S ledom se ne pregovara - Grenland i zapadni dio Antarktike mogli bi potpuno nestati - Monitor.hr
19.07.2023. (10:00)

Zadnja prilika za posjet

S ledom se ne pregovara – Grenland i zapadni dio Antarktike mogli bi potpuno nestati

Porastu li temperature za 2-3 °C, ledene ploče Grenlanda i Zapadnog Antarktika mogle bi potpuno nestati, a topljenje samo grenlandske ploče potencijalno bi podiglo razinu mora za 7,4 metra. Znanstvenici su možda podcijenili koliko su ledenjaci osjetljivi na globalno zatopljenje, što znači da može doći do prekretnice prije nego što mislimo. Neodložnim poduzimanjem snažnih mjera usmjerenih na klimu, mogli bismo spasiti velik dio grenlandske ledene ploče, suzbiti širenje požara, smanjiti porast učestalosti i ozbiljnosti suše, povećati sigurnost hrane i osigurati nastanjiv svijet. Poslovni


Slične vijesti

05.08. (21:00)

Njoj se nikud ne žuri

Najveća santa leda na svijetu ostala zarobljena, što je odlična vijest

Nakon što je na dnu oceana provela u stanju mirovanja više od 30 godina, santa leda, koja nosi naziv i santa A23a, 1986. godine odvojila se od antarktičke obale. No tada nije stigla daleko, već se nasukala u Weddellovo more i ondje se fiksirala kao ledeni otok. Nakon gotovo 40 godina, nakon što se njezina ledena masa smanjila, santa leda se ponovno pokrenula 2020. godine, a znastvenici su očekivali da će je struje odnijeti prema južnom Atlantskom oceanu, na takozvanom “putu ledenjaka”, gdje će se postupno otapati i u konačnici nestati. Međutim, kako piše BBC News, dogodilo se nešto neočekivano, ledenjak A23a se već mjesecima vrti na mjestu sjeverno od Antarktika, a “uhvaćena” je u Taylorov stup. Topljenje ovolike količine leda na “putu ledenjaka” zasigurno izazavalo povećanje razine mora, a samim time i promjene u morskom ekosustavu. Green

28.04. (14:00)

Sunce, smiluj se

Zbog ozonskih rupa živi svijet na Antarktici dobiva opekline od Sunca

Vjeruje se da je glavni uzrok gubitka ozona količina dima iz australskih šumskih požara, koji su potaknuti klimatskim promjenama. Studija je objavljena u časopisu Global Change Biology. Gubitak ozona specifičan je za polove zbog kemijskih reakcija koje se događaju pri vrlo niskim temperaturama i visokim atmosferskim oblacima. Te reakcije razgrađuju ozon – stvarajući rupu u sloju. To omogućava proboj UV zraka, koje povećavaju rizik od raka kože i katarakte kod ljudi, ali istraživači još ne znaju vrijedi li isto za antarktičke sisavce i ptice. Pretpostavka je da ih perje i krzno zasad dovoljno štite, no moguće je oštećenje vida. BBC

06.06.2023. (23:35)

Na Antarktici se nalazi mjesto s uvjetima sličnim onima na Marsu

20.05.2023. (13:00)

Nema tu ničeg

Tajna misteriozne piramide na Antarktici

Zahvaljujući Google Earthu, otkrivena je nova planina piramidalnog oblika na Antarktici. Iako je otkriće pokrenulo neke teorije zavjere, izgleda da se tu ipak radi samo o – planini. Zapravo, na kartama se spominje još prije stotinjak godina kada su istraživači otkrivali južni pol. Zbog pravilnog oblika neki vjeruju kako je planina produkt čovjekih ruku, no vjerojatnije se radi o nunataku, vrhu stijene koja viri iz leda. I ok, u obliku je piramide, ali kako bi i zaboga zašto čovjek išao namjerno graditi nešto u apsolutnoj nedođiji usred ledene pustopoljine gdje nikad nitko nije živio? Argumentirano uz IFL Science

 

24.11.2022. (09:00)

Ledena rijeka

Na Antarktici otkrivena čak 460 km duga rijeka

Proučavajući topljenje ledenjaka, istraživači su pronašli rijeku koja se nalazi ispod ledenjačkih ploča Antartika. Duža je čak i od rijeke Temze. Otkriće objavljeno je u znanstvenom časopisu Nature Geoscience, a stručnjaci kažu da novootkriveni vodeni put i njegovi ogranci imaju potencijal značajno utjecati na način na koji led otapa. Istraživači koji stoje iza otkrića koristili su kombinaciju radarskih istraživanja iz zraka koja mogu proviriti kroz led, plus modeliranje protoka vode. Veliko područje koje se ispituje uključuje led s istočnih i zapadnih ledenih ploča na Antarktiku, s vodom koja otječe u Weddellovo more. Green

09.09.2022. (12:00)

Imat ćemo manje kopna

Snimke oceanskog dna potvrđuju da je najopasniji glečer na svijetu na rubu odvajanja

“Ledenjak sudnjeg dana”, odnosno glečer Thwaites na zapadnom dijelu Antarktike, već sada je zaslužan za oko 4% cjelokupnog svjetskog godišnjeg podizanja razine mora, jer s njega svake godine u ocean padne oko 50 milijardi tona leda. No, sam ledenjak daleko je veći, pa bi njegovo odvajanje od Antarktike i otapanje leda moglo podići razinu svjetskih mora za katastrofalnih 65 centimetara. Znanstvenici procjenjuju kako će se to dogoditi u narednih stoljeće ili dva, ovisno o situaciji s globalnim zatopljenjem, pa od ranije ističu posebnu zabrinutost. Nabori na dnu, na dubini od oko 700 metara, otkrili su da se ovaj ledenjak u prošlosti kretao značajno brže. Zbog takve nestabilnosti nisu sigurne ni procjene koliko će stvarno razine mora narasti. Bug

26.05.2022. (21:00)

Samo da ih ne oslobode otapanjem ledenjaka

Bakterije na Antarktici imaju ‘supermoć’ – otporne su na antibiotike i mogu se širiti

Na Antarktici su otkrivene bakterije s genom za prirodnu otpornost na antibiotike i antimikrobne tvari te imaju potencijal proširiti se iz polarnih područja, upozoravaju znanstvenici iz Čilea. Andres Marcoleta, znanstvenik sa Sveučilišta u Čileu koji je predvodio studiju objavljenu u časopisu Science of the Total Environment u ožujku, rekao je da su te “supermoći”, koje su evoluirale kako bi se oduprle ekstremnim uvjetima, sadržane u pokretnim fragmentima DNK koji se lako mogu prenijeti na druge bakterije. Otkrili su i da bakterije Pseudomonas, prevladavajuća skupina bakterija na Antarktičkom poluotoku, nisu patogene, ali mogu biti izvor “gena otpornosti”, koje ne zaustavljaju uobičajeni dezinficijensi kao što su bakar, klor ili kvaternarni amonij. Tportal

23.05.2021. (01:30)

Greta Thunberg, možeš odahnuti

Gigantska ledena ploča odvojila se od Antarktike i skliznula u Weddelovo more

Velika novoformirana santa leda, koju su označili kao A-76, uočena je na satelitskim snimkama misije Copernicus Sentinel-1, objavila je ESA na svojim stranicama (HRT). Ledena santa duga je 175 kilometara, široka je 25 kilometara i zauzima površinu od 4320 četvornih kilometara. Za usporedbu, španjolski otok Mallorca ima površinu od 3540 četvornih kilometara. Trenutno najveća santa leda na svijetu nastala je odvajanjem od Antarktike, što je dio prirodnog procesa, što znači da nije povezano s klimatskim promjenama, pojasnio je glaciolog sa Sveučilišta Colorado iz Bouldera.