Šajatović: Danas je društveno odgovorno ublažiti rast svojih cijena - Monitor.hr
31.03.2022. (19:00)

Izvanredna vremena traže izvanredna rješenja.

Šajatović: Danas je društveno odgovorno ublažiti rast svojih cijena

Očekivano, proizvođači u nove cjenike ugrađuju i dio iznad stvarnog povećanja ulaznih troškova. To je stavka očekivane inflacije. Kad bi se konkurenti u većini branši dogovorili da taj dio neće ugrađivati u cijene, inflacijska spirala mogla bi se ublažiti. Izvanredne okolnosti traže izvanredna rješenja. Transparentnosti cjenovnih politika moglo bi pomoći posljednjih godina opredjeljenje mnogih tvrtki da se dokažu kao društveno odgovorne. Sada je prilika da dokažu kako to nije samo pomodarstvo i da se društvena odgovornost ne svodi na donacije, brigu za zaštitu okoline ili ravnopravnost spolova. Danas je najvažniji ispit društveno odgovornog ponašanja velikih korporacija, srednjih i malih tvrtki pridonijeti ublažavanju inflacije. Masovni pokret mogao bi umanjiti psihološki, anticipativni dio inflacije. Miodrag Šajatović za Lider.


Slične vijesti

Četvrtak (20:00)

Još malo i inflacija će nam zavidjeti na rastu

Hrvatska ekonomija: bajka o rastu s gorkim završetkom

Hrvatska bilježi rast BDP-a, no temeljen uglavnom na europskim fondovima i osobnoj potrošnji, dok industrijska proizvodnja i izvoz padaju. Inflacija je najviša u EU, a ekspanzivna fiskalna politika dodatno je potpiruje. Plaće u javnom sektoru rapidno rastu, nadmašujući privatni sektor, što dodatno potiče inflaciju i potrošnju. Nedostatak radne snage povećava plaće, ali ne i proizvodnju, što vodi većem uvozu. Sve to događa se u predizbornom ozračju, dok se iz Vlade i dalje ponavljaju optimistične priče o ekonomskom procvatu. Lider

Četvrtak (18:00)

Špageti (i ostali) pod nadzorom

Vlada širi popis: Ograničene cijene za 70 proizvoda

Vlada je proširila popis proizvoda s ograničenim cijenama s dosadašnjih 30 na 70 artikala, uključujući kruh, tjesteninu, suhomesnate i mliječne proizvode te konzerve. Trgovci će morati odabrati barem jedan proizvod iz svake skupine i jasno označiti ograničene cijene. Oni s većim prodajnim prostorima morat će imati posebne police. Cilj mjera je ublažavanje inflacije i zaštita potrošača, posebno najranjivijih skupina. Premijer Plenković naglasio je da se i trgovci trebaju uključiti u zaštitu standarda građana. Nove mjere bit će razmotrene na sutrašnjoj sjednici vlade. Poslovni

Četvrtak (13:00)

Možda nije da se štedi, nego se nema više čime trošiti

Šajatović: Čemu nervoza u Vladi ako je inflacija samo 4,5 posto?

Nervoza premijera Andreja Plenkovića, počevši od privođenja trgovaca na ‘obavijesni razgovor‘, može se objasniti spoznajom da Vlada zapravo nema instrumente kojima može obuzdavati rast cijena. U vremenima dinara, hrvatskog dinara ili kune građani (glasači) imali su osjećaj da se mogu zaštititi. Čim bi dobili plaću, mijenjali bi domaću valutu za njemačku marku ili euro. Danas kad plaće i mirovine stižu u eurima, u što ih promijeniti kao zaštitu od inflacije? Nema više sidra. Osim što više nema sidra u nekoj stranoj valuti, neracionalno je ne trošiti što prije. Zašto bi se građani trebali suzdržavati od potrošnje kad im uz rast cijena euri svaki dan vrijede manje? A k tome su kamate na štednju takve da su štediše u prošloj godini realno osiromašili za najmanje 700 milijuna eura. Čemu onda štedjeti? Miodrag Šajatović za Lider.

29.01. (19:00)

Kvaka 22(00)

Ljubo Jurčić: 2200 eura su dovoljni prihodi za pristojan život u Hrvatskoj

S prvim danom ove godine minimalna plaća u Hrvatskoj značajno je narasla – na 970 eura bruto, što je otprilike 750 eura neto. Narasla je i prosječna plaća, ali rasla je i inflacija. Pristojna plaća znači da godišnje možete dva tjedna ići na ljetovanje, tjedan dana na zimovanje, da možete djeci kupiti tenisice kad im zatrebaju, a bez kalkuliranja i gledanja čega ćete se odreći da biste si nešto priuštili. Inflacija je problem za ljude koji su u siromaštvu i na granici, a oni koji imaju 2000 eura plaću, koju ja zagovaram i za koju smatram da bi osigurala da je ljudima ‘nos iznad vode’, onda u prosjeku ta inflacija neće biti problem – rekao je u rujnu ekonomist Ljubo Jurčić, koji je sad povećao pristojne prihode za 200 eura. Poslovni

29.01. (14:00)

Kad bi cijene bile iskrene kao bakini savjeti

Izraelski model protiv visokih cijena – moguće rješenje ili?

Statističar Marko Krištof predlaže rješenje za rast cijena inspirirano izraelskim Zakonom o hrani. Ovaj model, primijenjen i u Italiji, zahtijeva od trgovaca da javno objavljuju cijene svih proizvoda, omogućujući botovima prikupljanje podataka. Rezultat? Smanjenje regionalnih razlika u cijenama i veća tržišna konkurencija. Krištof vjeruje da bi se time potaknula izrada aplikacija za usporedbu cijena, olakšavajući kupcima pronalazak najpovoljnijih opcija. U Izraelu je zakon 2014. godine doveo do veće transparentnosti i bolje kontrole potrošnje – može li sličan model pomoći i Hrvatskoj? tportal

28.01. (11:00)

Police pune, novčanici prazni

Otvoreno: Revolucija u kolicima – bojkot kao nova šoping strategija

  • Prošlotjedni bojkot trgovačkih lanaca smanjio je promet za 53%, a broj računa pao je za 44%. Novi bojkot cilja Lidl, Eurospin, DM i tri proizvoda: Coca-Colu, vodu i deterdžente. Razlike u cijenama između Hrvatske i matičnih zemalja lanaca izazvale su revolt, dok sindikati tvrde da trgovci zarađuju na visokim maržama i preskupom PDV-u. Iako trgovci ističu rast ulaznih troškova, građani poručuju: “Dosta je!”. Savjet? Ako police ostanu pune, cijene bi ipak mogle pasti. Hoće li bojkot promijeniti igre s cijenama, ili ćemo samo šetati pored prepunih polica? Vrijeme će pokazati, rezime je sinoćnjeg Otvorenog. Stvar komentiraju i na Forumu.
  • Komentar iz Radničke Fronte: Nije ni završio bojkot protiv visokih cijena, a sa svih su strana ispuzali razni ekonomski „stručnjaci” da bi nam objasnili koliko je dobro poslati poruku, ali da ipak treba stati, jer bi u protivnom mogli izazvati recesije, otpuštanja te probleme za ekonomiju. Kapitalizam, na kraju, ipak voli samo performativne prosvjede, one nakon kojih možemo reći “Ajde baš lijepo, ‘ajmo sada po starom.” Pa nemojte da vam padne na pamet recimo – ne trošiti. Proizvodi možda jesu skuplji nego u zapadnoj Europi, gdje su plaće kud i kamo više, ali trebamo biti razumni i održavati ovaj sveti slobodni ekonomski model u kojem svi imamo “potrošačka prava”. A pravilo broj jedan za potrošačka prava je naravno – da si potrošač.
  • Vlada otvoreno podržava bojkot. Itekako joj odgovara, skupljaju političke poene na tome: Vlada, ukratko, razloge za visoke cijene vidi isključivo u pohlepi trgovačkih lanaca, djelomično i na rastu plaća koji potiče potrošnju, ali vlastitu krivicu za najveću inflaciju u EU – ne vidi (Index)
27.01. (12:00)

Buđenje građana, ali možda malo prekasno

Vizek: Hrvatska ekonomija još je od kraja pandemije u stanju trajne pregrijanosti

U svega tri godine, od prosinca 2021. do prosinca 2024., cijene hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj u prosjeku su se povećale za 34 posto, a cijene struje, plina, odjeće i obuće za 20 posto. Nešto veća stopa inflacije neće nas tako skoro napustiti. Raspoloživih lijekova za nju nema baš mnogo. Vlastitu monetarnu politiku više nemamo, a europska će potaknuti daljnji rast cijena. Makroprudencijalnom politikom možemo možda tek malo ublažiti sada već inercijski rast troškova života, no učinkovitost nadzora tržišne utakmice u trgovini je upitna. Zahvaljujući velikom priljevu novca iz europskih fondova i doznaka naših građana koji rade u inozemstvu, a i zahvaljujući uvozu jeftinije radne snage iz trećih zemalja, ekonomija raste brže nego što bi to bilo optimalno, što dovodi do pregrijavanja i posljedičnog rasta cijena. Ne bi pomoglo ni daljnje smanjenje PDV-a, a jedino što Vlada može činiti jest zamrzavanje cijena nekih proizvoda. Dotad se spontano udruživanje građana u bojkot treba smatrati dobrodošlim. Maruška Vizek za tportal

25.01. (21:00)

Kad inflacija krene na bauštelu

Inflacija u Hrvatskoj: skupa hrana, jeftine isprike

Hrvatska inflacija tvrdoglavo raste, dok druge članice EU-a uspješno stavljaju taj problem pod kontrolu. Glavni krivci su rast cijena hrane i usluga, ali i kronične slabosti domaće ekonomije, poput loše tržišne strukture i nedostatka proizvodnje. Stručnjaci ističu da su politička nestabilnost i birokratizacija EU dodatno zakomplicirali situaciju. Jučerašnji bojkot trgovina simbolična je reakcija građana, no problem zahtijeva ozbiljnije poteze – od jačanja tržišne regulacije do tehnološkog razvoja i povećanja proizvodnje. Bez toga, i dalje ćemo imati europske cijene, ali ne i europske plaće. DW

24.01. (14:00)

Danas se u inat doma peku kiflice

Građani se odazvali bojkotu trgovina, Porezna izvijestila kako je iznos računa manji za 40 posto

  • Ukratko, danas do 11 sati je u odnosu na prošli petak u trgovini na malo 40 posto manje računa, a njihov iznos je manji za čak 47 posto (Index)
  • Prazne trgovine i parkirališta ispred centara diljem Hrvatske, Dražen Oreščanin iz Glasa poduzetnika: “Danas sam kupio samo hrvatske proizvode od malih proizvođača, bojkot gramzive i korumpirane države, bojkot PDV-a od 25% na hranu, bojkot uvozničkog lobija…” (tportal)
  • Bojkot podržali i ministri, Primorac: Svjedočimo nižim stopama inflacije, ali cijene i dalje rastu pa razumijemo frustraciju građana (N1)
  • Građani za visoke cijene krive Plenkovića i pozivaju na prosvjede (Nacional)
  • Bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić: Da je Vlada reagirala prije 25 godina i rascjepkala Konzum na više lanca, ne bismo imali danas ovo što imamo (Nacional)
  • Bojkot se komentira i na Forumu, pogledajte komentare (a slobodno i vi prokomentirate)
22.01. (17:00)

Zašto nam maslac ide nizbrdo, a cijene uzbrdo?

Hrana u Hrvatskoj u zadnje četiri godine poskupjela znatno više nego u EU

Cijene hrane u Hrvatskoj u četiri su godine narasle 45%, dok je prosjek EU-a 33%. Nenad Bakić grafikonima pobija mit da je euro krivac, ističući turizam, rast plaća i “skupe države” kao glavne uzroke. Drugi tu dodaju pohlepu trgovaca, urbanizaciju i promjene u pekarskim trendovima. Dok država profitira od PDV-a, inflaciju dodatno potpiruje rast novčane mase (M1 +105% od 2019.). Hrvatska proizvodi malo, a troši puno, uz smanjenje industrijske proizvodnje. Rezultat? Inflacija sprinta, a građani plaćaju cijenu kruha i ulja kao da su zlato. Lider… na tu temu se oglasili i iz udruge Glas poduzetnika: “U 10 godina u poljoprivredu upumpano 10 milijardi eura, a uvozimo 60 posto hrane”