Zbog sudjelovanja i povezanosti s odlascima na sirijsko i iračko ratište do sada je okončan postupak za 28 državljana BiH sa izrečenim zatvorskim kaznama od jedne do šest godina, a u toku je još nekoliko postupaka. Za razliku od Kosova gdje su žene-povratnice dobivale zatvorske kazne, prve žene repatrirane u BiH 2019. godine nisu suđene niti su svjedočile nakon procjene da imaju traumu zbog boravka u zonama sukoba. Tek je te godine 6 žena i 12 djece po povratku smješteno u Azilantski centar u Delijašu te su pokrenute aktivnosti na uspostavljanju timova za njihov prihvat, identifikaciju, socijalno i zdravstveno zbrinjavanje. Projekt repatrijacije i resocijalizacije djece i žena iz BiH koji su prisilno došli u terorističke kampove, a potom ostali u izbjegličkim, je kompleksan i ne rješava ga najava ministra Nešića da im neće dopustiti povratak u domovinu “zbog sigurnosti države BiH i njezinih građana”. Žurnal