Rover na Marsu slučajno polomio stijenu i pronašao - sumpor u čistom stanju - Monitor.hr
20.07. (08:00)

Tajne Crvenog planeta

Rover na Marsu slučajno polomio stijenu i pronašao – sumpor u čistom stanju

Naime, stručnjaci su smatrali da na Crvenom planetu ne bi trebalo biti stijena od čistog sumpora. “Pronaći polje stijena od čistog sumpora je kao otkriti oazu u pustinji. Nisu se trebale tamo nalaziti pa sada to moramo objasniti”, rekao je planetarni znanstvenik Ashwin Vasavada iz NASA-inog instituta Jet Propulsion Laboratory. Sulfati su soli koje nastaju kada se sumpor, obično u obliku spoja, spaja s drugim mineralima u vodi. Kada voda ispari, minerali se osuše, ostavljajući za sobom sulfate. Čisti sumpor, s druge strane, nastaje samo u specifičnim i ograničenim uvjetima. Index


Slične vijesti

06.12. (19:00)

Ogromna pustinja

Ovako izgleda površina Marsa, kako ga je snimila NASA

NASA-in rover Perseverance pregovara strmim putem uz zapadni zid kratera Jezero, s ciljem da se popne na rub kratera početkom prosinca. Rover je sletio na Mars 2021. godine, a ključni cilj misije bio je prikupljanje uzoraka koji bi mogli sadržavati tragove drevnog mikrobnog života. Do listopada 2024. godine, Perseverance je prešao više od 30 kilometara i prikupio 24 uzorka stijena i regolita te jedan uzorak zraka. NASA

30.11. (00:00)

I Marsovci su imali toplice

Znanstvenici otkrili najstariji izravni dokaz aktivnosti tople vode na Marsu

Istraživanje, koje je provelo australsko Sveučilište Curtin, analiziralo je više od 4 milijarde godina staro zrno cirkona iz čuvenog marsovskog meteorita NWA7034, također poznatog kao Crna ljepotica. Dokaz je to hidrotermalne aktivnosti u kori Marsa prije otprilike 4,45 milijardi godina. Dakle, to je samo oko 100 milijuna godina nakon što je planet formiran. Nova studija otkriva ono što bi moglo biti najstariji izravni dokaz aktivnosti tople vode na planetu, što uz postojeće podatke sugerira da je Mars možda bio nastanjiv u nekom trenutku svoje prošlosti. HRT

24.11. (21:00)

Marsovska voda u kamenu iz svemira

Kad Mars plače: tragovi vode stari 742 milijuna godina

Meteorit “Lafayette,” podrijetlom s Marsa, otkriva da je prije 742 milijuna godina na Crvenom planetu postojala tekuća voda. Znanstvenici su radiometrijskim datiranjem minerala idingzita, nastalog kontaktom vulkanske stijene i vode, utvrdili točnu starost tih tragova. Smatra se da voda nije bila široko rasprostranjena, već je nastala otapanjem permafrosta uzrokovanog magmatskom aktivnošću. Unatoč mogućim utjecajima udara i dolaska meteorita na Zemlju, istraživači potvrđuju autentičnost podataka. Ovo otkriće približava nas rješavanju zagonetke Marsove prošlosti i potencijalnih uvjeta za život. N1

11.11. (21:00)

To je samo jedan od problema

Da bi se Mars mogao kolonizirati, prvo se mora riješiti proizvodnja hrane, a za to postoji rješenje

Perklorati, toksini sastavljeni od klora i kisika, prisutni su u tlu Marsa u koncentracijama oko milijun puta većim nego na Zemlji. Poljoprivredna upotreba tla u prirodnom stanju stoga je teško moguća jer otrov sprečava rast biljaka. Prema izvješću Massachusetts Institute of Technology (MIT), znanstvenici stoga intenzivno rade na metodi uklanjanja otrovne soli s Marsovog tla. Marsov regolit, tj. rastresiti sloj pijeska, prašine i stijena, mogao bi se osloboditi perklorata pomoću procesa termičkog čišćenja. Kada se tlo zagrije na oko 400 stupnjeva Celzijevih, toksini se razgrađuju. Međutim, ova metoda zahtijeva snažan izvor energije, poput nuklearne elektrane. Stoga je vjerojatno najrazumnija metoda uporaba mikroorganizama koji razgrađuju toksine i tako čine tlo spremnim za poljoprivredu. Na Zemlji se tla s mikroorganizmima već oslobađaju otrova, a sad je pitanje može li ta metoda osloboditi i tlo Marsa od toga. Revija HAK

18.10. (19:00)

Samo ih nemojte donositi na Zemlju, gledali smo dovoljno takvih filmova

Najnovija studija pokazala je da bi u naslagama leda na površini Marsa mogli postojati neki mikroorganizmi

Naslage leda mogle bi štititi takve oblike života od ultraljubičastog zračenja Sunca zbog kojega je na površini tog planeta život gotovo nemoguć, piše britanski Independent. No nova studija ukazuje na to da bi se takvi oblici života trebali nalaziti dovoljno duboko, u dovoljno debelom sloju leda koji bi ih štitio od ultraljubičastog zračenja, ali bi istodobno morali biti smješteni dovoljno plitko kako bi primili vidljivu svjetlost zbog fotosinteze. U sklopu studije znanstvenici su napravili model da bi im pokazao postoji li takva točka s obzirom na prašinu i vrstu leda koja se nalazi na Marsu. Nacional

20.09. (12:00)

Znači, Musk laže? Šokiran sam

Korlević o životu ljudi na Marsu: To je za prodati priču

Dio nedavnog intervjua za RTL Direkt, naš poznati astronom Korado Korlević tvrdi kako to što tvrdi Elon Musk o mogućem životu na Marsu su “štupidade”, odnosno reklama da može poslati još satelita u svemir da stvori još brži satelitski internet. Život na Marsu za ljude nije moguć zbog tamošnjih uvjeta, prije svega sastava tla. To je za nas toksična prašina koja bi nam uništila pluća kada bi je udisali, kaže Korlević.

21.06. (12:00)

Barem znamo da je tamo hladnije nego tu

Novo otkriće na Marsu – tisuće tona zamrznute vode

Istraživači su se usredotočili na područje vulkana Tharsis, koji su najviši u cijelom Sunčevom sustavu. Ove planine nalaze se na ekvatoru crvenog planeta, a važnost otkrića vode u zamrznutom stanju (150.000 tona) je velika jer je voda osnovni pokazatelj mogućnosti života, smatraju znanstvenici. Moguće je da je ono što smo promatrali zapravo ostatak drevnog klimatskog ciklusa na Marsu, gdje je u prošlosti bilo kiše, a možda čak i snijega u vulkanskom području… N1

16.04. (10:00)

Sorry, Marsovci

NASA po prvi put uspješno skrenula putanju asteroida koji je potencijalno prijetio Zemlji. Problem je što sada prijeti Marsu

NASA je tijekom svoje nedavne misije istraživanja mogućnosti skretanja asteroida koji predstavljaju prijetnju za Zemlju odlomila cijelu hrpu golemih stijena koje bi u budućnosti mogle zaprijetiti ljudima na Marsu, pokazalo je novo istraživanje. Misija provedena u rujnu 2022. bila je fascinantan uspjeh, međutim, nova analiza putanja stijena koje je udar letjelice DART izbacio s asteroida Dimorphos otkrila je da bi neke od njih mogle biti na putu sudara s Marsom. Njihove analize pokazale su da one neće zaprijetiti Zemlji. Međutim, četiri gromade doći će dovoljno blizu Marsa da bi mogle udariti ravno u njega – dvije za oko 6000 godina, a dvije kroz 15 000 godina. Index

20.03. (19:00)

Susjedni planet

I Marsova jezgra je tekuća i metalna, ali manja i gušća nego što se mislilo

Seizmički valovi generirani udarom meteorita u drugu stranu Marsa od NASA-ina landera InSight dali su nove podatke o dubokoj unutrašnjosti Crvenog planeta. Novi seizmički podaci ukazuju na prisutnost do sada nepoznatog sloja rastaljenog kamenja koji okružuje tekuću metalnu jezgru – najdublju komponentu planeta – koja je manja i gušća nego što se prethodno procjenjivalo, objavili su znanstvenici. Udar meteorita koji se dogodio u planinskom području Marsa pod nazivom Tempe Terra 18. rujna 2021. izazvao je potres magnitude 4,2 i ostavio krater širok oko 130 metara. Ponašanje valova pokazalo je da prethodnim procjenama Marsove unutrašnjosti nešto nedostaje – prisutnost rastaljenog silikatnog sloja debelog oko 150 km koji okružuje jezgru. Za razliku od Marsa, Zemlja nema rastaljeni sloj oko svoje jezgre. HRT

09.12.2023. (12:00)

Toplice na Marsu

Raos: Magnezijevi minerali otkrivaju tekuću vodu na Marsu

Ima tome skoro dvanaest godina kako je ma Mars sletio rover Curiosity, “pleno titulo” MSL Curiosity, gdje ovo MSL stoji za Mars Science Laboratory. I doista je laboratorij, jer se na njemu nalaze mnogi instrumenti za kemijsku i mineralošku analizu stijena. U mineralogiji se uči da je poznato već više od pet tisuća minerala na Zemlji, a samo šezdesetak u svemiru. No u jednoj jedinoj stijeni pronađeno ih je ravno deset. Zaključak: na mjestu kratera Gale bilo je jezero koje je presušilo. Tu na scenu stupa magnezijev sulfat. On kristalizira sa sedam molekula vode. Baš u magnezijevim je mineralima zapisana geološka i klimatska povijest Crvenog planeta. Najvažniji nalaz „na mjestu bušotine“ Canaima je mineral starkeit, MgSO4·4H2O. On je nastao iz kiserita, no kako taj mineral ne nastaje u hladnom, temperatura vode u jezeru trebala je biti viša od 69 oC. Odakle toplina? Iz Marsove unutrašnjosti, iz hidrotermalnih izvora. Nenad Raos za Bug.