01. (10:00)

Dvorište u rasulu, a oni bi se skitali po selu

Šajatović: Početak 2025 – političko iscrpljivanje i ekonomsko usporavanje

Sve je više signala da hrvatsko gospodarstvo ekonomski usporava. Umjesto da se vlast bar malo počne baviti načinima kako pomoći biznisu koji počinje posrtati, političari se bave koalicijskim prepucavanjima i dvorskim igrama frakcija unutar HDZ-a. Umjesto da čeka hoće li mudraci u Bruxellesu nešto smisliti, hrvatska vlada trebala bi u proračunu osigurati 50 milijuna eura za financiranje nastupa naših robnih izvoznika na svjetskim sajmovima. To bi više pridonijelo zdravom rastu BDP-a od formalnih reformi u zamjenu za novac iz europskih fondova. Miodrag Šajatović komentira događaje nakon što je EK odgodila Hrvatskoj isplatu velike tranše sredstava (835,6 milijuna eura) iz NPOO-a zbog nereda u državnim tvrtkama…

16.01. (12:00)

Novi ‘dobročinitelji’ hrvatskih tvrtki

Šajatović: Nova pretvorba – Obiteljske tvrtke postaju fondovske

Najveći dio najboljih srednje velikih tvrtki, onih kojima nedostaje samo nekoliko koraka da razvojno zakucaju sve što se stvaralo proteklih dvadeset-trideset godina, dospjet će pod upravljanje privatnih fondova. Većinom sa sjedištima izvan Hrvatske. Od neznanih vlasnika u posljednjoj fazi socijalizma (društveno vlasništvo), danas, u završnoj fazi tranzicije, stižu novi neznani vlasnici (ulagači u fondove). Kad se u Vladi prestanu baviti pečenjem kiflica, bilo bi mudro okupiti preostale osnivače i vidjeti kako da od lovine postanu lovci. Idealne su zdrave obiteljske tvrtke u vlasništvu sposobne druge generacije. Ili one u kojima obitelj zadržava većinsko vlasništvo, a fondovi služe kao dobrodošli unaprjeđivači poslovnog modela. Miodrag Šajatović za Lider.

09.01. (15:00)

Pisalo je u novinama, pa...

Šajatović: Širi se zaraza virusom intelektualne lijenosti

U politici, znanstvenoj zajednici, medijima i općoj javnosti, čast iznimkama, sve je više onih koji lako dostupne brojeve i tvrdnje sumnjive kvalitete uzimaju zdravo za gotovo. I na temelju površnih, upitnih ili pogrešnih podataka donose pogrešne zaključke. Ili, još opasnije, smišljaju pogrešne politike. Ne propituje se točnost tvrdnje da svake godine na skijanje odlazi baš 200.000 Hrvata. Nema rasprava je li udio turizma u BDP-u 11, 19 ili 25 posto. Eurostatova hiperinflacija tablica kopira se za hiperprodukciju površnih prezentacija. Primjera zaraze virusom intelektualne lijenosti sve je više. A na cjepivu se ne radi. Miodrag Šajatović za Lider.

02.01. (10:00)

Utabanim stazama

Šajatović: Vladin plan za 2025 – mnogo rečenica, malo srži

Analizira li se Plenkovićevo obraćanje na Vladinoj posljednjoj lanjskoj sjednici, zaključak je jasan: ne proširi li se u 2025. rat izvan ukrajinskih granica i ne dogodi li se slom svjetskih financija, ova bi godina u Hrvatskoj mogla biti vrlo slična 2024. Komu odgovara status quo, mogao bi biti zadovoljan. Ambiciozni će opet biti razočarani. Bilo bi zanimljivo čuti što prvi čovjek Vlade podrazumijeva pod ‘nastavkom gradnje zemlje jednakih prilika‘. Uz nekoliko primjera. Kroničar bi volio da je u krivu i da se tijekom 2025. pokaže da se Vlada upušta u ozbiljne, korjenite reforme. Ali malo je pokoleban jer je nakon spomenute Vladine sjednice premijer otišao na pregovore sa sindikatima javnih službi. Miodrag Šajatović za Lider.

20.12.2024. (09:00)

Pusti trolove, ionako su nebitni

Šajatović: Prevelika politička stabilnost – put u ekonomsku nestabilnost

I za HDZ bi bilo motivirajuće da u SDP-u dobije ozbiljnijega konkurenta. Izgledi nisu preveliki, ali predsjednik SDP-a Hajdaš Dončić iznenadio je najavom da neće poput svojih prethodnika Davora Bernardića i Peđe Grbina nasjedati na svaku provokaciju Andreja Plenkovića.

Koliko god izgledalo da će novi čelnik odavno uzdrmane najveće oporbene stranke nastaviti putom svojih prethodnika Davora Bernardića i Peđe Grbina, koji su godinama ulijetali u zamke koje im je postavljao Plenković, Hajdaš je jednu zamku – za sada – izbjegao. Sto se puta pokazalo da stati ispred replike Bašćanske ploče u saborskom hodniku i replicirati premijeru ili kritizirati ovaj ili onaj zakon ne vodi prema većem rejtingu kod birača, no SDP-ovci su uporno guslali istu pjesmu. I jednako bivali poraženi na izborima. Ako je trenutačna taktika Hajdaša Dončića ​pokazatelj da bi, uza sve rizike, mogao SDP voditi na drukčiji način, to bi za Hrvatsku, a unutar nje i za ovdašnju poslovnu zajednicu, mogao biti pozitivan trend. Nije pritom riječ o navijanju za promjenu vlasti. Miodrag Šajatović za Lider.

12.12.2024. (12:00)

Nije svatko tko završi menadžment menadžer

Šajatović: Vlasnik apartmana važniji od top-menadžera

U Hrvatskoj se više zna o vlasnicima apartmana i kuća za odmor nego o menadžerima velikih, srednjih i malih tvrtki. Ne zna se ni koliko ih ima, pa tek mi u Lideru procjenjujemo – oko 100.000. Nitko ne istražuje koji su trendovi, koliko i kakvih menadžera treba. Ispada da su to nepristojna pitanja. Hrvatskoj treba specijalizirana institucija koja će se baviti menadžerskom populacijom. Postoji Institut za menadžment, ali to je samo zvučni naziv za jedno od mnogih učilišta. Nedostaje pravi institut. Na tržištu su i mnogi headhunteri i agencije za selekciju menadžerskih kadrova. Ali oni su najviše fokusirani na pokušaje da vlasnicima tvrtki koji su nezadovoljni menadžerima koje imaju pronađu nove. Miodrag Šajatović za Lider.

05.12.2024. (09:00)

Život je ironičan

Šajatović: Osoba 2024. je Nepalac. Ujedinio je Miru Bulja i Katu Peović

Bulj u svakome tamnoputijem Woltovu dostavljaču vidi terorista spavača, a predsjednica Radničke fronte Peović u svakom Nepalcu vidi krivca što ovdašnja radnička klasa nema veće plaće. Na to da će Hrvatskoj nedostajati radnika još je 2008. upozoravao Nadan Vidošević. Najavljujući konferenciju ‘Useljenička politika u funkciji razvoja hrvatskoga gospodarstva‘, izjavio je da će ‘Hrvatskoj u idućih deset godina trebati milijun uvoznih radnika‘. Pokušaj senzibiliziranja javnosti tada, kada je bilo vremena za pripremu, nije uspio. Danas protivnici masovnog dolaska stranaca nemaju pametnije ideje od ograničavanja izdanih radnih dozvola. Pri čemu većina najglasnijih živi od novca iz proračuna koji porezima pune poduzetnici, koji u nedostatku domaćih radnika, da bi stvorili poreznu osnovicu, moraju uvoziti strane. Miodrag Šajatović za Lider.

28.11.2024. (09:00)

Čestitke i sretno!

Šajatović: Slavimo tisućiti Lider, spremamo se za sljedećih tisuću

Umjesto retrospektive, Miodrag Šajatović se za ovakvu jubilarku odlučio za pogled u budućnost: Umjetnu inteligenciju doživljavamo kao protivnika nas novinara – ljudskih bića. Ali ako je ne možemo eliminirati, treba je pretvoriti u saveznika. Kad se malo izvježba, neka AI piše jednostavnije forme. Izvještit će se i u pisanju članaka. Ali ono što, vjerujem, još dugo neće uspjeti, to je ljudsko uočavanje i prenošenje emocija. Vrijeme je za veliki povratak reportaža! ‘Potjerati‘ novinare na teren. Emocije su ključna riječ, jer nema biznisa bez strasti. Ni novinarstva. 

21.11.2024. (14:00)

Konkurentno, a ništa konkretno

Šajatović: Kad netko spomene konkurentnost, osuši se jedno drvo

Tko danas, od nogometa do nacionalne ili europske politike, izlaganje započne s ‘moramo biti konkurentniji‘, čast iznimkama, zapravo nema što inovativno i primjenjivo poručiti. Konkurentnost je postala pojam iza kojega se najčešće skrivaju zastarjelo znanje i neambicioznost. Prema OECD-ovoj definiciji, konkurentnost označava sposobnost zemlje da u slobodnim i ravnopravnim tržišnim uvjetima proizvede robu i usluge koje prolaze test međunarodnog tržišta. Slobode i ravnopravnosti na tržištu odavno nema, pa je i koncept konkurentnosti postao beskoristan.

Već samo stavljanje konkurentnosti u naziv dokumenta zapravo pokazuje neambicioznost Europe u odnosu na druge globalne igrače. Cilj je preopćenit. I krajnje nemotivirajući. Kao što je teško zamisliti da će ozbiljan trener doći u svlačionicu prije utakmice i pokušati igrače motivirati rečenicom u stilu: ‘Danas moramo biti konkurentniji nego prošle subote!‘, tako ni europski lideri neće motivirati poslovnu zajednicu u EU-u pokušajem galvanizacije pozivanjem na nužnost veće konkurentnosti. Miodrag Šajatović za Lider.