SAD se priprema za nuklearni napad. U metroima osvanuli plakati s uputama za građane - Monitor.hr
11.10.2022. (13:00)

Brain wash je počeo

SAD se priprema za nuklearni napad. U metroima osvanuli plakati s uputama za građane

Kako preživjeti nuklearni napad: Izračunali su razmjere štete koju bi napravila eksplozija

Prijetnja nuklearnim ratom koju od početka agresije na Ukrajinu intenzivno amplificira ruska strana kristalizira se i u praktičnoj politici američke vlade koja je nedavno najavila i kupnju joda (koji se koristi kako bi se ublažili simptomi radijacije pri nuklearnom udaru) i to u ogromnim količinama. Bidenova administracija Putinove prijetnje shvaća ozbiljno pa je Ministarstvo zdravstva najavilo da će odvojiti 290 milijuna dolara za lijek protiv zračenja pod nazivom Nplate, koji planiraju dodati “zalihama za nuklearne hitne slučajeve”. Nplate, poznat i kao Romiplostim, koristi se kao tretman za one koji su akutno izloženi zračenju. Sve ovo upućuje na činjenicu da je počela jasna kampanja slanja poruka kako bi se američka javnost informirala o potencijalnoj opasnosti od nuklearnog napada, ali  i o tome što učiniti u tom slučaju. U rujnu su se u američkim vlakovima i podzemnim postajama pojavili plakati koji objašnjavaju građanima što učiniti u slučaju “radijacijske hitnosti”.  Jutarnji

 


Slične vijesti

Danas (07:00)

Vrijeme je za gospodarsku dramu

Pukla ljubav između Trumpa i Wall Streeta: prvi signali usporavanja američkog gospodarstva su tu

Postizborno raspoloženje bilo je izrazito pozitivno jer se činilo da su potrošači, poslovni čelnici i investitori više usredotočeni na pozitivne aspekte programa predsjednika SAD-a. Ali od početka godine razgovor se više okrenuo negativnim aspektima, odnosno carinama i njihovom potencijalnom utjecaju na cijene i rast. Kao rezultat toga, dionice su se korigirale, a S&P je čak pao ispod predizborne razine. Zasad su najgora gospodarska izvješća uglavnom ograničena na takozvane meke podatke, kao što su ankete o povjerenju. Trumpovi potezi razočarali su i ulagače u kriptoimovinu, a euforija izazvana njegovom izbornom pobjedom brzo je splasnula. tportal

  • Dionice širom svijeta u padu zbog straha od recesije u SAD-u (Lider)
Petak (12:00)

Kad carine grizu, inflacija uzvraća udarac

Vuk Vuković: Većina će se postepeno okretati protiv Trumpa

Još uvijek su najveća svjetska ekonomija, najveća vojna snaga, još uvijek dolar dominira u međunarodnim transakcijama, još uvijek im je kapitalizacija kompanija na tržištu neusporedivo veća od svih ostalih i još uvijek je potražnja za obveznicama – tj. njihovim dugom – dovoljno velika da im javni dug nije osobiti problem. SAD već desetljećima više troši i investira nego što štedi, što znači da mora uvoziti kako bi financirao taj deficit. Upravo zato je američko tržište kapitala toliko veće i likvidnije od bilo kojeg drugoga. I dok god je tako, oni nemaju vanjskotrgovinski problem. Zato mi je apsurdno da nova administracija upravo to prepoznaje kao veliki problem. Carine su uvijek najveća šteta za državu koja ih uvodi. Trumpova administracija tu ima potpuno pogrešnu percepciju i očekivanja od njih. Posljedica takve politike će biti povratak inflacije i ekonomski pad. Vuk Vuković za Index

04.03. (13:00)

Reže si granu na kojoj sjede

SAD je zbog uvođenja carina na rubu recesije

Američka ekonomija ulazi u turbulentno razdoblje, a ekonomisti upozoravaju na moguću recesiju i pogoršanje trgovinskih odnosa s ključnim trgovinskim partnerima – Kanadom i Meksikom. Ovaj negativni razvoj događaja dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo nove carine, što dodatno potiče zabrinutost među gospodarstvenicima, političarima i poslovnim sektorom. Carine koje je predsjednik Trump nedavno uveo postale su ključni faktor nesigurnosti. Ekonomski analitičari upozoravaju na dugoročne negativne učinke tih carina na američko gospodarstvo, smanjit će BDP za 0,3 posto, a povećati troškove za američke potrošače. Kućanstva bi mogla platiti dodatne 3000 dolara zbog rasta cijena uvoznih proizvoda, uključujući hranu, energiju i automobile. Index

02.03. (16:00)

Terminator 2029

U SAD-u se stvara oligarhija koja preuzima moć nad politikom, zakonima i financijama

Trumpov novi mandat (ako mu zdravlje posluži) završit će upravo 2029., godine kada u filmu Terminator AI preuzima svijet. Silicijska dolina sve je prisutnija u Bijeloj kući, s ključnim imenima poput Elona Muska i Petera Thiela. Kineski AI model DeepSeek izazvao je paniku na američkim burzama, dok američki AI sektor ovisi o stranim stručnjacima. Trumpovi protivnici strahuju da tehnološka oligarhija preuzima vlast, dok je Biden u oproštajnom govoru upozorio na opasnosti koncentracije moći. No, neovisno o politici, tehnologija nezaustavljivo napreduje – pitanje je samo tko će biti novi “Skynet”. Faktograf

27.02. (00:00)

Ako želi rat, dobit će ga

SAD uvodi carine na uvoz iz EU i to 25 posto, najteže će biti pogođena autoindustrija

Odluka o uvođenju carina dolazi nakon što je Trump već nametnuo slične carine na uvoz čelika i aluminija, što je izazvalo oštre reakcije međunarodnih partnera. Europska unija izrazila je “duboko žaljenje” zbog tih mjera i najavila odlučan odgovor kako bi zaštitila svoje ekonomske interese. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da će EU poduzeti “čvrste i proporcionalne protumjere” kao odgovor na američke carine. Očekuje se da će ove mjere dovesti do povećanja cijena automobila na američkom tržištu, što bi moglo smanjiti potražnju i negativno utjecati na proizvođače. Index

23.02. (08:00)

Reže si granu na kojoj sjedi – ali s pozlaćenim škarama

Elon Musk je milijarder koji je izgradio imperij na državnoj pomoći

Za vrijeme dok podupire Trumpovu inicijativu DOGE za smanjenje državne potrošnje, Elon Musk, milijarder čije je carstvo izgrađeno na javnom novcu, nastavlja profitirati od savezne pomoći. Tesla i SpaceX primili su oko 30 milijardi dolara saveznih sredstava kroz subvencije, zajmove i ugovore s NASA-om i Pentagonom. I dok Musk pomaže rezati 200.000 državnih radnih mjesta, uključujući sigurnosne stručnjake, istovremeno mu federalni ugovori pune džepove. Kritičari upozoravaju na sukob interesa i uspoređuju ga s oligarhom koji siječe državu koja ga je obogatila. Forbes

21.02. (20:00)

Nije pesos isto što i dolar...

Elon Musk mahao motornom pilom na skupu konzervativaca, na njoj je uočen slogan argentinskog predsjednika

Crvena metalik motorna pila, koju mu je Milei poklonio ranije tog dana, imala je ugraviran prepoznatljiv španjolski slogan argentinskog vođe: “¡Viva la libertad, carajo!”, što u slobodnom prijevodu znači “Živjela sloboda, dovraga!”. Musk, najbogatiji čovjek na svijetu i strastveni promotor Mileijevih političkih stavova, sudjelovao je u raspravi o smanjenju državne potrošnje i birokracije. U četvrtak je objavljeno da će 6000 zaposlenika američke Porezne uprave dobiti otkaz, prema informacijama osobe upoznate sa situacijom. tportal Iako je Milei u Argentini uspio drastično smanjiti inflaciju, to ne znači da će isto uspjeti SAD-u. Ovakvim rezovima prijeti im ulazak u recesiju i slabljenje javnih institucija. Index… Na Monitorovom forumu komentiraju Muska općenito…

21.02. (15:00)

Kad tehnološki milijarderi sanjaju srednji vijek, demokracija nema šanse

Ideolozi opasnih namjera: mozgovi iza Trumpove autoritarne vizije

Curtis Yarvin i Steve Bannon ključni su ideolozi Trumpova pokreta. Yarvin zagovara ukidanje demokracije i vladavinu tehnoloških oligarha, pri čemu bi Trump bio simbolički vođa, a stvarnu moć imao CEO kojeg bi izabrao. Njegova doktrina “mračnog prosvjetiteljstva” poziva na rušenje medija i akademske zajednice, koje naziva “katedralom”. Bannon, pak, primjenjuje taktiku informacijske preplave, zbunjujući javnost kako bi olakšao političko preuzimanje vlasti. Njihove ideje oblikuju Trumpov politički smjer, uz podršku bogatih donatora poput Muska i Thiela, stvarajući temelje za radikalnu transformaciju američke vlasti. Faktograf

20.02. (21:00)

SAD-u prijeti hrvatski scenarij (napokon da smo i mi primjer za nešto, pa makar loše)

Trumpovi rezovi birokracije i hrvatski paradoksi javnog sektora

Donald Trump je donio uredbu kojom smanjuje broj saveznih zaposlenika, omogućujući zapošljavanje samo jednog novog službenika na četiri koja odu. Hrvatska je 2016. uvela sličnu mjeru (2 za 1), ali broj zaposlenih u javnom sektoru ipak je narastao. Unatoč padu broja stanovnika, birokracija se širi, posebno na lokalnoj razini. Eurostat pokazuje da 23% zaposlenih u Hrvatskoj radi u javnom sektoru, a za svakih pet izgubljenih stanovnika zaposlena je jedna nova osoba u državnoj službi. Hrvatska tako ima jedan od najvećih udjela javnih zaposlenika u EU, ali efikasnost ostaje pitanje. Index