Rusija zbog skuplje nafte zarađuje 30% više nego prošle godine, ruski izvoznici dnevno u rublje mijenjaju 1,4 milijarde dolara - Monitor.hr
16.04.2022. (14:00)

Baš ste ih kaznili

Rusija zbog skuplje nafte zarađuje 30% više nego prošle godine, ruski izvoznici dnevno u rublje mijenjaju 1,4 milijarde dolara

Skupe sirovine znače da Rusija dnevno zarađuje milijarde dolara na izvozu plina, nafte, ruda te žitarica. Bloomberg Economics procjenjuje da će Rusija samo ove godine na izvozu energenata zaraditi 321 milijardu dolara, što je nekih 30 posto više nego prošle godine. Ruski izvoznici dnevno u rublje mijenjaju 1,4 milijarde dolara. To je za milijardu dolara više nego što je Banka Rusije koristila na dnevnoj razini da bi podržala tečaj na početku rata. Onemogućena u deviznim interevencijama s obzirom da su zapadne države zamrznule više od 300 milijardi dolara, odnosno polovicu ruskih deviznih rezervi, Banka Rusije de facto je posao obrane tečaja prebacila na izvoznike, ponajprije energetske kompanije kao što su Rosnjeft i Gazprom. Poslovni


Slične vijesti

06.05. (07:00)

Mrtvo slovo na papiru

Starešina: Sustav zapadnih sankcija protiv Rusije je pred raspadom

Od početka invazije na Ukrajinu 2022. ruski prihodi od izvoza energenata u stalnom su porastu, i to ne samo zahvaljujući pronalasku novih tržišta već i zahvaljujući prilagodbi novoj dinamici cijena energenata, ali i nastavku prodaje plina europskim državama, koji nije pod sankcijama. Glavni su dobavni pravci ruskog plina u Europi i dalje Turski tok i njegov balkanski produžetak (Bugarska, Srbija, Mađarska), koridor preko Ukrajine do Slovačke, a cvjeta i izvoz ruskoga ukapljenog plina koji se nerijetko prodaje preko posrednika. Glavni su pak kupci Austrija i Italija, ali i Španjolska i Francuska. Dosadašnje sankcije protiv Rusije nisu uspjele postići cilj i osiromašiti je, odnosno umanjiti njezine kapacitete za vođenje rata. Dijelom zato što je ona uvijek bila korak ispred. A dijelom i zato što zapadne države, otvoreno ili ispod žita, same krše svoje sankcije. Višnja Starešina za Lider.

10.05.2023. (17:00)

Kupnja juana u Rusiji se utrostručila

Pet zemalja okrenulo se kineskom juanu u međunarodnoj trgovini

Kineski juan u 2022. činio gotovo četvrtinu plaćanja u ruskom uvozu - tportal

Mnoge države okreću se kineskom juanu kao rezervnoj valuti za trgovinu. Rusija prednjači u korištenju kineskog juana za svoje transakcije s obzirom na opsežne sankcije zapada nakon početka invazije na Ukrajinu. Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva glavni je zagovaratelj uspostave alternativnih valuta poravnanja trgovine te je pozvao zemlje BRICS-a da se u potpunosti odmaknu od dolara. I Bangladeš se okrenuo kineskoj valuti. Da će Argentina početi plaćati uvoz iz Kine u kineskoj valuti, umjesto u američkoj, na Twitteru je objavio ministar gospodarstva Sergio Massa krajem prošlog mjeseca. U veljači su Teheran i Peking razgovarali su o povećanju korištenja juana i iranskog rijala za bilateralnu trgovinu. Lider

18.02.2023. (21:00)

Svakog dana u svakom pogledu sve više zarađujem

Milina od nafte i plina

Rekordno niska cijena nafte: Tko od koga profitira, a tko gubi? - Poslovni dnevnik

Šest najvećih zapadnih kompanija koje se bave proizvodnjom nafte i plina u 2022. godini zaradile su ukupno 200 milijardi dolara profita, što je najviše u povijesti te industrije. Taj su rekordni rezultat ostvarile ispumpavajući i prodajući fosilna goriva, upravo ono što treba napustiti kako bi se zaustavila klimatska kriza, i to u kontekstu povećanja cijena fosilnih goriva izazvanog ratom u Ukrajini, što je ponegdje okvalificirano kao ratno profiterstvo. Rekorder među profiterima je američki ExxonMobil, kompanija koja se tradicionalno najviše odupire pritiscima da se dekarbonizira; Exxon je u 2022. godini povećao proizvodnju, što je rezultiralo rastom vrijednosti njegovih dionica od čak 50 posto i godišnjim profitom od 55,7 milijardi dolara. Nakon što su napustile tržište Rusije europske naftne kompanije sve se više okreću projektima u bivšim afričkim kolonijama. Talijanski Eni tako je potpisao ugovore s Libijom, Shell i Equinor s Tanzanijom, dok Total ulaže u Mozambiku i Južnoafričkoj Republici. Novosti

11.02.2023. (23:00)

Flota u sjeni

Cijene kontejnerskih vozarina porasle 280 posto u jednom tjednu

Kartel brodskog transporta kontejnera – Pljačka stoljeća? - Pomorac

Čak 600 brodova pridružilo se “floti u sjeni” koja pomaže Rusiji da održi protok nafte, što ostavlja manje brodova koji opslužuju druge izvoznike nafte, ali i povećava troškove prijevoza. Dnevna zarada za relativno male tankere koji isporučuju rafinirana goriva u Atlantskom oceanu porasla je oko 280 posto ovaj tjedan, dosegnuvši 41.968 dolara, prema najnovijim podacima s Baltic Exchangea u Londonu. Samo su u četvrtak porasli za 58 posto, što je najveći jednodnevni porast od kraja 2021., objavio je Bloomberg. Porast je djelomično potaknut račvanjem flote, pri čemu neki tankeri služe interesima Moskve, a drugi međunarodnom tržištu. “Ruske količine nastavljaju teći više-manje istom brzinom pa to zahtijeva puno brodova”, rekao je Lars Bastian Ostereng, analitičar u tvrtki Arctic Securities. Lider

11.02.2023. (19:00)

Deficit u siječnju već dosegnuo 60 posto planiranog minusa za cijelu godinu

Utjecaj sankcija na Rusiju: Putinov “fond za crne dane” u godinu dana gotovo se prepolovio

Što sankcije prema Rusiji znače za hrvatske tvrtke: Pratimo situaciju i analiziramo sve opcije

Deficit ruskog proračuna skočio je u siječnju na 1,76 bilijuna rubalja (24,78 milijardi dolara) pod utjecajem snažnog pada prihoda, posebice od prodaje energenata, i skoka rashoda, pokazuju preliminarni podaci ruske Vlade. Prihodi od prodaje nafte i plina u siječnju su iznosili 426 milijardi rubalja i bili su 46,4 posto manji nego u u istom mjesecu 2022., objavilo je rusko Ministarstvo financija, pozivajući se na preliminarne podatke. Pad prihoda od ključnih ruskih izvoznih proizvoda ponajprije se pripisuje nižim cijenama nafte oznake Urals i smanjenom opsegu izvoza prirodnog plina. Tportal

21.12.2022. (16:00)

Dvogodišnja odgoda

Nuklearne elektrane Billa Gatesa na čekanju jer su gorivo trebale dobivati iz Rusije

Kompanija TerraPower, koju financira Bill Gates, u suradnji s PacifiCorpom Warrena Buffeta, najavila je lani demo projekt gradnje novog nuklearnog reaktora u saveznoj državi Wyoming. Ovaj reaktor, naziva Natrium, trebao je biti prototip za buduće malene, modularne fisijske reaktore, koji bi bili potpuno nova generacija elektrana, s potpuno ekološki prihvatljivim i održivim načinom rada. Tada je plan bio odmah krenuti u izradu prvog reaktora, s ciljem da on bude funkcionalan do 2028. godine. No, kako su još prošle godine odnosi SAD-a i Rusije bili koliko-toliko normalni – nije bilo rata u Ukrajini ni međunarodnih sankcija – Gatesova kompanija planirala je – barem u početku – gorivo nabavljati od Rusa. Radi se o srednje obogaćenom uraniju koji ima udio izotopa uranija-235 između 5 i 20 posto. To se gorivo naziva HALEU (high-assay low-enriched uranium), a Rusija je bila istaknuta kao jedini mogući dobavljač jer je SAD zaustavio širenje proizvodnje HALEU uranija na svojem teritoriju. Bug

25.10.2022. (12:00)

Svatko gleda svoje interese

Ruski mediji tvrde: “Šest zemalja EU povećalo izvoz u Rusiju, prednjače Hrvatska i Slovenija”

Sankcije prepolovile hrvatski izvoz u Rusiju, pogledajte tko su najveći gubitnici - tportal

Šest zemalja Europske unije u srpnju je povećalo izvoz robe u Rusiju na godišnjoj razini, dok je uvoz ruske robe porastao u 16 država EU, proizlazi iz izračuna RIA Novosti na temelju podataka ruskih nacionalnih statističkih agencija. Neke su od njih nekoliko puta povećale uvoz robe iz Rusije: Slovenija (6 puta), Cipar (3,4 puta), Češka (3,1 puta), Grčka (3 puta) i Italija (2,2 puta), a slijede Austrija (za 12%), Belgija (89%), Bugarska (95%), Mađarska (77%), Njemačka (10%), Španjolska (68%), Luksemburg (16%), Nizozemska (15%), Rumunjska (9%), Slovačka (21%) i Hrvatska (2%). Istodobno je osam zemalja EU povećalo izvoz u Rusiju na mjesečnoj razini. Najjači porast zabilježen je u Rumunjskoj (78%), Litvi (28%) i Nizozemskoj (21%). U srpnju su u izvozu prednjačile Hrvatska, koja je u Rusiju isporučila robe za oko 18,4 milijuna eura te Slovenija (98 milijuna eura), što je 59 posto, odnosno 56 posto više nego lani. Jutarnji

 

12.10.2022. (13:00)

Bit će posipanja pepelom... ili stiroporom

Ruski trgovci vojnom opremom bili u državnoj firmi, Zrakoplovno-tehničkom centru u Velikoj Gorici

Ruski trgovci vojnom opremom prije nepuni mjesec dana stigli su u Zrakoplovno-tehnički centar u Velikoj Gorici, objavila je Nova TV. Daleko od očiju javnosti direktor ZTC-a Zdravko Klanac s još dvojicom svojih suradnika primio je ruske trgovce vojnom opremom – delegaciju tvrtke ATS zaduženu za nabavu dijelova za vojne i civilne letjelice. “Na inicijativu ruske tvrtke ATS održan je sastanak u ZTC-u. Tema sastanka bila je: ‘Otvorene stavke za nabavu roba i usluga iz prethodnog razdoblja’. Na sastanku su predstavnici ATS-a upoznati da bilo kakvi daljnji poslovi nisu mogući sve dok traju mjere ograničavanja Europske unije prema Ruskoj Federaciji”, službeni je odgovor tvrtke u državnom vlasništvu. Nije jasno oko kojih su se poslova trebali dogovoriti s trgovcima dijelova koji se mogu koristiti za vojne namjene i zašto su Rusi morali doputovati iz Moskve kad ih je ZTC-ov direktor mogao odbiti i telefonom s obzirom na europske sankcije Moskvi. Index

23.08.2022. (18:00)

Roba se uvozi bez suglasnosti proizvođača

Paralelni uvoz u Rusiji u samo dva mjeseca dosegnuo 6 milijardi dolara

Rusija jednostavno zaobilazi sankcije koje joj je nametnuo Zapad zbog invazije na Ukrajinu. Paralelni uvoz obično nije nezakonit. To su originalni, licencirani proizvodi upravo nabavljeni preko paralelnih kanala distribucije, koji su često skuplji. Kupnja na sivom tržištu iznosila je šest milijardi dolara (5,9 milijardi eura) između svibnja i srpnja, rekao je novinarima Denis Manturov, zamjenik premijera i ministar industrije i trgovine. Paralelni uvoz obuhvaća robu u rasponu od autodijelova do igraćih konzola jer je direktni uvoz pao zbog zapadnih sankcija, a mnoge strane tvrtke napustile su zemlju u znak protesta protiv rata u Ukrajini ili da bi izbjegle narušavanje ugleda. Deutsche Welle

13.07.2022. (13:00)

Najteže je napustiti zonu komfora

Ruse više zabrinjava nedostatak zapadnih brendova nego situacija na bojištu u Ukrajini

Ruska Kompanija za razvoj društvenih odnosa (KROS) istražila je “nacionalni indeks straha” kod Rusa od kada je počeo rat u Ukrajini na osnovu proučavanja društvenih mreža i izvještavanja medija. Istraživanje je provedeno od 24. veljače, prvog dana agresije na Ukrajinu, do 31. svibnja. Kako piše moskovski Komersant, Rusima je u ovom trenutku “prazni frižider strašniji od raketa”. Više ih brine njihova osobna egzistencija, ugroženost “komfora”, navika i standarda na koje su navikli nego “mogući nuklearni rat”. Dobar dio ispitanika istaknuo je kako im blokada kartica Visa, Mastercard i American Express izaziva nelagodu i otežava normalan život kao i blokade Facebooka i Instagrama jer im je ograničena sloboda komunikacije. Najveću pažnju Rusa, što se tiče rata u Ukrajini, zaokupljaju napadi na ruske pogranične gradove, a pojavio se i strah od “mogućih terorističkih napada” u ruskim gradovima. To ih više brine od onoga što se događa u samoj Ukrajini. Jutarnji