SAD je zbog uvođenja carina na rubu recesije - Monitor.hr
Prekjučer (12:00)

Reže si granu na kojoj sjede

SAD je zbog uvođenja carina na rubu recesije

Američka ekonomija ulazi u turbulentno razdoblje, a ekonomisti upozoravaju na moguću recesiju i pogoršanje trgovinskih odnosa s ključnim trgovinskim partnerima – Kanadom i Meksikom. Ovaj negativni razvoj događaja dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo nove carine, što dodatno potiče zabrinutost među gospodarstvenicima, političarima i poslovnim sektorom. Carine koje je predsjednik Trump nedavno uveo postale su ključni faktor nesigurnosti. Ekonomski analitičari upozoravaju na dugoročne negativne učinke tih carina na američko gospodarstvo, smanjit će BDP za 0,3 posto, a povećati troškove za američke potrošače. Kućanstva bi mogla platiti dodatne 3000 dolara zbog rasta cijena uvoznih proizvoda, uključujući hranu, energiju i automobile. Index


Slične vijesti

26.02. (23:00)

Ako želi rat, dobit će ga

SAD uvodi carine na uvoz iz EU i to 25 posto, najteže će biti pogođena autoindustrija

Odluka o uvođenju carina dolazi nakon što je Trump već nametnuo slične carine na uvoz čelika i aluminija, što je izazvalo oštre reakcije međunarodnih partnera. Europska unija izrazila je “duboko žaljenje” zbog tih mjera i najavila odlučan odgovor kako bi zaštitila svoje ekonomske interese. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da će EU poduzeti “čvrste i proporcionalne protumjere” kao odgovor na američke carine. Očekuje se da će ove mjere dovesti do povećanja cijena automobila na američkom tržištu, što bi moglo smanjiti potražnju i negativno utjecati na proizvođače. Index

19.02. (13:00)

Birokratski autogol

Trumpove carine nisu glavni problem – Europa si je sama nametnula barijere

Dok se EU bavi vanjskim trgovinskim prijetnjama, najveće zapreke dolaze iznutra – birokratske i regulatorne prepreke guše rast više od Trumpovih carina. MMF procjenjuje da su europske unutarnje barijere ekvivalent carinama od 45% na proizvodnju i 110% na usluge. Unutareuropska trgovina slaba je, domaća potražnja stagnira, a SAD i Kina brže rastu zahvaljujući deregulaciji i inovacijama. Hrvatski poduzetnici više pate zbog Zagreba i Bruxellesa nego zbog Washingtona. Umjesto paničnog reagiranja na vanjske izazove, vrijeme je da EU sredi vlastiti birokratski kaos. Lider

13.02. (08:00)

Carinske vratolomije: Ekonomija na trapezu bez mreže

Trumpove carine: lijek ili otrov za američko gospodarstvo?

Carine koje uvode SAD i druge zemlje stvaraju globalni ekonomski domino-efekt, dovodeći u pitanje savezništva i trgovinske odnose. Trump cilja na jačanje američkog izvoza, povrat radnih mjesta i smanjenje deficita, no pritom ne želi oslabiti dolar. Luka Brkić sa Sveučilišta Libertas ističe da visoke carine mogu smanjiti potražnju za uvozom, ali i ugroziti priljev stranih ulaganja, koji je ključan za američku ekonomiju. Dok svjetska trgovina pleše na rubu protekcionizma, ostaje pitanje hoće li se carinska politika pokazati kao strateški potez ili ekonomski autogol. Lider

10.02. (13:00)

Napad dvosjeklim mačem

Vizek: Carine su učinkovite jedino ako dođe do povećanja cijena

Drugim riječima, ako recimo uvedete carinu na europske automobile u iznosu na 10 posto, možete očekivati da će cijena europskih automobila u SAD-u rasti za otprilike isti iznos. To ujedno znači da američki proizvođači mogu svoje automobile na američkom tržištu prodavati po većoj cijeni, stoga dolazi do povećanja razine cijena svih automobila u zemlji. Od carina je dakako na dobitku i država jer ostvaruje prihode. Na gubitku su jedino potrošači. Moguće je naravno i da se stvari odviju drugačije, pa da Unija i SAD uđu u po obje strane izrazito štetan trgovinski rat. No s obzirom na sve napisano, izvjesnije je da će kompromisno rješenje krizne situacije, koju je stvorio američki predsjednik, biti povećana ulaganja u obrambene kapacitete zemalja NATO-a. Maruška Vizek za tportal

06.02. (11:00)

Samo da ne poželi kupiti otok Krk

Šajatović: Jadan je svjetski lider koji se brani carinskim ucjenama

Sjedinjene Američke Države, donedavno suvereni planetarni lider, posljednjih godina ubrzano gube utakmice u srazu s Kinom. Nervoza je sve veća, unutarnje napetosti u SAD-u rastu, zato se moglo očekivati da će dovoljnom broju glasača netko radikalan kao Trump postati prvi izbor. Američka ekonomija, izrasla na krilima globalizacije, odjednom je u teškoj defenzivi. Otužno je gledati kako nekad industrijski moćna država pokušava primitivnim instrumentom kakav su carine spasiti gubljenje liderske pozicije. Trumpu i njegovima treba priznati da su se temeljito pripremili za preuzimanje vlasti. U tom smislu mogli bi biti uzor vladama koje traže sto dana ili godinu dana poštede dok se ne snađu. Nažalost, problem je u onome što rade. A otvaranjem trgovinskog rata, koji je primjer slabosti, a ne snage, čine štetu ne samo sebi nego i velikom dijelu u međuvremenu pristojno globaliziranog svijeta. Miodrag Šajatović za Lider.

04.02. (00:00)

Kad farmaceuti plaču, pacijenti kašlju

Zbog Trumpovih carina EU na udaru bi mogla biti i hrvatska farmaceutska industrija, moguće nestašice lijekova

SAD s Europskom unijom ostvaruje oko 230 milijardi eura deficita, zbog čega Trump razmatra uvođenje carina. Trumpova carinska politika mogla bi pogoditi hrvatski farmaceutski izvoz u SAD, ali i EU svojim regulativama ne olakšava situaciju. Nova Direktiva o pročišćavanju otpadnih voda prebacuje trošak uklanjanja farmaceutskih ostataka na proizvođače lijekova, iako oni nisu jedini krivci za mikrozagađenje. Industrija upozorava na goleme troškove i mogućnost povlačenja lijekova poput antibiotika i paracetamola s tržišta. Hrvatski proizvođači traže reviziju direktive, no prve uplate predviđene su već 2027. godine. Ako se ništa ne promijeni, pacijenti bi mogli osjetiti posljedice na svojoj koži – i u novčaniku. Poslovni

22.01. (21:00)

Donalde, smiluj se

Nove carinske tarife u SAD-u ozbiljno prijete poslovanju hrvatskih tvrtki i izvozu

Trump je već potpisao memorandume o carinama za Kinu, Meksiko i Kanadu, Europa je dobila vremena do travnja, tada će završiti istraga o nepoštenim europskim praksama iz EU. Činjenica je da EU izvozi više u SAD nego što uvozi, a trgovinski deficit SAD-a iznosio je 155,8 milijardi eura odnosno 161,6 milijardi dolara u 2023., prema podacima Eurostata. Ne budemo li kupovali više američke nafte i plina, američki predsjednik se neće libiti uvesti cijeloj EU carine koje bi mogle uništiti 300 tisuća radnih mjesta samo u Njemačkoj. Hrvatska je, primjerice, također u trgovinskom deficitu. Kod nas se iz SAD-a najviše uvoze energenti, ponajviše zbog LNG terminala, što bi trebalo malo udobrovoljiti novog, starog američkog predsjednika, barem kad je naša zemlja u pitanju. Za neke hrvatske tvrtke američko je tržište presudno i dođe li do uvođenja carina poslovanje bi im moglo biti ozbiljno ugroženo. Lider

01.12.2024. (21:00)

Cigla je bačena

Trump prijeti sa 100-postotnim carinama zemljama BRICS-a

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump u subotu je zatražio od zemalja članica BRICS-a da se obvežu da neće stvoriti novu valutu, ili podržati drugu stranu valutu kao zamjenu za američki dolar, upozorivši ih da će u suprotnom biti suočeni sa 100 postotnim carinama. BRICS se odnosi na izvorne članove međuvladine skupine pet ekonomija: Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i JAR. Također okuplja Iran, Egipat, Etiopiju i Ujedinjene Arapske Emirate. Poslovni

29.11.2024. (21:00)

Šoping vodič za "Trump-tastičnu" inflaciju

Pet stvari koje trebate kupiti prije nego što Trump povisi carine

  • Veliki kućanski aparati: Hladnjaci, perilice i sušilice mogli bi poskupjeti za oko 20%
  • Laptopi i tableti: Cijene bi mogle skočiti do 45%, što znači dodatnih 200-350 dolara
  • Videoigre i konzole: Mogući rast cijena do 40%, odnosno oko 250 dolara više po konzoli
  • Pametni telefoni: Cijene bi mogle porasti za 26%, dodajući oko 200 dolara
  • Električni bicikli: Već skupi, a carine bi ih dodatno poskupjele

Poslovni

01.09.2019. (14:30)

Dan D

Stupile na snagu nove carine SAD-a i Kine

Nove carine koje je Trump uveo Kini stupile su na snagu i prvi put su obuhvatile kinesku potrošačku robu, među ostalim televizore, knjige, pelene i sportsku obuću. Carine od 15 posto na robu vrijednu 112 milijardi dolara vjerojatno će u srednjoročnom razdoblju izazvati rast cijena za američke potrošače. Istodobno su stupile na snagu i kineske carine od pet do 10 posto na američku robu vrijednu 75 milijardi dolara.